To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra
Tuhaa 4: 1513-607 hou to tatou nei tau—Te hoê nunaa i faataa-ê-hia, tei taa ê roa i te tahi atu mau nunaa
MA te haruru patiri e te anapanaparaa uira, ua tupu aˈera te hoê fanauraa eita roa ˈtu e moehia. Te taio mahana: 1513 hou to tatou nei tau; te vahi: te mouˈa ra i Sinai (i taua tau ra i Arabia, e i teie nei tau, i Aiphiti). E ere te hoê taata tei fanauhia, o te hoê râ nunaa.
Aita i taeahia te hoê matahiti na mua ˈtu, te riro noa râ te mau ati Iseraela i tapeahia i raro aˈe i te faatîtîraa a te Puai no Aiphiti i roto i te ao taatoa nei, ei totaiete patereareha, e eita e ore e toru mirioni rahiraa ratou. I muri aˈe i to ratou faaoraraahia mai, ua opua aˈera to ratou Atua e faanaho ia ratou ei nunaa, eiaha râ mai te tahi atu mau nunaa. E riro hoi ratou ei nunaa i faataa-ê-hia, tei taa ê roa i te tahi atu mau nunaa atoa, i tahito ra aore ra a muri aˈe.
Te tahoêraa ‘te Ekalesia e te Hau’, ma te hoê râ huru taa ê mau
Aita roa ˈtu te tamataraa o Nimeroda e tahoê i te haapaoraa i te hau i manuïa noa ˈˈe. Inaha, te itehia ra e i roto i te mau faanahoraa i ravehia i te mouˈa ra i Sinai, te vai ra te tahi mau ohipa e tuati i taua opuaraa ra. E faatupu mai anei te reira i te tahi ohipa maitai aˈe?
Mea hinaaro na te hoê nunaa i te tahi mau ture. Ua horoahia maira ïa na te mau ati Iseraela, hoê ahuru ture tumu, i parauhia na Ture Hoê ahuru, e ua amuihia mai i taua mau ture ra te tahi tau ono hanere mau faaueraa ê atu (Exodo 20:1-17). E mau parau mau faufaa roa to roto i taua haapueraa ture ra, e ua tano noa hoi te reira no te haapaoraa mau e e tano noâ no teie senekele e XX.
No roto mai anei taua mau ture ra i te haapueraa ture a Hammourabi, i papaihia na mua ˈtu? Ta vetahi pae ïa e manaˈo ra i te mea e e arii na te arii ra o Hammourabi, no roto mai i te feia huiarii matamua no Babulonia, hau atu i te hoê senekele e te afa na mua ˈˈe o Iseraela i faarirohia ˈi ei nunaa. I te matahiti 1902, ua iteahia aˈera te hoê pǎpǎ e ua papaihia i nia iho taua haapueraa ture ra. Tei Babulonia teie pǎpǎ matamua, tei roto i te hiero o Mardouk. Teie râ, teie ta te buka ra Te mau parau no te tau o te Faufaa Tahito (beretane) i faataa no nia i taua tumu parau ra: “Noa ˈtu te mau tuatiraa parau e rave rahi, aita hoê noa ˈˈe mea e faatia ra ia tatou ia manaˈo e no roto mai te haapueraa ture hebera i te haapueraa ture babulonia. I te vahi atoa na haapueraa ture e piti e tuea rii ai i te pae no te papairaa, te taa ê rahi ra ïa raua i te pae no te auraa.”
E ere te reira anaˈe te taa-ê-raa i rotopu i taua nunaa ra e te tahi atu mau nunaa. Oia mau, i te haamataraa ra, eita e tia e na te hoê taata e aratai ia ˈna, na te hoê râ arii itea-ore-hia no te raˈi ra, e riro mau atu ai oia ei nunaa taa ê roa i te tahi atu mau nunaa atoa. Tau 400 noa matahiti i muri aˈe te hoê opu huiarii taata i haamauhia ˈi. I reira atoa, o te nunaa Iseraela anaˈe ra to ˈna huru. Oia mau, taa ê atu i te tahi atu mau arii, mai te mau pharao no Aiphiti, aita to ˈna arii i faahua parau ia ˈna e Atua aore ra e huaai na te Atua. Tei nia râ oia i “te terono a Iehova” i te parahiraa, oia hoi te tia ra oia no Iehova. — Paraleipomeno 1, 29:23.
Eita e ore te mau mana taa ê i Iseraela — i te pae no te ture, no te haavaraa e te faatupuraa i te haavaraa — i te faahaamanaˈo mai ia tatou i te tahi mau huru faatereraa o teie nei tau. I reira atoa, te ite ra tatou i te hoê taa-ê-raa papu maitai. Te faataa maira te Isaia 33:22 e: “O Iehova hoi to tatou haava [te melo haava]; o Iehova ta tatou iriti ture [te melo haapao i te ture]; o Iehova to tatou arii [te melo e faaoti i te haavaraa].” Te vai ra i roto i te Atua o Iseraela i taua na mana e toru ra. Aita to te arii iho, aita atoa to te mau haava, aita to te mau tahuˈa o te nunaa, e mana taatoa. Taa ê atu i te mau faatere politita haavî e faaroo atoa o teie mahana, e taotiahia to ratou tiamâraa e te mau ture e te mau faaueraa ta te Atua ta ratou e tia ra, i horoa mai.
No reira, a tahoê ai te taatiraa haapaoraa-Hau i te tau o Nimeroda i te hoê faatereraa taata i te haapaoraa hape, ua tahoê ïa te mau faanahoraa i ravehia i te mouˈa ra i Sinai i te hoê faatereraa no ǒ mai i te Atua ra i te haapaoraa mau. Tera te haapapuraa e e mau faahopearaa faahiahia roa te noaa mai.
Aita e tahoêraa tera haapaoraa e tera haapaoraa
No to ratou ereraahia i te faaroo te mau ati Iseraela i hahaere noa ˈi e 40 matahiti te maororaa na roto i te medebera. E, i te matahiti 1473 hou to tatou nei tau, te tomo ra ïa ratou i Kanaana, i te fenua ta te Atua i tǎpǔ mai no ratou. Ua faahaamanaˈohia maira ia ratou e, i te mea e e nunaa ratou i faataa-ê-hia no te taviniraa a te Atua, e tia ïa ia ratou ia faaite i to ˈna hanahana. Eita e tia ia ratou ia tahoê atu i te mau ati Kanaana. Te haapapu maira hoi te reira i ta te hoê buka faahororaa e parau ra e “te au-ore-raa e vai ra i rotopu ia ratou e te feia aore i turu ia Yahveh, e te faahiti ra hoi i te parau no te huru otahi o Yahveh”.
‘Teie râ, ta te tahi pae paha ïa e parau mai, no te aha hoi taua farii-ore-raa ra? Peneiaˈe e aau rotahi mau to te mau ati Kanaana. Hau atu, eita anei te mau haapaoraa atoa e aratai tia i te Atua ra?’ Hou aˈe râ outou e faaoti ai i to outou manaˈo, ia haamanaˈo na outou i te mea i roohia i nia e rave rahi mau taata i ora na hou te diluvi — te hoê anotau i tapaohia e te haavîraa uˈana — e tae noa ˈtu i te tau i patuhia ˈi te pare e Nimeroda e tae noa ˈtu i te ohipa i tupu i Aiphiti i haamorihia na hoi e rave rahi atua i reira. Eita e ore vetahi pae o ratou, e aau rotahi mau to ratou, ua roohia râ ratou i te mau faahopearaa ta te faaohiparaa i te mau haapaoraa ta te Poiete e ore roa ˈtu e farii. E tia atoa anei te haapaoraa kanaana ia faahapahia mai te tahi atu mau haapaoraa? A hiˈopoa na i te mau parau i papaihia i nia i te api i mua nei i raro aˈe i te upoo parau ra “Te haapaoraa kanaana: haapaoraa mau aore ra haapaoraa hape?” e na outou iho e faaoti.
Te feaa piti ra to ratou manaˈo
I muri aˈe i to ratou tomoraa mai i te Fenua i tǎpǔhia maira, ua aratai aˈera o Iosua, tei mono mai ia Mose, i te aroraa i te haapaoraa hape. I muri aˈe i to ˈna poheraa, aita te mau ati Iseraela i tamau i te aro no te rave mai i te fenua. Ua rave mai râ ratou i te hoê haerea e farii noa na i te mau mea e tupu ra, e aita roa ˈtu hoi ratou i maitai i te reira. Aita te mau ati Kanaana, mai te mau raau taratara i roto ia ratou, i faaea i te patia ia ratou, ma te aratai hoi ia ratou e rave rahi taime, ia fariu ê i te haapaoraa mau. — Numera 33:55; Te mau tavana 2:20-22.
I roto i te roaraa o na matahiti 300 i muri aˈe, ua tia maira 12 tavana aore ra haava, te tahi i muri aˈe i te tahi e tei haapaohia e te Atua, no te faaora i te mau ati Iseraela i topa i raro aˈe i te faatîtîraa a te haapaoraa hape. Ua matau-maitai-hia vetahi o taua mau haava ra, mai ia Baraka, Gideona, Iepheta e o Samasona.
I muri iho, i te matahiti 1117 hou to tatou nei tau, ua tupu aˈera te hoê tauiraa rahi i roto i te faanahoraa o te faatereraa: ua haamauhia ˈˈera hoi te arii matamua i nia ia Iseraela oia hoi te arii ra o Saula. E inaha, ua faatîtî aˈera o Davida, tei mono mai ia ˈna, i te mau enemi atoa o Iseraela i te Fenua i tǎpǔhia maira, ma te faaaano atu â i te tuhaa fenua o te nunaa i nia i te mau otia i haapaohia e te Atua. I roto i te roaraa o te faatereraa a te arii ra o Solomona, tamaiti a Davida, ua taeahia ia Iseraela i to ˈna hanahana rahi, ma te fanaˈo hoi i te hoê huru ruperupe e faataa ê na ia ˈna i te tahi atu mau fenua tapiri atu.
Teie râ, a pohe ai o Solomona i te matahiti 998 aore ra i te matahiti 997 hou to tatou nei tau, o te ati ïa tei tupu. Inaha, ua amaha aˈera te nunaa i roto e piti tuhaa. Ua mairihia aˈera na opu hoê ahuru i te pae Apatoerau i te iˈoa ra o Iseraela, e na opu e piti i te pae Apatoa, Iuda e Beniamina, ua mairihia ïa o Iuda. Noa ˈtu â ïa e te parau ra ratou e te tia ra ratou no te Atua mau, aita hoê noa ˈˈe o na arii 19 tei mono mai te tahi i te tahi no te basileia i te pae apatoerau (ma te ore hoi e taio ia Tibeni) i faaohipa noa ˈˈe i te haapaoraa mau (Te mau arii 1, 16:21, 22). Inaha hoi, te feaa piti ra to ratou manaˈo, e e mau faahopearaa ino mau hoi tei tupu no taua huru manaˈo ra, i te tau o te arii ra o Ahaba (hiˈo Te mau arii 1, 18:19-40). Te mea ino roa ˈtu â, o te mau faahopearaa ïa i iteahia i te matahiti 740 hou to tatou nei tau, matahiti i reira te basileia o Iseraela i te faatahuriraahia e to Asura.
I roto i na arii 19 no Iuda mai ia Roboama mai, tamaiti a Solomona, te tahi noa tau taata tei faaohipa i te haamoriraa mau. I mua roa i te nunaa, e mono noa na te mau arii maitai e te mau arii ino, e oia hoi, e feaa piti noa na te manaˈo o te nunaa i nia i te haapaoraa mau e te haapaoraa hape. Ua rahi roa hoi i te itehia i roto i te mau utuafare o te mau Iseraela i te mau haapiiraa faaroo hape e tae noa ˈtu hoi te mau peu viivii a te mau nunaa e haaati ra ia ratou, mai te haamoriraa a Baala. Ia au i te Buka parau paari apî beretane, “ua mau roa” taua mau peu o te haapaoraa hape ra “i roto i te faaroo o te mau ati Iseraela, e ua haamata aˈera hoi te nunaa i te haamoe i to ˈna huru otahi e te ohipa i faauehia mai ia ˈna, oia hoi te riroraa ei ite no te mau nunaa”. Ua aratai aˈera hoi taua huru ra i te nunaa i te pohe.
Ma te papu maitai, te tapao ta te faaueraa i faauehia ˈtu i te mau Iseraela ia faataa ê mai ratou ia ratou i te mau ati Kanaana e titau ra, te parururaa ïa ia ratou e te raveraa hoi e ia ore ta ratou haamoriraa ia viivii. I te mea hoi e no roto ratou i te hoê nunaa e faaohipa na i te haapaoraa mau, e tia ˈtura ia ratou ia faaite i te hoê taa-ê-raa papu maitai i rotopu ia ratou e te feia e ore roa ˈtu e faaohipa ra i te haapaoraa mau. Ua pinepine roa râ hoi to ratou manaˈo i te feaa piti. E inaha, i te matahiti 607 hou to tatou nei tau, ua haamouhia aˈera o Ierusalema e to Babulonia, e ua hopoi-tîtî-hia aˈera te feia i ora mai. E 70 matahiti te maoro to ratou faarururaa i te mau faahopearaa peapea no to ratou faarueraa i te haapaoraa mau. Ua upootia o Babulonia, te pu no te haapaoraa hape i muri aˈe i te diluvi, i nia i taua nunaa i faataa-ê-hia ra, tei taa ê i te tahi atu mau nunaa.
Mea titauhia te hoê arii
A faaohipa noa ˈi te mau ati Iseraela i te haapaoraa mau, ua ora noa ratou i roto i te hau e te ino ore. E mau huru haamaitairaa atoa tei noaa ia ratou i te tahoêraa te faatereraa a te Atua e te haapaoraa mau. Teie râ, ua taotiahia te manuïaraa o taua faanahoraa ra. Ia nehenehe te mau nunaa atoa e fanaˈo roa i te hau e te ino ore i iteahia na i te hoê tau taotiahia e i roto i te hoê noa nunaa, te hinaarohia ra ïa te tahi mea hau atu. Oia mau, te hinaaro-rahi-hia te hoê arii e nehenehe e noaa mai ia ˈna i te hoê upootiaraa papu ia tahoêhia te hoê faatereraa parau-tia i te haapaoraa mau. O vai hoi taua arii ra?
Fatata e 250 matahiti i muri aˈe te toparaa o Ierusalema, ua fanauhia maira te hoê taata oia hoi, noa ˈtu e mea poto roa to ˈna oraraa mai i nia i te fenua nei, o tei tui râ te roo e o tei faariro i to ˈna fenua ei fenua tuiroo. E haere oia i Babulonia e i Aiphiti, i reira oia e faahanahanahia ˈi ei faaora rahi. E 23 senekele i muri aˈe te Buka parau paari apî beretane e parau ai no ˈna e: “E ere i te mea hape ia parau e te Hau emepera roa [e] te tupuraa te kerisetianoraa i roto i te ao taatoa nei (...) ua riro ïa, i roto i te tahi tuhaa, ei hotu no [ta ˈna] ohipa i rave.”
O taua arii hanahana mau ra anei te arii e hinaaro-mau-hia ra? Na te tumu parau i mua nei ïa no nia i “To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra”, i raro aˈe i te upoo parau ra “Mau atua no roto noa i te aai o te ore e tia ia faahanahanahia”, e horoa mai i te pahonoraa i taua uiraa ra.
[Parau iti faaôhia i te api 31]
“E haamata te toparaa te hoê nunaa i roto i to ˈna iho mau utuafare.”—Parau paari ashanti (ghanéen)
[Tumu parau tarenihia i te api 32]
Te haapaoraa kanaana: haapaoraa mau aore ra haapaoraa hape?
“I roto i te tahi mau paheruraa i ravehia i Palatetina, ua itehia maira e rave rahi mau hohoˈa no A[starté]; (...) te rahiraa o taua mau hohoˈa ra, e mau hohoˈa nainai ïa e aita hoi i hamani-maitai-hia, o te haapapu maira ïa e o te hoê teie atua no te utuafare noa; peneiaˈe e tamau na te mau vahine i nia ia ratou, aore ra e tuu na i roto i te hoê afata. (...) Mea au roa na te nunaa te huru o te haamoriraa ia A[starté] e ia Baala. Papu maitai, e mau faahopearaa iino iho â ïa te itehia ˈtu; i muri iho, ua riro aˈera te mau peu faufau i te pae no te taatiraa i ravehia no te faahanahana i te ruahine, te peu taiata e te mau hairiiri atoa, ei tuhaa no te haamoriraa e ua ô maira hoi i muri iho i roto i te mau utuafare.” — Calwer Bibellexikon (Titionare bibilia a Calwer).
“Ua riro te mau oroa faaroo ei taime no te faaiteraa mai i te huru animala o te natura taata. Ua faufau roa atoa hoi te mau taata papai buka roma e heleni i te mau mea ta te mau ati Kanaana e rave na na nia i te iˈoa o te haapaoraa.” — Te ao o te Bibilia.
“I roto i te mau peu faaroo a te mau ati Kanaana, e faahiti noa na tatou i ǒ nei i te mau tusia tamarii, ta te mau heruraa i faaite papu mai. I Guézer e i Mégguido, te faaite papu maira (...) te tuuraahia te mau tino pohe tamarii i roto i te mau patu (...) i taua peu ra.” — Die Alttestamentliche Wissenschaft (Ite no nia i te Faufaa Tahito).
“Aita roa ˈˈe e ite-noa-hia ˈˈe i roto i te tahi atu fenua teie rahiraa hohoˈa no nia i te ruahine no te hotu e aita e ahu, e e mau hohoˈa hairiiri mau hoi te tahi. Aita roa e ite-noa-hia ˈˈe mai i reira, te haamoriraa o te mau ophi. (...) Mea rahi roa te mau vahine taiata moˈa tiaraa totiale teitei e te mau tahuˈa eunuka, mea rahi atoa hoi te mau tusia taata (...). Mea ohie roa ˈtura ïa ia tatou ia taa i te huru faufau e itehia na e te mau taata haamori i te Atua ra YHWH a faaruru ai ratou i te ohipa haamori idolo a to Kanaana.” — Mau ohipa apî i itehia mai i roto i te mau fenua bibilia (beretane).
[Hohoˈa i te api 30]
Hohoˈa o te atua ra o Baala, tei riro hoi to ˈna haamoriraahia i te turai i te mau ati Iseraela ia faarue i te haamoriraa mau.
[Faaiteraa i te tumu]
Fare vairaa tauihaa tahito no Louvre, i Paris