Te mau moana—E taoˈa faufaa mau anei aore ra e faarueraa pehu na te palaneta nei?
A taviriviri, e te moana ninamu e te moana hauriuri e, a taviriviri noa;
ua tere faufaa ore noa tau ahuru tausani pahi na nia ia oe;
Ua faaruri ê te taata i te fenua nei;
ua mau râ to ˈna mana na te hiti pape.
—Te tere perenina a Childe Harold, a Lord Byron.
I TE hoê tau, aita noa teie huru parau i faataa-noa-hia mai e te mau pehepehe, ua tupu mau râ teie ohipa. Ua hope râ taua anotau ra. Teie mau parau a te rohipehe, e faataa papu ra hoi i te aanoraa o te moana e to ˈna huru aueue ore i mua i te mau tamataraa faufaa ore a te taata nei no te faaino ia ˈna, e mau parau rii haavare roa ïa i teie nei mahana e te tano ore atoa hoi, mai te manaˈo ra e eita roa te taata e rere i te hoê mahana. Aita te mana o te taata nei e mau faahou na te hiti pape. Ua nanaˈo roa hoi oia i to ˈna tapao i nia i te miti e ua vaiiho mai i te mau rifa hairiiri mau.
Ua haere aˈenei anei outou i tahatai? Mai te peu e e, te vai noa ra paha i roto i to outou feruriraa i te mau taime oaoa mau: te anapanaparaa te mahana i nia i te pape; te fati-mǎrû-noa-raa te mau are na te pae miti; to outou hopuraa i roto i te pape o tei tamǎrû ia outou e o ta outou i fanaˈo mau â. Ia manaˈonaˈo outou i taua mau huru au mau ra, aita anei outou e hinaaro ra e hoˈi faahou? Teie râ, o vai tei ite mai te peu e e nehenehe ta outou e na reira faahou? E oia atoa, e riro taua manaˈo huru ê rii ra ei manaˈo o ta outou e ore roa ˈtu e tâuˈa. Oia mau, te faufaa o te mau moana e ere noa ïa te faaanaanataeraa ia tatou iho.
Ei hiˈoraa, a huti na i te mataˈi. Ia au i te Buka parau paari Apî beretane, maoti te mau moana e nehenehe ai outou e huti i te tuhaa rahi o taua mataˈi nei. Oia mau, ia au i taua buka nei, te hamani nei te mau pape o te palaneta, te mau rimu iho â râ e tupu nei i roto i taua mau pape ra, fatata e 90 % o te mataˈi ora ta tatou e huti nei. Te manaˈo nei vetahi pae e, teie rimu huˈa roa, oia hoi te phytoplancton, e vai ra i roto i te moana, na ˈna anaˈe ïa e hamani e tae roa ˈtu i te hoê tuhaa i nia i te toru o te mataˈi ora o te fenua nei. Te ohipa atoa nei te mau moana no te faaaifaito i te faito veavea aore ra toetoe o te palaneta nei, ua riro atoa ratou ei vahi faaearaa no te mau mea ora e rave rahi, te hauti nei ratou i nia i te huru o te mahana e e ohipa atoa ta ratou i te pae no te tereraa o te pape. Ma te haapoto noa i te parau, mea faufaa roa te mau moana ia nehenehe te mau mea atoa e ora i nia i te fenua nei.
Te faarueraa pehu o te palaneta
Tera râ, ua manaˈo te taata e horoa na te mau moana i te tahi atu toroa, oia hoi te faarueraa pehu a te huiraatira. Te mau pape ino, te mau pehu taero no roto mai i te mau pu hamaniraa tauihaa e te mau raau tupohe manumanu (no roto mai i te mau faaapu), e tapae pauroa ïa teie mau mea i roto i te miti, na roto atu i te mau taheraa pape, te mau pahi e te mau anavai pape. Oia mau, e ere teie huru raveraa a te taata nei, oia hoi te faariroraa i te mau moana ei taheraa pape ino rahi, ei ohipa apî. I teie nei râ mahana, te haamata ra te taheraa pape ino i te manii mai i rapae e te tupu maira te fifi. I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua ninii mai te miti i te mau pehu i nia i te mau hiti pape o te ao atoa nei e ua taui roa te mau tahatai tei î hoi i te mau ratere i mutaa ihora, e riro roa mai ei vahi reporepo roa e tei opani-roa-hia.
Ua uˈana roa teie nei ohipa a ninii mai ai te miti i te mau tauihaa a te feia rave i te raau faataero, e te mau pehu no roto mai i te mau fare maˈi, mai te mau tapiri repo i tapirihia i nia i te mau pepe, te mau nira e te mau mohina toto — e tirotiro SIDA hoi to roto i te tahi mau mohina —, na te mau pae miti i te pae hitia o te râ no te Fenua Marite. Ua ite-atoa-hia i roto i taua pueraa taoˈa riaria mau ra e painu noa ra, vetahi mau taoˈa faarue no roto mai i te mau pape ino, te mau tino pohe o te mau iore no ǒ mai i te mau pu maimiraa, te toetoea no roto mai i te pute vairaa maa o te hoê taata e te tahi atu mau pehu hairiiri roa ˈtu â. I muri iho, e ohipa matauhia ia itea mai i taua mau pehu ra.
Ua tapae roa ˈtu teie ati na te mau tahatai no te miti Apatoerau e te Baltique, i te pae apatoerau no Europa, na te mau pae miti o te Adriatique e o te miti Mediteranea, i te pae apatoa, e oia atoa na te mau hiti pape rusia o te miti Ereere e o te Moana Patitifa. Ua opani-roa-hia vetahi mau tahatai, no te mea te mǎtaˈuhia ra e ia roohia ˈtu te mau taata hopu miti i te mau maˈi e rave rahi. Tau taime i teie nei, ua papai te taata maimi tuiroo ra i te pae no te mau moana, o Jacques Cousteau, e e nehenehe te feia e hopu i te miti i nia i te tahi mau tahatai no Mediteranea, e roohia i te 30 mau huru maˈi, mai te fefe e tae roa ˈtu i te maˈi roherohe. Ua faaite mai oia e ia tae i te hoê mahana, e mehameha roa te taata i te tuu atu i te hoê noa manimani avae i roto i te pape.
Te vahi peapea râ, aita te mau pehu a te taata i faatupu noa mai i te opaniraahia te mau tahatai e te mau fifi i nia i te feia hopu miti. Te mau faainoraa ta teie mau pehu e faatupu nei, ua taea-roa-hia ïa i teie mahana, i nia i te mau pape hohonu roa ˈtu â.
E rave rahi matahiti i teie nei to te mau vari no roto mai i te mau vahi tamâraa i te pape ino no te oire no New York, faahopu-tamau-raahia i raro i te miti, fatata e 200 kilometera i tua mai. Aita i maoro aˈenei, ua noaa i te feia e taiˈa ra e 130 kilometera atea ˈtu i taua vahi nei, i te mau iˈa tei î roa i te mau pepe e tei ino roa to ratou pehau, e te mau paapaa e te mau oura miti maˈimaˈi, tei apoopoo te paa mai te huru ra e ua tutuihia i te auahi. Noa ˈtu e ua patoi te mau tia a te hau faatere e te vai ra te hoê taairaa i rotopu i te vahi i faaruehia ˈi te mau pehu e te mau iˈa maˈimaˈi, aita te mau taata taiˈa i farii i teie nei manaˈo. A uihia ˈi te manaˈo o te hoê tia a te mau rave ohipa i nia i te uahu e te vea ra Time, ua parau oia e e “ite faahou mai” te feia no New York “i ta ratou mau pehu i roto i te iˈa o ta ratou e amu ra”.
Te manaˈo nei te feia aravihi i roto i taua tuhaa nei e ua riro te viiviiraa o te miti mai te hoê maˈi pee e parare oioi nei na te ao nei, e ere noa te mau nunaa maona o te farerei ra i te ati. Te haamǎtaˈu-atoa-hia nei te mau fenua e haere nei i mua i te pae faanavairaa faufaa, e teie hoi na tumu e piti: A tahi, ua riro te mau moana atoa o te palaneta ei moana rahi otahi roa e na roto atu te mau opape o te ore hoi e faaea i mua i te mau otia fenua. I muri iho, te faaohipa nei te mau nunaa maona i te mau fenua veve aˈe ei mau vahi faarueraa pehu na ratou. I roto noa i na matahiti e piti i mairi aˈenei, ua faatae atu te Fenua Marite e o Europa, e toru mirioni tane pehu atâata roa i te mau fenua no Europa Hitia o te râ ma e no Afirika. Hau atu, te patu nei te mau pu ohiparaa no te mau fenua ěê, i Asia e i Afirika, i te mau vahi hamaniraa tauihaa aita ta ratou e ravea no te faaore i te mau pehu.
Te taoˈa plastique: te hoê taoˈa ino mau
Maoti teie taoˈa parauhia plastique, te fifi nei te taata no te mea tei mua oia i te tahi ravea apî ta ˈna e ore e nehenehe e faaohipa maitai. I te tahi taime, mai te huru ra e aita anaˈe teie taoˈa plastique, aita atoa ïa te mau ravea aravihi apî. Teie râ, noa ˈtu e ia hiˈohia, mea faufaa roa te reira, eita râ teie taoˈa e ino ohie noa. Ia oti oia i te faaohipahia, mea fifi roa na te taata ia faaore i teie taoˈa. Ei hiˈoraa, no te hoê noa tapearaa plastique mai te tapearaa o te mau afata pia, e naeahia e 450 e tae atu i te 1 000 matahiti e ore roa ˈi teie taoˈa.
Ua taa ê na paha ia outou e, te hoê o te mau ravea e faaohipa-pinepine-hia nei no te faaore i te mau tauihaa plastique, o te faarueraa ïa i roto i te miti. Ia au i te hoê faataaraa parau apî, i te mau matahiti atoa, e 26 000 tane puohu e e 150 000 tane taoˈa taiˈaraa teie e moe nei aore ra e faaruehia nei i roto i te mau moana. Ia au i te U.S.News & World Report, “te faarue nei te mau pahi faauta rahi e te mau pahi tamaˈi i te mau mahana atoa, e 690 000 mau farii plastique i roto i te miti”. Ua numera te hoê taata aravihi e, i roto atoa i te Moana Patitifa, ua taeahia te rahiraa huˈahuˈa plastique i nia i te 50 000 i te kilometera tuea.
Aita ta te mau moana e nehenehe e faaore i teie rahiraa plastique. No reira, e pinepine ïa te plastique i te painu haere noa, aita hoê aˈe ino, a tapae roa ˈtu ai i nia i te tahi pae miti i reira oia e faaino faahou atu ai i te fenua. E ere râ te reira te vahi peapea roa ˈˈe o teie ati.
Te hoê hoo teimaha roa
Te ati o te mau taoˈa plastique, e oia atoa hoi te tahi atu mau taoˈa haaviivii, te faaino nei ïa ratou i te mau mea ora. E manaˈo te mau honu rahi e te mau puohu plastique e painu noa ra na nia i te iriatai, e mau méduses ïa o te tere noa ra na roto i te opape — e maa monamona roa hoi teie! Mai te peu e eita e mure te aho, e momi ratou i teie mau puohu; e hoê â faahopearaa: e haapohe te plastique ia ratou.
E haere mai te mau huru animala atoa o te miti — te mau tohora e tae noa ˈtu te mau ouˈa e oia atoa te mau humi — e e mau roa ˈtu ai i roto i te mau anave e te mau upea i faaruehia. E hauti te mau humi e e tuu ratou i to ratou ihu i roto i te mau taoˈa plastique menemene; i muri iho, eita ratou e matara faahou mai, eita atoa hoi e nehenehe e hamama i te vaha, e e pohe mǎrû noa ïa ratou i te poia. E pohe te mau manu o te miti ia tafifi ratou i roto i te mau anave e ia rohirohi roa ratou i te tamata-noa-raa i te rere. E ite-pinepine-hia teie mau ati. I te mau matahiti atoa, fatata hoê mirioni manu o te miti e te hoê hanere tausani mau animala o te miti teie e mure nei te aho ia momi ratou i te mau pehu.
Te haapohe atoa nei te haaviiviiraa taero i te mau mea ora. I te tau veavea o te matahiti 1988, ua iri maira te mau tino pohe o te mau humi i nia i te mau tahatai o te miti Apatoerau. I roto noa i tau avae, fatata e 12 000 o na 18 000 mau humi o te miti Apatoerau tei pohe roa. Na vai te hape? Na te hoê ïa tirotiro. Tera râ, te vai atoa ra vetahi atu mau mea tei apiti mai ia ˈna. Ua haaparuparu te mau mirioni tane pehu viivii e manii tamau nei i roto i te miti Apatoerau e te Baltique, i te faanahoraa o te tino o te mau humi no te paruru ia ratou i te mau maˈi, e ua haaparare roa i te maˈi.
Noa ˈtu e o te miti Apatoerau e te Baltique iho â râ tei roohia i te haaviiviiraa, mea fifi roa ia ite mai i teie mahana i te hoê vahi iti o te moana o tei ore i viivii noa ˈˈe. E tae noa ˈtu i te mau vahi atea roa mai na poro toetoe ra o te Arctique e te Antarctique, e itehia te mau toetoea o te mau raau taero e te mau raau tupohe manumanu i roto i te tino o te mau manu (pingouins), te mau iˈa rahi (narvals), te mau daba no te mau poro toetoe, te mau iˈa e te mau humi. I te mea e ua î roa te mau tino pohe o te tahi mau iˈa rarahi mai te ouˈa ra te huru e vai nei i roto i te ooa o te Saint-Laurent (Canada), i te mau raau taero, ua faarirohia ratou ei mau pehu atâata mau. I te pae hitia o te râ o te Fenua Marite, fatata e 40 % o te mau ouˈa tei pohe i roto noa i te hoê matahiti. Ua faaruehia mai ratou i nia i te pae miti, ua pepe ino roa ratou e ua motumotu roa to ratou iri.
Te hoê faanahonahoraa fifi roa i faainohia
Te vai ra te tahi atu faainoraa ta te haaviiviiraa o te mau moana e rave nei. Te faaino roa nei oia i te mau faanahonahoraa o te mau mea ora fifi roa, e i te pae hopea, e mau faahopearaa iino mau te tupu mai. Teie te tahi hiˈoraa: Te vai ra ta te mau moana i te ravea no te paruru ia ratou i te haaviiviiraa. Ua riro te mau muriavai e te mau vahi vari o te mau anavai pape, ei mau titia maitai roa e tamâ nei i te pape i te mau taoˈa iino hou oia e faarue atu ai i roto i te miti. E ravea aravihi atoa ta te mau moana no te tamâ e no te faaapî faahou i te pape. Teie râ hoi, eita noa te taata e haamǎrô roa nei i te mau vahi vari e e faaino nei i te mau muriavai, te manii atoa râ oia i te hoê faito taoˈa viivii rahi i roto i te mau moana, ta ratou hoi e ore e nehenehe e faaore.
Mea rahi roa te maa e amuhia e te mau rimu i roto i te mau pape no roto mai i te mau taheraa pape ino tei ore i tamâhia e te haere roa ˈtu i roto i te miti, e hotu rahi roa teie mau rimu e e riro roa ei mau faaapu rahi uteute e maerere o te huti i te mataˈi ora atoa o te pape e te haapohe i te mau huru mea ora atoa i roto i te miti i te mau kilometera i te atearaa. Te rahi noa ˈtura teie nei ohipa i roto i te ao nei.
Ua fa atoa mai te mau haaviiviiraa apî. Ei hiˈoraa, te haaviiviiraa mahanahana. Ia faahopuhia te mau taoˈa viivii mahanahana i raro i te moana, e tupu mai ïa te hoê maraaraa, noa ˈtu e mea haihai roa, o te faito veavea o te pape na te hiti o teie vahi e e faaitoito ïa te reira i te tupuraa o te mau mea ora o te faaaueue i te aifaito o te faanahonahoraa o te mau mea ora.
E tia atoa ia tapao mai i te faainoraa e faatupuhia e te maniania. Ia au i te New York Times, na roto i ta ˈna mau paainaraa i rave no te tahi mau maimiraa i te pae no te mau aueueraa fenua, te mau ôraa mori arahu e ta ˈna mau pahi rarahi roa, ua ofati te taata i te maniania ore o te ao i raro i te moana. Te faaino nei te maniania i te mau tuhaa iti paruparu o te taria o te mau iˈa, to te mau tohora e te mau humi, ma te faaino roa ˈtu paha i to ratou aravihi no te aparau i rotopu ia ratou. Ia au i te buka ra Cosmos, a Carl Sagan, eita e ore e maoti te mau taˈi mǎrû roa a te mau tohora, i nehenehe ai ratou i mutaa ihora, e tauaparau te tahi e te tahi i nia i te hoê atearaa e hia tausani kilometera na raro i te moana, mai te fenua Alaska mai e tae atu paha i te poro toetoe o te fenua, te Antarctique. Te parau ra o Sagan e no te mau haafifiraa no roto mai i te mau maniania a te taata nei, ia oto roa mai taua atearaa nei i nia i te faito tau hanere noa kilometera. “Ua faataa ê tatou i te mau tohora ia ratou iho”, o ta ˈna ïa i papai, ma te manaˈo paruparu roa hoi.
Te faaite atoa ra te tuatapaparaa no nia i te mau moana e mea ino roa te ati i faatupuhia e te haaviiviiraa. No reira, no te mau faainoraa i ravehia e te taata i nia i te tuhaa ozone e paruru ra i te reva mataˈi, ua hau atu â te mau hihi ultraviolets e tapae atu nei i te miti e e haapohe atoa nei i te mea ora ra plancton, e ora ra na nia i te iriatai. I te mea e te huti nei teie mea ora huˈa roa i te mahu ino, ia ore oia, e mahanahana ïa te reva mataˈi o te fenua nei, e huru tupuraa tei matauhia i te parau e ‘te haumi i raro aˈe i te hoê fare vairaa tiare’. E tuhaa atoa ta te mau mau ûa taero i roto i teie nei ohipa, inaha, na roto i teie mau ûa, e topa te mau taoˈa parauhia nitrates a te taata nei, i roto i te mau pape o te ao atoa nei, e e faaitoito hoi te reira i te tupuraa o te mau rimu e haapohe i te mau mea ora. Ua raraa te taata nei i te hoê marei riaria mau tei tafifi roa.
Aita anei e ravea no te faatitiaifaro i teie huru tupuraa? Eaha ïa te roohia i nia i te mau moana? E riro roa anei ratou ei mau vahi faarueraa pehu pohe no te mau taoˈa viivii taero e te tahi atu mau pehu?
[Hohoˈa i te api 20]
Te mau moana—E taoˈa faufaa mau anei... Aore ra e faarueraa pehu no te palaneta nei?
Te horoa mai nei te mau moana i te mataˈi ora, i te maa e te pape. Te hohora mai nei ratou i te mau hohoˈa faahiahia roa e te faaite mai nei i to ratou puai aita e faaauraa. Te tere nei tatou, e ta tatou mau tauihaa, na te moana ma te haaati roa i te fenua atoa nei. Ia pohe noa ˈtu te mau moana, e pohe atoa ïa te huitaata nei. E eaha to tatou huru i nia i te mau moana? Te faariro ra anei tatou ia ratou ei taoˈa faufaa roa? Aita roa ˈtu hoi. No to ratou tâuˈa ore, ua haapine noa te mau taata i te faariro i te mau moana mai te hoê faarueraa pehu rahi.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 20]
Camerique/H. Armstrong Roberts
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 20]
Hohoˈa: H. Armstrong Roberts
[Tumu parau tarenihia i te api 23]
TE ATI O TE PALANETA NEI
◼ I te matahiti 1987, hoê tuhaa i nia i te toru o te mau aua pupu i te Fenua Marite tei opanihia no te mea ua viivii roa taua mau vahi ra.
◼ Ua tui te roo o Sylt, te hoê motu helemani no te miti Apatoerau, e e vahi faafaaearaa atoa hoi, no te mâ o to ˈna mau tahatai. Teie râ, i te tau veavea o te matahiti 1988, ua î roa te pae miti i te mau rimu ino. Ua moe roa te mau tahatai, tei viivii roa hoi, i raro aˈe i te hoê meumeuraa rimu hauˈa ino fatata hoê metera te teitei.
◼ Te tiai noa ra te feia hiˈopoa i te natura i te haere e mataitai ia Laysan, te hoê motu aita e taata e faaea ra i nia iho e o ˈna anaˈe iho i to ˈna vahi i roto i te Moana Patitifa, i te hoê atearaa e 1600 kilometera ia Hawaii. I to ratou tapaeraa ˈtu i reira, ua ite aˈera ratou i te mau tahatai tei î roa i te mau huˈahuˈa plastique e te mau pehu huru rau.
◼ I te mau matahiti atoa, te ninii nei te taata i roto i te mau moana tau ono mirioni tane mori arahu — i roto i te rahiraa o te mau tupuraa, ma te opua mau.
◼ Ia tiaturihia te parau a te pǔpǔ paruru i te natura ra Greenpeace, ua hau atu te rahiraa pehu taero e vai ra i roto i te miti no Irilane, i to te taatoaraa o te mau moana. E au ra e maoti teie haaviiviiraa i rahi ai te maˈi leucémie i nia i te faito ra e 50 % na te pae miti.
◼ Ua î roa te mau tahatai o te mau fenua atoa no roto i te moana Inidia, i te mau haapueraa tapau uaua no roto mai i te tamâraa o te mau pahi uta mori arahu.
◼ I te mau matahiti atoa, fatata e 30 000 humi no te pae Apatoerau mai, teie e pohe nei no te mea e tafifi ratou i roto i te mau upea i moe aore ra i faaruehia e te mau pahi taiˈa. Te moe nei ta te mau pahi anaˈe no Asia mai, fatata e 16 kilometera upea i te mau po atoa.
◼ A faahua parau noa ˈi te faatereraa italia e mea mâ roa e 86 % o ta ˈna mau tahatai, ua faatopa mai te mau taata paruru i te natura i taua numera ra i nia i te faito e 34 %. Fatata e 70 % o te mau oire no te pae miti mediteranea teie e faarue noa nei i ta ratou mau pape ino i roto i te miti, ma te ore e tamâ na mua.
◼ Te roohia nei na 20 000 mau motu no Asia Apatoa-Hitia o te râ i te haaviiviiraa no roto mai i te mau eruraa piura i raro i te miti, te mau topitaraa, e oia atoa te mau taoˈa viivii no te fenua mai aore ra i faaruehia mai e te mau pahi. Te mau faahopearaa: te mou-roa-raa te mau huru animala, te ino-roa-raa te mau aau e te mau tahatai tei hairiiri roa na roto i te mau pueraa hinu e te tapau uaua.
◼ Ua nenei te vea beresilia ra Veja i te tumu parau ra “Te hoê titauraa i te tauturu” no nia i te viiviiraa o te pae miti e te mau pape na te hiti o te fenua. E piti tumu teie e faahitihia nei: te navai ore o te mau pu raveraa i te mau pape ino, e te mau pu hamaniraa tauihaa aita ta ratou te mau faanahoraa e titauhia ra no te aro i te haaviiviiraa.
[Hohoˈa i te api 25]
Te haapohe nei te mau ati o te mau pahi faauta mori arahu e hia tausani mau mea ora.
[Faaiteraa i te tumu]
H. Armstrong Roberts