“O te haapaoraa atoa te tumu no te topa-roa-raa te mau faufaa i te pae morare”
MEA peapea mau â teie upoo parau e itehia ra i nia i te api matamua o te vea ra El Heraldo no Barranquilla (Colombie). E huru taa ê rii mai râ taua faahitiraa parau ra, ia ite tatou e te taata i papai i taua parau ra, o Alberto Múnera ïa, e jésuite oia e e taata tuatapapa atoa i te parau no nia i te Atua i te haapiiraa tuatoru a te pâpa Grégoire I no Roma. Mai teie te huru ta ˈna faataaraa mai i te parau no te topa-roa-raa i te pae morare i Colombie.
Teie ta ˈna i parau: “E fenua katolika te fenua Colombie. Eita ta matou e nehenehe e ore e parau e o te haapaoraa atoa te tumu no te topa-roa-raa te mau faufaa i te pae morare i roto i to matou nei fenua. Ma to ˈu tiaraa taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua, te uiui nei au i teie mau uiraa: Te aha ra hoi te haapaoraa katolika, mai te huru ra hoi e aita ta ˈna e ravea no te tapea mai i te huru morare maitai o te hoê pǔpǔ aore ra no te tauturu ia ˈna ia faaruru ma te maitai i te hoê tau tauiraa, mai te huru ra ïa e eita ta ˈna e nehenehe e faaruru i te hoê huru tupuraa apî ma te ore e ape i te topa-roa-raa te mau faanahoraa a te totaiete nei?”
I muri aˈe i to ˈna faataa-papu-raa mai i te mau tapao no te topa-roa-raa i te pae morare e i te pae politita, e papu-maitai-hia ra i roto i te hooraa huna i te raau taero, i te mau taparahiraa politita e tae noa ˈtu hoi i te faaohiparaa i te mau mauhaa tamaˈi, ua ui aˈera oia e: “Na vai e rave nei i teie mau ohipa? Na te mau mahometa, te mau bouddhistes (...), te feia aita ta ratou e haapaoraa? Aore ra na te mau taata e farereihia nei i te fare pure, te feia e rave nei ma te paieti i te Euhari e teie e pure nei i te Fatu ia haamanuïa mai oia i ta ratou ohipa?”
No Iesu e ta ˈna mau pǐpǐ, ma te papu maitai, o te haerea kerisetiano, eiaha râ te haereraa ˈtu i roto i te tahi mau oroa, tei riro ei tapao no te kerisetianoraa mau. Inaha, teie hoi ta Iesu i parau: “O te mea teie e ite ai te taata atoa e, e pǐpǐ outou na ˈu, ia aroha outou ia outou iho.” (Ioane 13:35). E nehenehe anei e faahiti i te parau no te aroha ia taparahi pohe roa te hoê katolika aore ra ia riri roa o ˈna i to ˈna taata-tupu, ia eiâ oia, ia haru o ˈna i te vahine, ia haavare o ˈna aore ra ia hoo huna o ˈna i te raau taero? E nehenehe anei e faahiti i te parau no te aroha kerisetiano ia farii noa te Ekalesia i roto i to ˈna pû i taua mau taata iino ra? I te parau mau, e pinepine te feia taparahi taata moni roa i te faahanahanahia i roto i te tahi mau hunaraa maˈi aore ra i roto i te tahi mau oroa faaroo faahiahia mau.
Area te amuiraa kerisetiano matamua ra, e aˈo na oia i te feia rave hara e ore roa ˈtu e tatarahapa e tei rave i te mau hapa ino roa. Teie ta te aposetolo Paulo i parau no nia i taua tumu parau ra: “Te papai nei râ vau ia outou, e eiaha outou e amui atu i te taata i parauhia e taeae ia riro ei taiata, e te nounou taoˈa, e te taero ava, e te haru; e eiaha atoa e amu noa ˈtu i te maa i reira.” Teie râ, mea varavara roa ia faaroohia te parau no te tiavaru maoti râ no te faaohipa-noa-raa i te tahi amuiraa politita aita e tiaturi i te Atua aore ra no te faataa-ê-raa mai te hoê taata ia ˈna i te haapaoraa tumu. — Korinetia 1, 5:9-11; 6:9-11.
Maoti hoi i te haapao i te haapiiraa bibilia e i te huru taata kerisetiano apî, i roto i te roaraa o te mau senekele, ua tuu noa te Ekalesia katolika i te tapao i nia i te pure na roto i te ravea o te tahi mau korona faaroo, te haereraa ˈtu i te pure e te haereraa ˈtu e faaite i ta ˈna mau hapa (Ephesia 4:17-24). Te itehia ra te mau hotu o taua huru raveraa nei i roto i te topa-roa-raa i te pae morare e, no te Ekalesia, i roto i te ereraa ïa oia i to ˈna mana. Ma te faataa mai i te parau no nia i te huru o te Ekalesia katolika i Colombie, teie ta Alberto Múnera i parau: “E te hoê haapaoraa mai teie te huru, aita iho â ïa to tatou e puai no te faaruru i teie mau huru tupuraa ta tatou e farerei nei. Te hoê o te mau tumu matamua no te topa-roa-raa ta tatou kerisetianoraa, (...) mai te huru ra ïa e aita roa ˈtu e hohoˈa kerisetiano faahou to te mau [katolika] o teie nei tau.”
Papu maitai te itehia ra te topa-roa-raa te mau faufaa i te pae morare i roto i te mau haapaoraa atoa. I roto i te feia faaroo e hinaaro ra e haere i te pure no te hoê bapetizoraa, no te hoê faaipoiporaa aore ra no te hoê hunaraa, e rave rahi teie e tamau noa nei â i te haavare, i te eiâ, i te rave i te peu faaturi e i te taviri ma te ore roa ˈtu e haapeapeahia ˈtu. Te feia atoa e rave i te tahi mau hara, eita ratou e haama ia parau e e katolika ratou, e porotetani, aore ra e ati iuda, e e rave rau atu â. Teie râ te haapapu maira ta ratou mau ohipa i rave e ua topa roa ta ratou haapaoraa, tei ore hoi i patu i roto ia ratou i te hoê huru taata apî. Mai te peu e e nehenehe ta tatou e faaino i te ui apî peu ino, e nehenehe atoa ïa ta tatou e faaino i ta ˈna haapaoraa, tei ore hoi i nehenehe e aratai i to ˈna mau manaˈo e to ˈna haerea. Ia haafaufaahia i te mea rahi i nia i te mea maitai, e tia iho â ïa ia ooti mai i te mau faahopearaa, e e tano atoa taua faaueraa tumu nei i te pae faaroo.
O ta Paulo iho ïa i tohu mai no te “anotau hopea”: ‘E huru paieti hoi ta te taata, o te puai râ o te reira ra, ua hunahia ïa ia ratou. Ia ape atoa na oe ia ratou.’ — Timoteo 2, 3:1-5, Jérusalem.
Te haapaoraa i muri aˈe i te diluvi
I te XIX o te senekele, teie ta Edmond e o Jules de Goncourt i papai: “Mai te peu e te vai ra te hoê Atua, aita ˈtu ïa ohipa ino roa ˈˈe maoti râ te hoê haamoriraa.” Inaha hoi, ua riro te haapaoraa hape ei faaoooraa ˈtu i te Poiete. Teie râ, ia ˈna i haamou i te reira i te matahiti 2370 hou to tatou nei tau, ua haapapu maira oia e eita o ˈna e vaiiho ia faaooo-noa-hia oia.
Te tano noa râ taua parau mau tumu ra, e te reira noa ˈtu te fa-faahou-raa mai te haapaoraa hape. I muri aˈe i te diluvi, e itehia i roto i te haamoriraa hape, e rave rahi mau huru haapaoraa e e rahi noa mai hoi oia i roto i te roaraa o te mau senekele e ati noa ˈˈe te fenua taatoa nei. E nehenehe atoa te reira e ohipa mai i nia ia outou! I roto noâ i teie nei vea, na te tumu parau ra oia hoi “Te hoê taata haharu, te hoê pare, e outou” e faataa mai e nafea râ.
[Hohoˈa i te api 9]
E pinepine te haapaoraa i te riro ei hohoˈa noa. Aita râ hoi to ˈna e puai no te faaore roa i te riri uˈana o te tahi nunaa i te tahi nunaa, te ohipa taparahi taata e te ohipa taiata.