Aita e moni no te mau matapo
E vau ahuru i nia i te hanere o te feia matapo teie e ora nei i roto i te mau fenua e haere ra i mua i te pae faanavairaa faufaa, area te faito rahi roa ˈˈe ra, tei te fenua Asia Apatoa-Hitia o te râ ïa. Te faaite ra te O.M.S. (Faanahoraa o te ao nei i te pae no te oraora-maitai-raa) e, i roto i teie tuhaa o te ao nei, hoê taata i nia i te 25 e taata matapo ïa aore ra ua roohia oia i te hoê fifi rahi i te pae no te mata. Te mau tumu matamua o te fifi? Te navai-ore-raa o te maa, e tae noa ˈtu te mau maˈi haape no roto mai i te ereraa i te vai-mâ-raa.
Ia au i te vea no Holani Internationale Samenwerking, te haapapu ra te O.M.S. e maoti tau ahuru ma piti miria farane i te mau matahiti atoa, e nehenehe ta ˈna e faatupu i te hoê ohipa maitai roa no te aroraa i te mataporaa i roto i te mau fenua veve. Noa ˈtu e tei raro mai teie tino moni i ta te mau nunaa e haamâuˈa nei i te mau mahana atoa no te nuu, te na ô ra teie taatiraa e eita ta ˈna e nehenehe e haaputu i te moni e titauhia ra.
No reira, i te mea e aita ta ˈna e ravea, e nehenehe noa ta te O.M.S. e tamata i te arai i te mataporaa na roto i te opereraa i te mau huero vitamina A i te mau tamarii. I Inidia, i Bangladesh, i Indonésie e i Philippino, tau 400 000 rahiraa tamarii teie e roohia nei i te mau fifi i te pae no te mata no te mea te erehia nei ratou i te vitamina A. Teie râ, mai te peu e e tiaturihia te mau manaˈo peapea mau e faataahia ra e te O.M.S., e 84 mirioni rahiraa matapo aore ra i roto noa i tera faito, i roto i te ao nei mai teie atu nei e tae roa ˈtu i te matahiti 2000.