Mea fifi anei no outou ia rave i te mau opuaraa?
“Mea au na oe teie pereue? Eaha to oe manaˈo, e rave au aore ra eita?” o ta Flore ïa e ani ra i to ˈna hoa ma te faaite i te pereue ereere nehenehe mau o ta ˈna e tamata ra. “Mea au roa, o ta to ˈna hoa o Anne ïa e pahono atu, tera râ, tei ia oe noa.” Aita o Flore e taa faahou ra e nafea râ, e i muri iho, tuu faahou atura o ˈna i te pereue i nia i te faatautauraa, e haere atura na vahine e piti i rapae i te fare toa.
Ahuru ma pae minuti noa i muri aˈe i to raua tapaeraa ˈtu i te fare, ua parau atura o Flore e: “Auê ahiri iho â vau i hoo mai i tera pereue!” I te poipoi aˈe, hoˈi faahou atura raua i te fare toa, tera râ, ua maoro roa: ua hoohia te pereue.
MAI TE PEU e e tia ia outou ia rave i te hoê faaotiraa no outou iho, e faarahi roa anei outou i te parau, ma te faataere noa e i muri iho, e ani atu ai i te tahi atu taata ia faaoti no outou? E ia oti anaˈe i te faaotihia, e tamau noa anei outou i te haafifi noa i to outou feruriraa ma te manaˈonaˈo e mea maitai aˈe paha ahiri e ua maiti outou i te tahi atu ravea? Mai te peu e e, hoê â paha to outou huru e to Flore; ua ite outou e mea fifi roa ia rave i te mau faaotiraa.
Teie râ, e nehenehe outou e haapii nafea ia rave ohie noa i te hoê opuaraa e ia oaoa i te na reiraraa. Nafea hoi ïa?
Eiaha e haapeapea rahi
Mai te peu e e tia ia outou ia rave i te hoê opuaraa, e haapeapea noa anei outou i te manaˈoraa e maiti i te opuaraa maitai, mai te huru ra e hoê anaˈe ravea? Mai te peu e tera aˈe to outou huru, e oaoa roa paha outou i te iteraa e eita e titauhia ia manaˈo e hoê anaˈe ravea. I roto i ta ˈna buka Nafea ia faaore i te papu-ore-raa o te manaˈo (beretane), teie ta te taote Theodore Rubin i papai: “Te manuïaraa o te hoê opuaraa, tei te taata ïa e rave i te opuaraa eiaha râ i te opuaraa e ravehia. (...) Ia ore anaˈe te hoê opuaraa e manuïa, te hape, e ere ïa te maitiraa i ravehia. Ua taaihia hoi te manuïa-ore-raa, e e au atoa hoi te reira, i te haapao ore o te taata [ia rave oia i te opuaraa].”
Oia mau, i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, maoti te hinaaro uˈana e manuïa e itea mai ai te faahopearaa maitatai. A turu i teie opuaraa ma to outou mafatu taatoa e e iti mai ïa to outou peapea.
Teie râ, nafea ia rave i te opuaraa?
A feruri ma te manaˈo papu maitai
Mea faufaa roa ia feruri ma te manaˈo papu maitai, mai te peu iho â râ e titau te faaotiraa e ravehia i te hoê faaauraa maoro: te hooraa mai i te tahi taoˈa faufaa; te maitiraa i te hoê fare, i te hoê toroa aore ra i te hoê hoa faaipoipo. A patoi atu i te mau huru atoa e turai ia outou ia vaiiho i to outou feruriraa ia taui haere noa i te manaˈo. A tahi, a haaputu i te mau haamaramaramaraa o ta outou e hinaaro ra. I muri iho, a rave i te hoê api parau e a papai i te tabula o te mau ravea o ta outou e nehenehe e maiti. A hiˈopoa i te mau ravea tataitahi, a tapao i te mau tuhaa maitai e te mau hapa, e a tuatapapa i te reira ma te faaau i te mea o ta outou e hinaaro ra. Mai te peu e ua taa maitai ia outou i to outou iho huru — te mea o ta outou e au ra, te mea faufaa roa no outou, te mau tuhaa o ta outou e tuu ra i nia i te parahiraa matamua, to outou mau vahi maitai e to outou mau hape —, e nehenehe ïa ta outou e maiti i te ravea e tano maitai i to outou mau hinaaro faufaa roa ˈˈe.
Mai te peu e aita outou e titau-oioi-hia ra e faaoti, a vaiiho e na te taime e faaite mai i to outou mau manaˈo hohonu. Ia faaoioi outou i te mau ohipa, e haapoiri ïa te reira i to outou feruriraa. Inaha, mea au roa paha ia rave i te tahi mahana, te tahi hebedoma, aore ra tau avae no te feruri maitai i nia i te mau ravea tataitahi. Ia au i te taote Harold Bloomfield, “e rave rahi mau taata teie e manaˈo nei e eita te hepohepo, te haapeapea e te iria e nehenehe e apehia mai te peu e tei mua tatou i te hoê fifi aore ra te hoê maitiraa”. Tera râ, aita hoê aˈe mea e titau ra ia outou ia peapea roa ahiri e aitâ outou i rave atura i ta outou opuaraa. Inaha, e nehenehe outou e oaoa i teie huru raveraa, no te mea ua riro te raveraa i te mau opuaraa ei ohipa tano o te horoa i te ieieraa i roto i te oraraa e o te faatupu i te mau oaoaraa.
‘Eita ta ˈu e nehenehe e faaoti’
Ua feruri maitai outou i nia i te mau ravea atoa, tera râ, eita iho â ta outou e nehenehe e faaoti. Eaha te tia ia rave? E tia anei ia outou ia ani i te tauturu a te hoê hoa?
Te vai ra te tahi mau taata, e manaˈo papu ore roa to ratou e te hinaaro noa nei ratou e na vetahi ê e rave i te mau faaotiraa no ratou. Oia mau, e riro paha te hoê huru tupuraa i te titau i te ite e te aravihi aita e vai ra ia tatou nei, e eita e nehenehe e parau e te ape ra tatou i ta tatou hopoia mai te peu e e haere atu tatou e ani i te tahi aˈoraa i te hoê taata aravihi. I te tahi taime, e nehenehe te feia tei farerei ê na i te hoê â fifi e to outou e o tei rave i te mau opuaraa maitatai, e faaite mai i te mau ravea huru rau e e horoa mai i te tahi mau haamaramaramaraa o ta outou i ore i feruri (Maseli 15:22). Teie râ, e haapao maitai te taata o ta outou e ani atura i te tauturu i ta outou aniraa mai te peu e te ite ra o ˈna e ua feruri ê na outou i te fifi.
Mai te peu e mea fifi roa ia rave i te opuaraa hopea, a haamanaˈo na e i roto fatata i te mau opuaraa atoa, te vai ra te hoê tuhaa atâata. Mai te peu e e titau noa outou ia papu maitai to outou manaˈo ia manuïa ta outou opuaraa, e feaa piti noa ïa to outou manaˈo, no te mea i roto i te rahiraa o te mau faaotiraa, te vai ra iho â te hoê tuhaa papu ore (Koheleta 11:4). I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, aita hoê o te mau ravea e haaputu ra i te mau vahi maitai anaˈe. Noa ˈtu eaha te mea o ta outou e maiti, e tia ia outou ia haapae i te tahi mea. A rave ïa i te maitiraa o ta outou e manaˈo ra e mea maitai aˈe e...
A pee maite i ta outou opuaraa i rave
A patoi i te hinaaro e hiˈopoa faahou i ta outou opuaraa i faaoti. A haamanaˈo na e i te mau taime atoa outou e haaparuparu ai i te manaˈoraa e: ‘Ahiri pai e ua na ô vau...’ e faaino ïa outou i to outou manaˈo papu e tapea i ta outou opuaraa e e manuïa. No reira, eiaha e hiˈo faahou i muri e e aniani noa e eaha te huru ahiri e ua rave outou i te tahi atu opuaraa. Mai te peu e aita e titauhia ra ia taui outou i ta outou faaotiraa, a tumâ i te tahi atu mau ravea o ta outou i ore i maiti. A horoa râ i to outou puai atoa no te faatupu i te ohipa o ta outou i opua.
Ei haapoto-noa-raa: A feruri maitai, a rave i te opuaraa o ta outou e manaˈo ra e mea papu aˈe e a faaitoito ia manuïa teie opuaraa. Te vai ra te tahi mau faaotiraa o te riro ei mea maitai aˈe i te tahi atu, inaha, aita ˈtu e ravea. Teie râ, mai te peu e e faaite outou e ua ite outou i ta outou ohipa e rave ra na roto i te raveraa i te mau opuaraa e te amoraa i ta outou mau hopoia, e faarahi ïa outou i to outou aravihi e e hau roa ˈtu â to outou manaˈo i te papu.
[Box on page 25]
NO TE RAVE I TE HOÊ FAAOTIRAA, E TIA...
1: Ia papai i te tabula o te mau maitiraa atoa, te mau opuaraa e nehenehe e ravehia aore ra te mau ravea e nehenehe e faaohipahia.
2: Ia hiˈopoa maite i te mau ravea tataitahi na roto i te faaohiparaa i to ˈna feruriraa e to ˈna mau manaˈo hohonu.
3: Ia faito i te mau ravea atoa ia au i te mau mea faufaa roa ˈˈe i faanahohia.
4: Ia faaoti na roto i te haapapuraa i te mea i maitihia e na roto i te tuuraa i te tahi atu mau ravea i te hiti.
5: Ia haamau i to ˈna mau manaˈo hohonu, to ˈna mau manaˈo, to ˈna taime e to ˈna itoito i nia i teie maitiraa e e faaore roa i te tahi atu mau ravea o tei ore i maitihia.
6: Ia faariro i teie opuaraa ei ohipa itoito.