To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra
13 o te tuhaa: mai te matahiti 476 o to tatou nei tau—Te hoê hau emepera “moˈa” no roto mai i te pouri
“E ite-maitai-hia te mau hara i ravehia i roto i te pouri mai nia mai i te raˈi mai te mau paruru e ama ra.”—Parau paari tinito
I TE AVAE epereraa 1988 ra, ua oaoa roa te Ekalesia no te fenua Rusia i te faarooraa i te papai parau rahi ra o Mikhaïl Gorbatchev i te faaiteraa mai i mua i te taatoaraa e e faatitiaifarohia te mau hape i ravehia e te Hau i roto i to ˈna mau auraa e te Ekalesia e to ˈna mau melo.
Mai te huru ra ïa e te faatitiaifaro-atoa-hia ra te tahi â manaˈo au ore a faatae ai te pâpa Ioane-Paulo II i ta ˈna faatae aroha i “te Ekalesia tei tausani hoi te matahiti ei faaiteraa i to ˈna hinaaro uˈana no te autahoêraa papu maitai, oia hoi i te autahoêraa ta te Mesia i hinaaro na e o te riro hoi ei niu no te natura o te Ekalesia”. Afea ra e mea nafea te taa-ê-raa te tupuraa i rotopu i na ‘Ekalesia toopiti’?
Te ereraahia te hoê autahoêraa tei ore roa ˈtu hoi i riro aˈenei ei autahoêraa
I te omuaraa o te senekele IV, i muri aˈe i to ˈna riroraa mai ei raatira no te Hau emepera roma, ua taui aˈera o Constantin le Grand i ta ˈna oire pu i Roma no te haamau i Byzance, te hoê oire heleni i te hiti pape no Bosphore. Ua tauihia aˈera hoi te iˈoa ra o Byzance ei Constantinople; e i teie mahana o Istanbul ïa, i te fenua Turetia. E taua tauiraa ra no te tahoê ïa i te hoê hau emepera e manaˈohia ra e te amahamaha ra. Inaha hoi, i te piti o te afaraa o te senekele II, “noa ˈtu â ïa e aita e papu-maitai-hia, ua reni-maitai-hia te amaharaa o te hau emepera”. — Buka parau paari Apî no Beretane.
Ua vitiviti aˈe e ua ohie aˈe te kerisetianoraa i te parare i te pae Hitia o te râ no te Hau emepera i te pae Tooa o te râ. No reira o Constantin i ite ai i roto i te hoê haapaoraa rahi (katolika) i te hoê puai e tahoê. Teie râ, mai te peu e ua amahamaha te Hau emepera i nia i to ˈna iho tumu, ua amahamaha atoa iho â ïa ta ˈna haapaoraa. Mea tapea aˈe te Ekalesia i te pae Hitia o te râ ma i ta ˈna mau peu i te Ekalesia no Roma, e eita hoi oia e farii i te mau manaˈo apî e ravehia i te pae no te haapiiraa no nia i te Atua e faaauhia mai e Roma. “E tae roa ˈtu i te senekele XII, e rave rahi mau aroraa politita e i te pae atoa hoi no te tuatapaparaa i te parau no nia i te Atua tei faaamahamaha i na Ekalesia e piti nei.” — The Collins Atlas of World History.
Te hoê o taua mau manaˈo patoi ra i te pae no te tuatapaparaa i te parau no nia i te Atua, no nia ïa i te taipe no Nikea, tei turu hoi i te haapiiraa e ere roa ˈtu no roto i te Bibilia no nia i te Torutahi. Ma te faatupuhia na apooraa rahi matamua e toru i haapaohia e te Ekalesia (i Nikea i te matahiti 325 ra o to tatou nei tau, i Constantinople i te matahiti 381 ra, i Ephesia i te matahiti 431 ra), te faahiti ra te pure faaroo i te parau no te “Varua Moˈa (...) no ǒ mai i te Metua ra”. Inaha hoi, ua tauihia taua pereota nei e te Ekalesia i te pae Tooa o te râ ma i te senekele VI, i roto i te hoê apooraa, e teie atura hoi te taiohia: “Te Varua Moˈa (...) no roto mai ïa i te Metua e i te Tamaiti.” Ua riro te tumu parau no nia i te filioque (parau latino teie no te parau ra “e te tamaiti”) ei tumu amahamaharaa i rotopu i na Ekalesia e piti e parau ra e e na ekalesia kerisetiano raua.
Ua papu-roa-hia ˈtu â te amahamaharaa i muri aˈe i te toparaa te Hau emepera i te pae Tooa o te râ, i te matahiti 476 no to tatou nei tau, toparaa tei tapao i te omuaraa o te tau pouri. Ia au i te hiˈoraa o te kerisetianoraa, ua riro mau taua tau pouri ra ei tau maˈua i te pae no te ite. Ua poi roa hoi te maramarama o te Evanelia o te kerisetianoraa i roto i taua area tau atoa ra, i te mau pouri o te amuiraa faaroo kerisetiano.
Eita teie mau pouri i te pae faaroo e turu ra i te autahoêraa. “Ua imi noa na te mau tuhaa e rave rau o te ao kerisetiano, ta Herbert Waddams ïa, ekalesiatiko tahito no Cantorbéry, e parau ra, i te hoê autahoêraa ta ratou i ore aˈenei i faatupu.” Te na ô râ oia e: “E ere roa ˈtu hoi i te hoê au-maite-raa papu maitai e ofatihia a muri aˈe”, e te na ô râ oia e: “Te manaˈo ra, oia hoi ia tae i te hoê mahana e riro te amuiraa faaroo kerisetiano ei Ekalesia rahi tahoê, e manaˈo noa ïa te reira no roto mai i te feruriraa.”
Ua fanauhia mai te hoê “tama”
Ua paari roa mai te “tama” i fanauhia i te matahiti 800 o to tatou nei tau i Noela e ua pii-roa-hia e ei moˈa. O te hoê hoi teie hau emepera i te pae Tooa o te râ ma i haamau-faahou-hia, e tei fanauhia i muri aˈe to te pâpa Léon III faataa-ê-raa mai ia ˈna i te Ekalesia no te pae Hitia o te râ e tei haamauraa ia Charlemagne ei emepera, arii no te mau Francs. I muri aˈe i to ˈna mauraa no te hoê taime iti poto noa, ua ara faahou mai te Hau emepera no te pae Tooa o te râ ma i te matahiti 962 ra o to tatou nei tau, e i muri aˈe ua matauhia aˈera oia i raro aˈe i te tiaraa rahi teoteo mau ra, Hau emepera roma Moˈa.
I te parau mau, eita te iˈoa ra Hau emepera roma e tano. Inaha, tei rapaeau mai hoi te tuhaa rahi o to ˈna tuhaa fenua, oia hoi i teie mahana te fenua Helemani, Auteteria, te pae Tooa o te râ no te fenua Tchécoslovaquie, te fenua Helevetia, te pae Hitia o te râ o te fenua Farani e i te mau Pays-Bas, ia Italia. O te mau fenua e te mau fenua faatere no Helemani to nia roa i muri iho, inaha, ua tauihia to ˈna iˈoa mau i te iˈoa ra Hau emepera roma helemani.
Ua anoi noa na te Hau emepera i te haapaoraa e te politita. Mai ta te hoê buka parau paari e faataa ra (Collier’s Encyclopedia), te manaˈohia ra e “hoê anaˈe iho raatira politita i roto i te ao nei e tia ˈi, e o tei haa hoi ma te tahoê atu i te Ekalesia rahi, e no ǒ mai to raua tuhaa fenua e to raua mana i te Atua ra”. Aita râ hoi i papu-maitai-hia ra te reni mau, e inaha ua tupu maira ïa te mau amahamaharaa. I te ropuraa iho â o te senekele XI e te ropuraa o te senekele XIII, ua aro te Ekalesia e te Hau i te parau no te faatereraa i te pae Europa ma. Te parau ra vetahi pae e eita roa ˈtu e tano ia faaô mai te haapaoraa i roto i te ohipa politita, te na ô ra râ o Herbert Waddams e: “Aita e feaaraa e e tiaraa faufaa roa to te mau titauraa a te pâpa i te mana i roto i te mau ohipa i tupu.”
I roto i te roaraa i to ˈna mau matahiti hopea e 150, ua topa aˈera te Hau emepera, e ua riro roa ˈˈera hoi ei mau Hau taa ê te tahi e te tahi i raro aˈe i te mana papu ore a te hoê noa emepera. I taua tau o to ˈna aamu ra, aita hoi oia i riro mai teie parau tano maitai a Voltaire, ei hau emepera “moˈa, roma, aore ei hau emepera”. I te pae hopea, i te matahiti 1806, ma te ruau roa no te roaraa o te mau matahiti e ma te ore roa ˈtu hoi e hauˈa noa ˈˈe i te moˈa, ua moe aˈera te “tama moˈa”. I te matahiti 1871 ra, ua fa faahou maira oia e te II o te Reich (“hau emepera” na roto i te reo helemani), ua topa aˈera râ hoi i te matahiti 1918 ra, aita i taeahia i te 50 matahiti i muri aˈe. I te matahiti 1933 ra, ua haamata aˈera te III o te Reich, i raro aˈe i te faatereraa a Adolf Hitler e ta ˈna mau nuu i te haru ia Europa taatoa, e ere râ hoi i te hopea hanahana ta ˈna i ite i te matahiti 1945 ra, i Berlin o tei vai ano noa.
Mana beretane i te pae Tooa o te râ
Te faaite ra te buka hororaa helemani Meyers Illustrierte Weltgeschichte (Aamu faahohoˈahia o te ao, a Meyer) e “te mau pou e toru o te Tau i rotopu i te Tau tahito (476) e to tatou nei Tau (1453) i Europa ma (...) [o] te tufaa ïa o te tau tahito heleni e roma, i roto râ i te tau roma, [o] te kerisetianoraa, e i te pae hopea, [o] te mau tutuu ta te mau nunaa heleni i rave mai i ta ratou mau tupuna”. Te rave ra te taata papai buka helemani ra o Emil Nack i taua manaˈo ra ei haapapuraa i te na ôraa e: “Ua pinepine te mau oroa matahiti beretane tahito i te ora mai i raro aˈe i te huru o te mau oroa kerisetiano, i te mea hoi e ua taui te Ekalesia, na nia i te faaueraa a te pâpa Grégoire le Grand, hau atu i te hoê oroa etene ei oroa kerisetiano.”
Aita te faatupuraahia taua mau oroa faaroo ra i roto i te mau nunaa beretane i riro ei tapao no te hoê paieti hohonu. Te parau ra te taata ra Andreas Heusler i pohe hoi i teie nei, e tei tuatapapa hoi i te parau no nia i te haamoriraa helemani, no nia i taua haapaoraa nei e “te opani rii noa ra oia e aita roa ˈtu hoi oia i titau ra i te mea fifi, ma te farii i te mau haapiiraa orthodoxe atoa no roto mai i te aai. E faarirohia na ei taata paieti te taata e pûpû na i ta ˈna mau tusia, e aufau nei ta ˈna tute i te hiero, e faatura nei i te vahi moˈa e e ore roa e papai i te tahi mau parau faaino no nia i te mau atua”. Ua faaoti o Andreas Heusler i te na ôraa e: “E ere roa ˈtu te reira i te manaˈo itoito i te pae faaroo. (...) Aita roa ˈtu te mau mea e titauhia i te hoê taata no Helemani to roto i ta ˈna haapaoraa.”
A tiaturi noa ˈi ratou i te tahi mau atua, e manaˈo na te mau nunaa helemani tahito e te vai ra te hoê puai hau atu â, te hoê atua tei poiete i taua mau atua ra. O te hoê hoi “puai, tei faataa i te mau mea e tupu a muri aˈe”, ta Emil Nack ïa e faataa ra, puai o ta ˈna hoi e parau ra e “e ere roa ˈtu no roto mai i te mau tusia aore ra i te mau pure”. Teie râ, eita roa ˈtu e tiaturihia ra e “mea faahepo mau” te manaˈo ra, oia hoi ua oti te mau mea i te faataahia, inaha te haa ra hoi oia ia au maite i te mau ture a te natura. Te itehia ra te taata mai “te hoê taata tiamâ eiaha râ [mai] te hoê taata tîtî”.
No roto mai te mau tumu o te haapaoraa helemani i te natura. E pinepine i te pûpûhia i te mau tusia i rapaeau mai, i roto i te mau uru raau. Te faahiti ra te hoê aai helemani i te parau no te hoê tumu raau iti rahi oia hoi te Yggdrasill, i reira hoi te tiribuna o te mau atua i vai ai i te mau mahana atoa. Mai teie te huru te faataarahia teie tumu raau i roto i te Encyclopédie no nia i te mau haapaoraa (beretane): “[Ua taea-roa-hia] to ˈna rahi i te raˈi, e e tapoi hoi to ˈna mau amaa i te ao taatoa nei. (...) E itehia te taipe o te tumu raau (...) i roto i te tahi atu mau peu. I Babulonia tahito ra, ei hiˈoraa, e tupu na te Kiskanu, te hoê tumu raau iti rahi, i te hoê vahi moˈa. (...) I te fenua Inidia i tahito ra, ua faaauhia te ao nei i te hoê tumu raau o tei huri. (...) [Teie râ,] aita roa ˈtu hoê noa ˈˈe tapao iuda-kerisetiano i roto i te tiaturiraa Yggdrasill.”
Ma te papu maitai i te reira, eita ˈtura ïa tatou e maere ia pinepine te mau taata o te mau fenua i tapaohia e te haapaoraa helemani e parau e e tiaturi ratou e mea faataahia te mau mea atoa, e ere na ratou i te mea faufaa roa te haapaoraa e ia parau e to ratou atua, o te natura ïa. E te taa atoa ra tatou e te rahiraa o te mau peu etene i faaôhia mai e te haapaoraa helemani i roto i te amuiraa faaroo kerisetiano, no nia ïa i te natura. Te mau peu i ravehia i Noela, mai te faaohiparaa i te mau mori rii e te gui, te auahi o te hoê tapu raau, aore ra te faaneheneheraa i te hoê tumu raau, o te tahi noa ïa teie mau hiˈoraa.
I taua taime ra, i te pae Hitia o te râ
Ma te amahamaha pinepine e te Ekalesia no te pae Tooa o te râ ma, aita atoa te Ekalesia no te pae Hitia o te râ i vai hau noa na. Te haapapu maira hoi te fifi i itehia i te pae no te mau hohoˈa faaroo e parauhia icônes i te reira. Te mau icônes, taa ê aˈe hoi i te mau hohoˈa e toru faito mai te mau tii matau-maitai-hia i roto i te Ekalesia no te pae Tooa o te râ ma, e mau hohoˈa faaroo ïa i penihia i nia i te tahi mau paruai manina maitai, e i rave-maitai-hia te mau ohipa i nia iho. E pinepine e mau hohoˈa no nia i te Mesia, ia Maria aore ra te hoê “peata”. No te mea hoi e e mau hohoˈa matau-maitai-hia te reira i te pae Hitia o te râ ma, i parau ai o John Strong, no te Bates College, e “ua faarirohia aˈera te reira mai te mau tapao aore ra mai te mau huru iho o te mau taata ta ratou e faahohoˈa ra, [e] (...) ua manaˈohia ˈtura ïa e mana moˈa to ratou, aore ra semeio”. Teie râ, i te omuaraa o te senekele VIII, ua opani aˈera te emepera no Byzance ra o Léon III e ia faaohipahia taua mau hohoˈa ra. Ua faatitiaifarohia te amahamaharaa i te matahiti 843 noa ra, taio mahana mai reira mai te faaohiparaa o te mau hohoˈa faaroo penihia i fariihia ˈi e te Ekalesia no te pae Hitia o te râ ma.
Te tahi atu huru no te amahamaharaa e vai ra i roto i te Ekalesia iho no te pae Hitia o te râ ma, no Aiphiti mai ïa. A paraparau noa ˈi vetahi katolika aiphiti i te reo aiphiti tahito, te paraparau ra ïa vetahi pae i te reo heleni, inaha aita hoi te manaˈo o na pǔpǔ ěê e piti i tuati ra no nia i te naturaraa o te Mesia. Noa ˈtu â ïa e aita te mau tia mana no Byzance i farii i te reira, ua aratai aˈera hoi taua manaˈo amahamaha ra i na Ekalesia e piti i faataa ê ia ora amui noa. I taua taime ra, ua tamata te Ekalesia tataitahi i te tuu i te hoê o to ˈna mau epikopo i nia i te tiaraa patereareha no Alexandrie.
I teie mahana, te vai amahamaha noa râ te Ekalesia no te pae Hitia o te râ ma. Ei hiˈoraa, ua farii vetahi mau Ekalesia e rave ra i te peu no te pae Hitia o te râ ma, i matauhia i raro aˈe i te iˈoa ra uniates aore ra e tahoê mai i te ekalesia katolika roma, i te mana o te pâpa no Roma, taa ê aˈe hoi i te mau Ekalesia orthodoxes no te pae Hitia o te râ ma e i te mau Ekalesia “nainai” no te pae Hitia o te râ ma o te ore roa ˈtu e farii i te reira.
Mai te mau paruru auahi
Ia au i te taata anglican ra o Waddams, na mua ˈˈe i te hopea o taua Hau emepera ra e ere roa ˈtu hoi i te hoê hau emepera, e aita roa ˈtu hoi to ˈna hoê aˈe vahi moˈa e aita atoa te tahi noa ˈˈe mea no Roma mai, “ua mau roa te riri uˈana i rotopu i te mau kerisetiano i roto i te mafatu o te mau kerisetiano no te pae Hitia o te râ ma”. Papu maitai, ua vai tahaa noa te hara no nia i te riri uˈana e vai ra i roto i te mau “kerisetiano”, noa ˈtu â ïa e ua ravehia i roto i te pouri, i nia i te raˈi, i reira hoi e ite-maitai-hia ˈi te mau paruru auahi ra.
I nia atoa i te fenua nei, ua vai tahaa noa atoa te hara a te amuiraa faaroo kerisetiano, te amahamaharaa e tupu ra i roto ia ˈna iho. No reira, aita roa ˈtu hoi te hoê taata arabia tiaraa teitei no te senekele VII no to tatou nei tau, oia hoi, ia au i te taata ra ia Herbert Waddams, “mea rahi roa hoi ta ˈna ohipa i ite no nia i te kerisetianoraa na roto i to ˈna mau tere e to ˈna mau fetii aore ra mau hoa”, i maere i “te mau amahamaharaa ta ˈna e ite na i rotopu i te mau kerisetiano”. Ua paimi aˈera taua taata nei i te hoê eˈa maitai aˈe i te eˈa e faaauhia mai na ia ˈna e te amuiraa faaroo kerisetiano amahamaha. Ua iteahia anei ia ˈna taua eˈa ra? I teie mahana, i te matahiti 1989, fatata 17 % o te huiraatira o te ao nei teie e turu nei ia ˈna. E tuatapapa tatou i roto i te hoê tumu parau i mua nei o vai teie taata e to ˈna huru hiˈoraa i te “auraroraa i te hinaaro o te Atua”.
[Hohoˈa fenua i te api 24]
(Hiˈo i te papai)
A topa ˈi te Hau emepera roma (i te matahiti 476 o to tatou nei tau), ua tuhaa aˈera na epikopo enemi e ono i te amuiraa faaroo kerisetiano: te mau epikopo no Roma, no Kotatinopoli, no Anetiohia, no Alesanederia, no Ierusalema e no Talamina (Kupero).
Roma
Kotatinopoli
Anetiohia
Talamina
Ierusalema
Alesanederia
[Hohoˈa i te api 23]
Te hoê hohoˈa faaroo (icône) e faahohoˈa ra ia Iesu e o Maria.
[Faaiteraa i te tumu]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.