To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra
14 o te tuhaa: mai te matahiti 622 no to tatou nei tau—Te auraroraa i te Atua
“Ua faateitei aˈera matou i te mau peropheta te tahi i nia aˈe i te tahi.”—No roto mai te Qur’âna, Al-Baqara (pene 2 o te Coran), irava 254.
TE FARII nei te feia e tiaturi i te hoê Atua Puai-Hope e te here atoa e mea maitai mau â ia auraro i to ˈna hinaaro. Te mauruuru nei ratou no te aratairaa ta ˈna i horoa mai na roto i te arai o te mau vea tei horoahia mai i roto ia ratou i te ite no ǒ mai i te Atua ra. Te fariihia nei vetahi o taua mau vea ra na hau atu i te hoê haapaoraa rahi. No reira, te faariro nei te mau melo o te islam tei hau atu i te 800 milioni ia Adamu, Noa, Aberahama, Mose, Davida e o Iesu, mau taata matau-roa-hia no te aamu iudeo-kerisetiano, ei mau peropheta rahi na te Atua. Te tiaturi ra râ ratou i te hitu o te vea tei faateiteihia i nia ˈˈe i te tahi atu mau vea atoa, oia hoi te peropheta ra o Mahomet aore ra Muḥammad.
Te auraa o te parau ra islam, “auraro” ïa, oia hoi, i roto i taua tuhaa nei, te auraroraa ïa i te ture e te hinaaro o Allah. Te taata e na reira te auraro, e parauhia ïa o ˈna e “moslem” (musulman), no roto mai hoi taua parau ra i te parau ra islam. E tia i te feia no roto i te haapaoraa mahometa ia auraro ia Allah. Ia faarirohia oia ei iˈoa pii, e haapotoraa noa te parau ra Allah no te parau arabia ra Al-Ilah, oia hoi te auraa “Te Atua”. E itehia taua iˈoa ra e 2700 taime i roto i te Qur’ân.
Te peropheta matamua o te islam
Ua fanauhia o Muḥammad bin ‛Abdallâh (te tamaiti a ‛Abdallâh), taata tei haamau i te islam, i te Mecque (Arabia saoudite) i te matahiti 570 o to tatou nei tau. Eita roa ˈtu oia i farii i te mau peu e te mau tiaturiraa i te mau atua e rave rahi o taua fenua ra, e mai te huru ra ïa e e ere roa ˈtu na ˈna i te mea anaanatae i te haapaoraa ati iuda aore ra te kerisetianoraa. Teie ta H. Baagil, taata papai buka musulman, e parau ra: “I te mea hoi e ua atea roa te kerisetianoraa i te mau haapiiraa tumu a Iesu, ua tono maira ïa o Allah, ia au i ta ˈna opuaraa matamua, i Ta ˈna peropheta hopea, ia Muḥammad, e ta ˈna ohipa te faaapîraa ïa na roto i te faatitiaifaroraa pauroa taua mau hape ra.”
E huru peu arabia ta Muḥammad i horoa no te mau peu e vai ra. Ua mono aˈera hoi te Mecque e to ˈna vahi moˈa, oia hoi te Ka‛ba, ia Ierusalema e to ˈna hiero. Ua haapaohia aˈera te mahana pae ei mahana pureraa amui, inaha e faatupu na hoi te mau ati Iuda i te reira i te mahana maa e te mau kerisetiano i te sabati. Hau atu, ua faariro aˈera te feia no roto i te haapaoraa mahometa ia Muḥammad mai te peropheta rahi roa ˈˈe a te Atua, ma te tuu ia ˈna i nia ˈˈe ia Mose raua o Iesu.
I te area o te 40raa o to ˈna matahiti, ua parau aˈera Muḥammad e ua titauhia mai oia ei vea na te Atua. Ua faaite na mua ˈtura oia i to ˈna mau tiaturiraa i to ˈna utuafare fetii e i to ˈna mau hoa, e ua faatupu rii maite atura i te hoê pǔpǔ pǐpǐ. I te matahiti 622 o to tatou nei tau te haamata-mau-raa te tau o te haapaoraa Mahometa, a haere ai o Muḥammad mai te Mecque atu i Médine: e parauhia te reira te hijra (oia hoi te auraa na roto i te reo arabia “te haereraa i rapae i te fenua”). Mai teie atura ïa, ia taiohia i te mau taio mahana: i te matahiti X o te taio mahana a Mahomet (matahiti hororaa).
Ua tamata o Muḥammad i te tahoê mai te mau ati Iuda no Médine i ta ˈna haapaoraa apî e i te rave e ia tiaturi mai ratou i to ˈna tiaraa peropheta. Ma te faufaa ore râ hoi. Ua patoi maira ratou ia ˈna e ua tahoê atura i to ˈna mau enemi i te Mecque e i Médine, no te opua i te hoê opuaraa ino. I muri aˈe, ua tiahihia aˈera te mau pǔpǔ iti iuda matamua. Area te pǔpǔ o te mau Quraychites, ua haamou-roa-hia ïa: ua haapohehia te mau tane, area te mau vahine e te mau tamarii ra, ua hoohia ïa ei tîtî.
I te pae hopea, i te matahiti 8 no te taio mahana a Mahomet aore ra o te hororaa (630 no to tatou nei tau), ua haruhia aˈera te Mecque. Ua tere maitai te mau ohipa ma te fifi ore, na reira hoi no te rahiraa o te fenua piri miti no Arabia. Tau matahiti i muri aˈe i te poheraa o Muḥammad, ua tupu aˈera te hoê amahamaharaa no nia i te taata e mono mai ia ˈna. Ua faatupu aˈera hoi te reira i te hoê tamaˈi civila e inaha mai te huru ra ïa e ua farii te mau taata o te haapaoraa mahometa i te mau pǔpǔ e te mau manaˈo e ere no roto i te haapaoraa mahometa.
Hau atu i te hoê haapaoraa
E huru oraraa taa maitai te haapaoraa mahometa, e faatere ra hoi i te Hau, ta ˈna mau ture, ta ˈna mau faanahoraa totiare e ta ˈna mau peu. Ua hau atu ïa te reira i te hoê haapaoraa. No reira, i taahia ˈtura e no te aha te buka ra Te haamataraa te haapaoraa mahometa (beretane) i parau ai e hau atu i te 600 matahiti to “te haapaoraa mahometa riroraa ei haapaoraa faatihaehae roa ˈˈe, e puai politita rahi roa ˈˈe e e huru oraraa faahiahia roa ˈˈe”.
Oia mau, hoê senekele i muri aˈe i te poheraa o Muḥammad, ua itehia aˈera te hoê Hau emepera arabia, rahi aˈe i te Hau emepera roma i nia i to ˈna tau faahiahia roa ˈˈe, mai te fenua Inidia atu e tae atu i te fenua Paniora, e te fenua Afirika Apatoerau. Ua turu aˈera hoi te rahi o taua hau emepera ra i te parareraa te mau ohipa apî tei haafaufaa rahi i te oraraa o te mau taata no te pae tooa o te râ ma. Mea na reira ˈtura to te haapaoraa mahometa tururaa ma te faahiahia mau i te parau no te haapiiraa i te pae no te ture, no te mau numeraraa, no te tuatapaparaa i te mau fetia, no te aamu, no te mau manaˈo e faahitihia aore ra e papaihia, no te tuatapaparaa i te parau no te mau fenua, no te philosopho, no te paturaa i te fare, no te ohipa rapaau, no te pehe e tae noa ˈtu i te mau haapiiraa i te pae totiare.
Te hoê fetia ave
Ia au i Te Buka Rahi no nia i te Aamu o te Ao nei (reo farani), “o te pororaa a Muḥammad te tumu no te mau upootiaraa i noaa mai i te arabia”. Parau mau, ua turu atoa te tahi atu mau ohipa i te pae no te haaparareraa i te haapaoraa mahometa. No reira, i te mea hoi e e haapao noa nei ratou i te mau tamaˈi faaroo i tupu na i rotopu ia ratou, ua maere roa ˈˈera te mau kerisetiano no Byzance e te mau taata peresia e turu na ia Zoroastre i te mea e to mua roa te mau Arabia.
E ere a tahi ra e teoteohia ˈi no te faatupu i te au-maite-raa o te hoê hau emepera rahi mau na roto i te ravea o te haapaoraa. Teie râ, ta te taata papai buka ra ïa o Desmond Stewart e faataa ra, “te ite ra hoi te mau mahometa i roto i te Coran i te faahitiraa parau hopea e te aueue ore o te parau mau”. Ua mauruuru noa aˈera hoi ïa ratou ia ratou iho, “ma te manaˈo e te mau mea atoa e tia ia itehia, ua ite aˈena ratou, e aita e faufaa te tahi atu mau manaˈo ê atu i te mau manaˈo mahometa”. E “patoi-uˈana-hia na ïa” te mau tauiraa.
No reira, ua haamata ra hoi te hau emepera i te topa i te senekele XI. E ua aratai aˈera hoi te reira i taua nei â taata papai buka ra ia faaau i taua hau emepera nei “i te hoê fetia ave poto noa e na roto atu i te po”. Inaha, ua turu aˈera hoi te haapaoraa mahometa, tei faatupu i te hoê manaˈo autaeae e tei faaau mai i te haafatataraa ohie mau te taata tataitahi i te Atua, i te toparaa te hau emepera tei riro hoi oia ei hoê o te mau pou. Ua tae taue mai hoi te hopea o te hau emepera mai te tau atoa oia i faahanahana ˈi. Teie râ, maoro noa mai te haapaoraa mahometab.
No te auraro mau i te Atua, e tia ia auraro ia ˈna, ia auraro i ta ˈna mau ture e i te feia e tia ra no ˈna. Ua nehenehe aˈera o Muḥammad e tahoê i te mau puhapa arabia no te fenua Arabia e ua haaputuputu aˈera hoi i te hoê pǔpǔ mahometa (umma) i haamauhia i nia ia ˈna e i te Qur’ân. O te hoê te reira Hau faaroo i reira te auraro e turu ai i te autaeaeraa i raro aˈe i te aratairaa a te hoê noa iho raatira. E faatia te haapaoraa mahometa i te mau puhapa arabia ia faaohipa i te ˈoˈe ia aro ratou i to ratou mau enemi. Ua tauturu te mau mauhaa e ia rahi roa ˈtu â to ratou hau emepera e ia rahi roa atoa ta ratou haapaoraa. A pohe ai o Muḥammad, e rave rahi mau fifi uˈana mau tei tupu mai. E te tumu no taua mau fifi ra, a tahi, e tumu politita ïa, no te maiti i te hoê khalifah, aore ra raatira. E rave rahi atura hoi tei huti i ta ratou ˈoˈe no te taparahi i to ratou iho mau taeae. Ua faaamahamaha te faaôraa mai te haapaoraa i roto i te ohipa politita i taua pǔpǔ taata ra. Aita ˈtura hoi te “auraro” i aravihi no te tahoê i te mau mahometa i raro aˈe i te aratairaa a te hoê anaˈe iho raatira.
Te titau ra te mau peu matauhia e ia faaite mai o Muḥammad iho e e 72 pǔpǔ faaroo te fa mai no roto mai i te haapaoraa mahometa. Teie râ, te parau nei vetahi mau taata aravihi i roto i taua tuhaa ra e te vai ra e rave rahi hanere i teie mahana.
E piti pǔpǔ matamua e itehia i roto i te haapaoraa mahometa: te mau chiites e te mau sunnites. Teie râ, e rave rahi mau amaa i to ˈna taua pǔpǔ e piti nei. E vau ahuru ma toru i nia i te hanere o te mau mahometa e mau sunnites ratou, e 15 % e mau chiites ïa. Area vetahi pae ra, no roto ïa ratou i te mau pǔpǔ mai te mau Druzes, te mau Black Muslims e te mau abangan no Inidonesia. Te anoi nei hoi teie mau pǔpǔ i te haapaoraa mahometa, i te haapaoraa a Bouddha, i te haapaoraa a te feia e haamori ra ia Brahma e te mau haapaoraa no reira iho.
Te mea e faataa ê i te pǔpǔ chiite, o ta ˈna ïa tiaturiraa oia hoi e auraa philosopho moe aore ra i faataa-noa-hia no te tahi pae taata te haapaoraa e te Qur’ân. Teie râ, o te tumu parau no nia i te monoraa tei faatupu i te amaharaa te mau chiites. Te mau chiites (oia hoi te auraa “mau melo no te hoê pǔpǔ” e oia hoi “te mau melo o te pǔpǔ a ‛Ali”) te mau noa nei â ratou i nia i te haapiiraa no nia i te tiamâraa, ma te parau e o ‛Ali anaˈe, e to ˈna mau huaai te nehenehe e rave i te tiaraa teitei roa ˈˈe, e taeae fetii e e hunoa atoa o ‛Ali na Muḥammad.
E mau imams o ‛Ali e ta ˈna mau huaai, oia hoi e mau raatira tei horoahia ˈtu i roto ia ratou te mana rahi pae varua. Te taa ê ra te manaˈo i nia i te numera o te mau imams i iteahia, te tiaturi nei râ te mau chiites e o ratou hoi te paeau rahi, e 12 anaˈe rahiraa imâmites. Ua “tapunihia” te ahuru ma piti o te imâmite mai te matahiti 878 mai o to tatou nei tau: ua moe oia i muri aˈe i to ˈna tǎpǔraa mai e e hoˈi mai oia i te hopea o teie nei ao no te haamau i te hoê faatereraa parau-tia i te pae no te haapaoraa mahometa.
Te faatupu nei te mau chiites i te oroa haamanaˈoraa i te mau matahiti atoa i te hamani-ino-raahia o Ḥusayn, mootua na Muḥammad. Teie ta te hoê taata papai buka o Rahman te iˈoa i papai: “I te mea hoi e e mau roa i roto i to ˈna feruriraa mai to ˈna tamariiriiraa mai â taua ohipa nei, e faatupu ïa te hoê chiite i roto ia ˈna i te manaˈo hohonu no nia i te mea peapea e te parau-tia ore, e oia hoi, e faariro atu ai i te ohipa hamani-ino-raa ei ohipa tano mau.”
Te vai ra anei te tahi mau haapapuraa no te amahamaharaa
Ia au i te The Columbia History of the World, “te faaôraa mai te haapiiraa philosopho heleni e te feruri-maitai-raa i te IXraa o te senekele, ua haamata ˈtura ïa te hoê philosopho taa ê no te haapaoraa mahometa (falsafa), e e mana puai hoi to taua haapiiraa philosopho nei i nia i te mau tiaturiraa i te pae no te tuatapaparaa i te parau no nia i te Atua e i te pae no te feruriraa a te haapaoraa mahometa. (...) I roto i te roaraa o te tau, e mau tauiraa rahi tei itehia i roto i te haapaoraa mahometa iho ma to ˈna tiaraa haapaoraa e huru oraraa, e o tei faatupu hoi i te tahi mau faahopearaa i nia i te autahoêraa o te pǔpǔ”.
No reira, ua fa maira te soufisme (parau teie no te pae tooa o te râ ma e te auraa ra te parau moe ïa o te haapaoraa mahometa) i te VIII e i te IX o te senekele e ua riro oioi maira ei taatiraa faaroo rahi. I te XII o te senekele, ua rahi roa ˈtura te mau taatiraa soufis. E mai te huru ra ïa e te mono ra te fare monahi soufi i te mosquée oia hoi te vahi haamoriraa no te haapaoraa mahometa. Te faaohipa nei te mau soufis i te ohipa faataoto ia ratou iho, ta ratou e faatupu na roto i te ravea o te tahi mau ori huru ê aore ra te tahi mau ravea no te feruri hohonu. E faahiti mai ratou i te tahi mau parau e tamau-aau-hia, e tiaturi ratou i te mau semeio e e haamori ratou i te mau peata.
Ua anoi noa te mau soufis i ta ratou haamoriraa i te mau tiaturiraa e tae noa ˈtu i te mau peu o te fenua iho. No reira, aita te mau taata no Turetia i faarue i te mau peu tohutohu i haamauhia i nia i te tahuˈa tohutohu, e aita atoa te mau taata no Afirika i faarue i to ratou mau taata faaora maˈi, te mau soufis no Inidia i to ratou mau peata e to ratou mau atua (hindous aore ra na mua ˈtu i te haapaoraa a te feia e haamori ra ia Brahma). Area to Inidonesia ra, mai ta te Buka parau paari Apî beretane e faataa ra, “i muri mai i te hoê huru o te haapaoraa mahometa [e fa mai ai] to ratou hiˈoraa no nia i te ao na mua ˈtu e i to ratou fariiraa i te haapaoraa mahometa”.
Ua fa mai te faaroo bahaˈie i muri aˈe. Ua tupu taua pǔpǔ faaroo matau-maitai-hia ra, no roto mai i te haapaoraa mahometa chiite, i Irirane i te ropuraa o te senekele XIX. Ua fa mai te pǔpǔ faaroo sunnite a Aḥmadiyya, i te fenua Inidia i te hopea o te senekele XIX, a haapapu mai ai o Mîrzâ Ghulâm Aḥmad, i faariro ia ˈna ei peropheta, e ua riro oia ei hohoˈa no Muḥammad, no Iesu i roto i te piti o to ˈna taeraa mai e ua ora faahou mai te hindou ra o Krishna i roto ia ˈna. Ua haapii oia e ua ora mai Iesu i te pohe i Golgotha e ua horo ê atura i te fenua Inidia, i reira to ˈna haaraa e tae roa ˈtu i to ˈna poheraa i te 120raa o to ˈna matahiti.
I roto i ta ˈna faataaraa parau no nia i te Qur’ân, teie ta Abul A‛la Maududi, taata papai buka mahometa, i papai: “I te tau no te faaiteraa a Al-Baqara [te hoê o te mau pene o te Coran i faahitihia i te omuaraa o te tumu parau], ua fa maira te mau huru feia haavarevare atoa”, e i roto i taua feia ra te vai ra ïa “te mau ‘mahometa’, te mau munāfiqīn (feia haavarevare) (...) tei tiaturi papu i roto i to ratou feruriraa i te parau mau no te haapaoraa mahometa, eita râ hoi ta ratou puai morare i navai maitai no te vaiiho i ta ratou mau parau tutuu”.
Mai te huru ra ïa e, mai te omuaraa ra, e rave rahi mau melo tei ore i auraro ia Allah mai ta Muḥammad e titau ra. I te tahi aˈe râ pae, ua na reira vetahi pae. E no te aro i te fifi e faatupuhia ra e teie mau taata, aita te amuiraa faaroo kerisetiano i haapae i te ‘rave mai i te ˈoˈe’, mai ta te A ara mai na! e faataa ˈtu i roto i ta ˈna numera i mua nei.
[Nota i raro i te api]
a “Qur’ân” (“faaiteraa parau”) o te huru ïa e faaohipa-roa ˈˈe-hia e te mau taata papai buka no roto i te haapaoraa mahometa. Mea au aˈe na matou te reira i te parau ra “Coran”, o te parau ïa no te pae Tooa o te râ ma.
b Te pinepinehia ra i te manaˈo e, ma te hape hoi, e haapaoraa arabia te haapaoraa mahometa. I teie nei râ, e ere te rahiraa o te mau mahometa i te Arabia. Te taiohia ra 150 milioni melo no te haapaoraa mahometa i te fenua Inidonesia, te fenua te reira te rahiraa o te mau mahometa.
[Tumu parau tarenihia i te api 30]
Ei tautururaa ia outou ia taa maitai eaha mau na te haapaoraa mahometa
Teie na “pou e pae” aore ra titauraa a te haapaoraa mahometa te tia i te mau mahometa ia haapao: faahitiraa hoê aˈe taime i mua i te taatoaraa i to ratou faaroo aore ra shahada: “Aita e atua ê atu i te Atua, e o Muḥammad to ˈna peropheta”; e pure e pae taime i te mahana; e aufau i te zakat, tute faahepohia, e itehia i teie mahana i raro aˈe i te huru o te mau ô horoa noa; haapae i te maa mai te hitiraa mahana e tae atu i te taperaa mahana i te iva o te avae, oia hoi i te Ramadan; e tere pererina hoê aˈe taime i roto i to ˈna oraraa mai te peu e e nehenehe, i te Mecque, e parauhia te reira te Hajj.
Te faariro nei te pǔpǔ faaroo a te mau khârijites, taa ê aˈe hoi i te rahiraa o te mau mahometa, i te “jihad” (“tamaˈi moˈa” aore ra “aroraa moˈa”) mai te “ono o te pou” a te haapaoraa mahometa. Ia au i te Buka parau paari Apî beretane, eita te jihad e rave e “ia fariu tia mai te taata i roto i te haapaoraa mahometa, te titau ra oia i te aratairaa politita a te taatoaraa o te mau ohipa totiare a te hoê totaiete no te faatuati maitai i te reira i te mau faaueraa tumu a te haapaoraa mahometa”. Te faatia nei te Qur’ân i taua “tamaˈi moˈa” ra. Inaha, te parau nei hoi oia e: “Eiaha roa ˈtu e taparahi i te taata, no te mea ua opani mai te Atua ia outou i te reira, maori no te hoê tumu tia anaˈe ra.” — Pene 17:35 o te Coran.
Teie te mau tumu matamua a te haapiiraa e i te ture a te haapaoraa mahometa: te Qur’ân, i papaihia i roto i te hoê roaraa e 25 matahiti; te sunna (te mau parau tutuu); te ijma (te mau faaotiraa i ravehia i te pǔpǔ) e te mau qiyas (te manaˈo o te taata tataitahi). No nia i te haapueraa ture o te haapaoraa mahometa, te Shariˈa, i te mau huru tupuraa atoa o te oraraa faaroo, politita, totiare, utuafare e te oraraa iho o te mau mahometa. Ua faanaho-maitai-hia te reira i te VIII e te IX o te senekele no to tatou nei tau.
No te mau mahometa, na vahi moˈa roa ˈˈe e toru, o te Mecque ïa o Médine e o Ierusalema: te Mecque no to ˈna vahi moˈa roa, te Ka‛ba, oia hoi, ia au i te tutuu, tei patuhia e Aberahama; Médine, no te mea te reira te fare haamoriraa a Muḥammad; Ierusalema, no te mea i reira, ia au i te tutuu, o Muḥammad i te haereraa ˈtu i nia i te raˈi.
[Hohoˈa fenua/Hohoˈa i te api 31]
Te hau emepera a te haapaoraa mahometa i to ˈna tau faahiahia roa ˈˈe.