Te raau taero—Taoˈa atâata roa o te haapohe i te taata
UA HAAMATA te aamu o te raau taero — taoˈa o te ohipa i nia i to tatou mau huru — i te omuaraa ra iho â o te huitaata nei. Ua ite-oioi-hia mai te mau taoˈa natura o te ohipa i nia i te faanahoraa o te mau uaua uiraa o te roro, oia hoi: e tamǎrû te ava i te manaˈo hepohepo, e faaore te mau taoˈa parauhia opiacés i te mauiui e e faataoto i te taata, e faataoto atoa te mau rauere coca e e faarahi i te puai.
Mea maoro i teie nei to te ava faaohipa-rahi-raahia. I roto i te Genese 9:20, 21, te faataa ra te Bibilia e: “Riro atura Noa ei taata faaapu, e ua ô ihora oia i te ô vine: e ua inu hoi oia i te uaina, e taero ihora”. E au ra e e faaohipahia na te opiumu i te fenua Mésopotamie, e te faahiti ra te tahi mau faataaraa parau e e faaohipahia na teie raau i te fenua Heleni tahito ra. Te faahitihia ra hoi te parau no te peyotl, te avaava, te coca e te soma [te hoê inu o te faatupu i te mau aoaoa] i roto i te Tuatapaparaa.
Ua ite-atoa-hia te parau no te raau taero i roto i te mau aamu no roto mai i te feruriraa taata nei. I roto i te aamu o te Odyssée, te faataa ra o Homère e ua aramoinahia vetahi mau ihitai i te fenua o te mau Lotophages. E patia na hoi o Sherlock Holmes, te mutoi huna tuiroo roa i faataahia to ˈna aamu i roto i te hoê buka, ia ˈna i te hoê faito e 7 % cocaïne, inaha te manaˈo ra o ˈna e “e taoˈa faahiahia mau teie no te faaitoito e no te haamaramarama i te feruriraa”, o te manaˈo atoa ïa i turuhia e te hoê taata papai buka tuiroo roa e e taata mau atoa hoi, i te omuaraa o te senekele: o Sigmund Freud.
Aita i maoro roa, iteahia mai nei te faufaa o taua mau raau nei i te pae no te rapaauraa i te taata. Aita râ hoi te reira i faaohipa-noa-hia no te rapaau i te taata. I roto i te roaraa o te tau, faaohipahia aˈera te reira i roto i te mau peu faaroo. Ua rave-atoa-hia teie mau taoˈa no te faaaraara i te manaˈo, no te haapuai i te hinaaro e navenave ai te tino, no te faaaravihi i te huru feruriraa, no te faataui i te huru o te taata e no te faaara i te hinaaro i te pae taatiraa. Teie râ, ua itea-atoa-hia mai te puai o te mana iino o taua mau raau nei e to ratou atoa mana no te faatupu i te mau fifi i rotopu i te mau taata.
Mea anaanatae roa ia tapao e aita te mau raau taero e opanihia nei i teie mahana, i faarirohia ei mau taoˈa iino no te oraora-maitai-raa o te tino e te feruriraa i mutaa ihora. Ei hiˈoraa, i te piti o te afaraa o te senekele e XIX, aita te cocaïne, te opiumu e te héroïne i opanihia e te ture i te mau Etats-Unis, e mea ohie roa ia hoo mai i taua mau raau nei i roto i te fare raau ma te ore e faaite i te hoê parau faatia a te taote. E faaohipa-rahi-hia na hoi te tahi o taua mau taoˈa ra no te faaineine i te tahi mau raau taa ê. 17 matahiti te maoro te anoi-noa-raahia te cocaïne i roto i te coca-cola, e tae roa ˈtu i te taime i monohia ˈi te reira e te caféine i te matahiti 1903 ra.
Te mau nunaa iho e imi nei i te ravea i teie mahana, no te faaore i te ohipa hooraa i te mau raau taero, ua haa ïa ratou i mutaa ihora no te haaparare i teie ohipa. No reira, i te afaraa o te senekele e XIX, ua faatupu te opuaraa a te faatereraa hau tinito e faaore i te hooraa i te opiumu i opanihia e te ture i roto i to ˈna fenua, i te mau aroraa i te pae tapi hooraa tauihaa, i parauhia e te tamaˈi o te Opiumu, e ua pau te fenua Tinito e ua faahepohia ˈtura oia ia farii e hoo mai te opiumu.
Te hoê anei ohipa tia ore o te ore e faaino i te taata?
I teie atoa mahana, te haa nei vetahi pae e ia tiamâ te raau taero i mua i te ture. No ratou, ua riro te reira ei ravea no te arai i te fifi o te ohipa hooraa raau taero i opanihia e te ture. Te parau nei vetahi e tei te taata iho te maitiraa i te rave i te raau taero no te “faaanaanatae” ia ˈna iho, e e ere hoi teie ohipa faanavenaveraa i te mea ino. Teie râ, e nehenehe anei e parau e ua riro te faataeroraa ia ˈna iho i te raau taero i opanihia e te ture, ei “ohipa tia ore o te ore e faaino i te taata”, mai ta vetahi mau taata e parau ra? A hiˈo anaˈe na i te mau ohipa i muri nei:
● Te tauaparau noa ra o Natasha Ashley, 26 matahiti, e to ˈna hoa i nia i te vahi haereraa taata i roto i te tuhaa oire italia no New York, e ua hapû oia e e vau avae to ˈna. Ua faura taue maira te hoê pereoo e faaû ihora i na vahine e piti nei. Ua pepe ino roa o Ashley vahine, inaha, ua rarerare roa to ˈna avae aui i nia i te hoê pou mori. Ua fati atoa te avae o to ˈna hoa. I to te mutoi taeraa mai, ite ihora ratou i te taata faahoro aita e taa faahou ra i ta ˈna ohipa e rave ra, te tapea noa ra i te hoê nira i roto i to ˈna rima. “Mai te huru ra ïa e ua rahi roa te faito raau taero ta ˈna i patia i roto ia ˈna a faahoro noa ˈi o ˈna”, ta te taata tuati maˈi i haere mai no te rapaau i te mau vahine pepe, ïa i parau.
● Ua pohe roa o Michael Perkins, 12 matahiti, i roto i te paapaaraa te fare teitei i reira oia e faaea ˈi. Ia au i te mau mutoi, na te feia hoo i te raau taero ra crack, i tutui i te fare, ei tahooraa ia ratou. Inaha, ua patoi te metua tane o teie tamarii i ta ratou ohipa hooraa raau taero i roto i taua fare nei.
● Eita o Rosa Urena e ô atu i roto i te fare tuatoru i teie hopea matahiti nei. Eita atoa o ˈna e faaipoipo i te matahiti i mua nei mai ta ˈna i opua na. Ua pohe o ˈna i roto i to ˈna taoto, ua puta hoi to ˈna upoo i te hoê ofai pupuhi i pipiha mai na roto i ta ˈna haamaramarama e tae roa ˈtu i nia i to ˈna roi. Ua pupuhi haere noa hoi te mau taata hoo raau taero i te fare teitei i reira oia e ora ˈi, no te haapapu e na ratou teie tuhaa oire.
● Ua eiâ te hoê taurearea e 17 matahiti e faataero ra ia ˈna i te crack, e rave rahi taime no te aufau i te raau taero. Ua haruhia mai o ˈna e vau mahana i muri aˈe; e pae taata ta ˈna i taparahi e ua pepe roa atoa e ono taata ê atu. “E mau taata rave ohipa hapa ore hoi taua mau taata atoa ra”, ta te mutoi rahi ïa i faaite mai.
O te tahi noa ïa tuhaa teie o te mau ati i taaihia e te raau taero tei tupu i roto i te hoê anaˈe oire i teie matahiti. E te maraa oioi noa ˈtura teie mau ati i te hoê vitivitiraa riaria mau.
Eita anei outou e haapeapea ia faahoro outou na nia i te hoê purumu rahi, a ite ai outou e e rave rahi mau taata faahoro tei faataero ia ratou i te hoê raau taero o te haapoiri i te feruriraa e o te faataere i to ratou aravihi? Eita anei outou e mǎtaˈu mai te peu e e tere outou na nia i te pereoo utaraa taata, te manureva aore ra te pereoo auahi, a ite ai outou e tei raro aˈe paha te feia tei ia ratou ra te hopoia no te paruru ia outou, i te mana o te raau taero? Ia au i te Manchester Guardian Weekly, “ua ite-ê-na-hia vetahi mau tupuraa i reira te mau pailati manureva, te mau taata faahoro i te pereoo auahi, te feia faahoro i te pereoo utaraa taata e te pereoo rarahi, te mau paoti ohipa, te mau taote, te mau orometua haapii, e te tahi atu mau taata toroa, i te faatupuraa i te tahi mau ohipa atâata mau no te mea ‘ua reva roa ratou’ [oia hoi te auraa, ua taero roa ratou e te moemoeâ haere noa ra ratou i muri aˈe i to ratou raveraa i te raau taero] i roto i ta ratou ohipa”.
Ia au i te hoê titorotororaa i ravehia no nia i te hoê ati pereoo auahi i tupu aita i maoro aˈenei i te mau Etats-Unis, ua faaite mai te mau hiˈopoaraa i ravehia e e pae feia haapao i te tereraa o te pereoo auahi, tei rave i te raau taero. Teie ta John Riley, te raatira no te mau tereraa pereoo auahi marite, i parau: “I roto i na avae e 16 i mairi aˈenei, i nia i te hoê faito au noa, ua tupu te hoê ati pereoo auahi ino roa i te mau 10 mahana atoa, e o te ava aore ra te raau taero te tumu. Hau atu i te 375 taata tei pohe aore ra tei pepe roa. Ua ô atoa te parau no te raau taero i roto i te mau ati, ua ravehia hoi te tahi mau hiˈopoaraa i muri iho, i nia i te faito ra e 20 %, i roto i na matahiti e piti i mairi aˈenei. Hau atu, i roto e 65 % o te mau ati pohe roa i tupu, hoê aore ra e rave rahi mau rave ohipa, tei taero roa i te ava aore ra i te raau taero.”
Te raau taero e te ohipa taparahi taata
Eita noa te ati i taaihia i te raau taero, e tupu i roto i te mau faurao. E riro atoa hoi te feia e faaea noa ra i te fare aore ra e haere noa ra na nia i te aroâ i te roohia i te fifi. No te aufau i ta ratou peu moni roa, e topa ˈtu ïa e rave rahi mau taata e faataero ra ia ratou iho, i roto i te ohipa iino, mai te eiâ, te taparahi taata e te eiâraa i roto i te mau fare. Ia au i te U.S.News & World Report, “ua faaite mai te hoê maimiraa apî a te faatereraa hau [marite] i te pae no te Ture i te hoê numera maere mau: i roto i te tahi mau oire, 79 % o te feia i rave i te ohipa ino, e mau taata ïa e rave nei i te raau taero”.
E tia atoa ia faahiti i te parau no nia i te mau pupuhiraa e tupu pinepine nei i rotopu i te mau pǔpǔ enemi, e te mau tahooraa e ravehia i nia i te feia o te ore e aufau i ta ratou tarahu. E pinepine hoi te tahi mau taata hapa ore e haere noa ra na reira, i te roo-atoa-hia i te fifi i roto i taua mau aroraa ra. “Mai te peu e tei roto te taata e hinaarohia ra e pupuhi, i te hoê pǔpǔ e maha aore ra e pae taata ê atu, ta te hoê ïa taata toroa e faataa ra, eita ïa na taata e maha aore ra e pae, e tâuˈahia.”
I Washington, te oire pu no te mau Etats-Unis, e 228 ohipa taparahi taata i ravehia i te matahiti 1987 ra e e 57 % tei taaihia i te mau raau taero. Ua tapao te oire no New York e 1691 taparahiraa taata, oia hoi hau atu i te 4 i te mahana, e hau atu i te 38 % o teie mau taparahiraa taata tei taaihia i te raau taero. Ia au i te New York Times, “te manaˈo nei te feia tupohe auahi no Oakland [Kalifonia] e, te tumu e tutuihia ˈi hau atu i te 180 mau auahi i roto i te matahiti, o te tatamaˈiraa ïa i rotopu i te feia hoo raau taero e te mau utua e ravehia i nia i te feia e ore e aufau ra aore ra i te feia e faaite nei i to ratou inoino i mua i te aro o te taata i te mea aita hoê aˈe ohipa e ravehia nei no te tapea i te ohipa hooraa i te crack (te hoê raau puai mau no roto mai i te cocaïne)”.
Te roohia nei te huiraatira taatoa i te mau faahopearaa o te rave-hua-raa i te raau taero oia hoi: te maraaraa o te ohipa taparahi taata e te haavîraa puai, te toparaa te faito o te ohipa i te pae faanavairaa faufaa, te mau ati riaria mau, te mau ohipa tia ore, te hoê pau rahi i te pae moni. Teie râ, na te feia faataero ia ratou iho, e aufau nei i te utua teimaha roa ˈˈe. Mea nafea ïa?
Te mau fifi e tupu mai na roto i te faataeroraa ia ˈna iho
“Mea ino roa te raau taero. E nehenehe oia e faaino roa i te tino e e haapohe i te feruriraa. Inaha, e ohipa maamaa roa ïa te reira”, ta Malcolm Lawrence, tia tahito taa ê a te papai parau a te Hau marite e haapao i te faaitiraa mai i te ohipa hooraa raau taero na te ao nei, ïa i parau. Eaha râ te nehenehe e parau no nia i te feia e faahua parau nei e aita ratou i taero roa i te raau taero e e nehenehe ratou e faaea i te faataero ia ratou mai ta ratou e hinaaro? “Ua matau vau i te tahi mau taata tei rave i te crack e rave rahi taime e tei faarue roa i teie peu”, ta te hoê taurearea haere haapiiraa tuarua ïa i parau.
“Mea papu maitai e eita te taatoaraa o te mau tamarii e riro mai ia ˈu nei, ia puhipuhi ratou i te hoê avaava taero aore ra ia inu ratou i te hoê mohina ava”, ta Ken Barun ïa e parau ra, o tei faataero na hoi ia ˈna i mutaa ihora. Ua haamata o ˈna i te rave i te marijuana i te 16raa o to ˈna matahiti, e i muri iho, ua rave tamau oia i te mau raau huero, te mau raau parauhia hallucinogènes, te héroïne e te cocaïne, e ua manaˈo oia e eita o ˈna e naeahia i te 25 matahiti. Teie râ, e rave rahi teie e ore e nehenehe faahou e faaea i te rave i te raau taero, e eita e itehia e o vai râ te roohia i teie fifi — e ia itehia mai, ua maoro roa ïa.
Te hoê o te mau fifi o te raau taero, o to ˈna ïa huru navenave mau. E faahiti anaˈe na i te cocaïne, te hoê o te mau raau taero au-roa ˈˈe-hia e te taata i teie nei. Ia rave oe i teie raau taero i te mau taime matamua, e riro oe i te manaˈo e mea puai aˈe oe, mea vitiviti aˈe, mea tiaturi aˈe oe ia oe iho e mea papu aˈe te mau opuaraa ta oe e rave. No te navenave o teie nei huru, e hinaaro ïa oe e na reira faahou e eita oe e hinaaro faahou e faaea. Teie râ, i roto i te roaraa o te tau, e huru-ê-roa-hia oe ia ore anaˈe te mana o te raau taero — e iria haere noa oe, eita oe e taa faahou e nafea râ e e tupu mai te manaˈo tapitapi e te hepohepo. E hinaaro â oe i te raau taero. Teie râ, ia rave pinepine oe i te reira, e tupu atoa mai ïa te mataro-roa-raa e oia atoa, te mau fifi huru rau, mai te mau huru maamaa, te mau aoaoa e te mau faainoraa i te pae no te feruriraa.
Ua itea mai i te mau taata maimi e e faatupu te cocaïne i te tahi mau pepe i nia i te mafatu o te ore e ora faahou, e e tupu atoa mai te mau maˈi o te mafatu e te apoplexie. I te matahiti 1986, ua pohe o Len Bias, 22 matahiti, te hoê taata tuiroo i te pae no te hautiraa taora popo i roto i te ete i te mau Etats-Unis, na roto i te hoê fifi o te mafatu i muri aˈe i to ˈna raveraa i te hoê faito cocaïne puai roa. Ua parauhia hoi e a tahi ra oia e tamata ˈi i te reira.
Mea ino roa ˈtu â te crack, te hoê raau no roto mai i te cocaïne. Ia au i te vea ra Mau huru o te taatiraa o te tino i te pae rapaauraa (beretane), “te vahi atâata roa o te crack, oia hoi, e mataro roa te taata i teie nei raau o te faatupu i te mau fifi ino mau i te pae rapaauraa e i te pae no te feruriraa”. Mea au roa na te mau taurearea teie nei raau taero, no te mea mea mama roa oia e mea ohie roa ia hoo mai. Ua taparahi pohe roa te feia e rave i te crack, i to ratou mau metua e ua haapohe atoa hoi ratou ia ratou iho.
Te faaite ra te hoê faataaraa parau taa ê a te peretiteni o te Tiribuna no te tabula faufaa moni a te mau Etats-Unis e “i rotopu i te matahiti 1983 e te matahiti 1986, ua maraa rahi roa te rahiraa feia i pohe e i faahoro-ru-hia i te fare maˈi no to ratou raveraa i te cocaïne”. Ua faaite mai te mau numera i faataahia mai e te hoê pu no te arai i te raau taero tei uiui i te mau taote e te feia tuati i roto i te mau fare maˈi, e, i roto i taua area taime ra, ua naeahia te rahiraa taata i faahoro-ru-hia ˈtu i te fare maˈi no te mea ua rave ratou i te raau taero, i te faito ra e 167 %, e te rahiraa feia i pohe ra, tei nia ïa i te faito ra e 124 %.
Te mau faahopearaa peapea mau i nia i te mau tamarii
Hoê o te mau faahopearaa ino roa ˈˈe o te rave-hua-raa i te raau taero, o te ati ïa e roohia i nia i te tamarii. “Te aamu o te mau tamarii i hamani-ino-hia e i faaruehia i New York i te matahiti 1987, ua taaihia ïa i te hoê maaraaraa rahi o te rave-hua-raa i te raau taero”, ta te hoê faataaraa parau i haamauhia e te hoê pǔpǔ tuatapapa i te mau tumu e pohe ai te taata, e rave ra i te ohipa na te Pu maimi no nia i te aravihi o te taata nei, ïa e faataa ra. Ua tapaohia mai e 46 713 mau tamarii i hamani-ino-hia e i faaruehia e 103 tamarii tei pohe. Oia atoa, i New York noâ i te matahiti 1987 ra, hau atu i te 2 500 mau aiû iti tei fanauhia mai e inaha, te titau ra to ratou tino i te raau taero. O te cocaïne atoa te tumu i fanauhia ˈi te tamarii na mua ˈˈe te taime i faataahia aore ra tei raro mai i te faito teiaha e tano, no te mea ia faataere oia i te tereraa o te toto e tae atu i te pute vairaa tamarii, e faaiti roa ïa te raau taero i te faito mataˈi ora e te faito maa e faaitoito i te aiû iti i roto i te opu.
Te fanauhia nei vetahi mau tamarii i roohia i te tirotiro ino roa o te SIDA. E ô teie tirotiro i roto i te metua vahine ia patia o ˈna i te raau taero i roto i to ˈna uaua e e ô atoa ˈtu ïa i roto i te aiû iti i roto i to ˈna opu. I teie hopea matahiti nei, fatata 1 000 aiû iti te peehia i te SIDA, o te fanauhia mai i roto noa i te oire no New York. “O te omuaraa noa ïa teie o te ati”, ta te taote o Leonard Glass ïa i parau, e raatira oia no te pu raveraa i te aiû fanau apî i roto i te fare maˈi Kings County, i Brooklyn, i reira e toru aore ra e maha aiû iti e pohe nei i te SIDA i te mau avae atoa.
I mua i te ati — e ati pohe hoi i te tahi mau taime — ta te raau taero e faatupu, e tiaturihia ïa e e imi te ao nei i te ravea no te aro atu i te ohipa hooraa raau taero e a faaore roa ˈtu ai i teie ohipa. No te aha ïa teie ohipa i uˈana roa ˈi? Aita anei e ravea faahou?
[Tumu parau tarenihia i te api 7]
Te tahi mau raau taero i matauhia
Raau taero Mau faahopearaa e Mau fifi no roto mai
nehenehe e tupu mai mai i te taero-roa-raa
Opiumu Oaoaraa, hinaaro e taoto, Hutiraa aho ino roa,
Héroïne faatau, pihae ira iriti, coma, pohe
Barbituriques Fifi no te faahiti i te Tupaipairaa uaua mǎrû
Méthaqualone parau, taa-ore-raa, iria, roa e te vitiviti,
Valium taereraa o te tereraa hutiraa aho ino roa, o te tino coma, pohe
Cocaïne E araara te feruriraa, Tiaturi ore i te taata
Crack tiaturi-rahi-raa ia ˈna haerea huru ê roa,
Amphétamines iho, oaoaraa, hinaaro ore aoaoa, ira iriti, pohe
e tamaa, hepohepo
LSD Moemoeâ, aoaoa, ‘Tere’ [i raro aˈe i
PCP taa-ore-raa i te pae te mana o te raau
no te taime e taero] roa roa ˈtu â e
no te mau atearaa te puai aˈe, haerea
huru ê roa e te atâata
mau, maˈi o te
te feruriraa, pohe
Haschisch Oaoaraa, oreraa te mau Rohirohi,
Marijuana manaˈo faahapa, poia taa-ore-raa, maamaa
maˈi o te feruriraa
[Hohoˈa i te api 9]
Te aiû iti i roto i te opu: aita ta ˈna e ravea no te paruru ia ˈna iho. Te ô atoa nei hoi te raau taero ta to ˈna metua vahine e rave nei, i roto ia ˈna.