Ua hinaaro vau e na ˈu iho e ite
‘Tei hea roa te mau papai tahito o tei ravehia no te huri i te Bibilia ta ˈu e faaohipa ra?’ o ta ˈu ïa i aniani noa na. Nafea ia haapapu i to ratou matahiti? Mea nafea ratou i te faaherehereraahia i roto i te roaraa o te tau? E, i muri aˈe e rave rahi senekele, e nehenehe anei e tiaturi e ua tuea maitai ratou i te mau papai bibilia tumu? I teie mahana, te tiaturi papu nei au i te Bibilia, i te mea râ e ua paari au ma te manaˈo e e parau haavarevare te Bibilia, ua ui tamau noa ïa vau i teie mau uiraa. No to ˈu hinaaro e ite i te mau mea, ua opua ihora vau e haere e mataitai i te tahi mau vahi vairaa buka tuiroo no Europa. Ua haere vau na mua i Italia, i Roma, tei reira hoi te mau hanere mau papai tahito o te Bibilia.
IA tae oe i muri mai i te mau patu teitei e te faanahoraa rahi no te parururaa i te oire no te Vaticana, mai te mea ra ïa e te tomo ra oe i roto i te hoê vahi vairaa taoˈa faufaa. Tei roto te Fare vairaa buka o te Vaticana i te aua no te aorai o te pâpa, e titauhia ïa te hoê parau faatia taa ê no te tomo atu i roto.
I ǒ nei te faaherehereraahia te Codex Vaticanus 1209, tei faahiti-noa-hia na roto i te reta ra “B”. Tei roto te mau Papai hebera e te hoê tuhaa rahi o te mau Papai heleni kerisetiano. Ua papaihia oia i te omuaraa o te senekele IV no to tatou nei tau, fatata ïa 300 matahiti i muri aˈe i te tau o te mau aposetolo. Tei te Vaticana ra taua mau papai ra, fatata mai te matahiti 1481 mai â, i te mau matahiti 1889-1890 noa râ to ratou horoaraahia i te mau taata tuatapapa aravihi.
Te mea matamua ta ˈu i maere, oia hoi te papu-maitai-raa ïa o te papairaa. Mai te mea ra e ua mâ te inita matamua, e i muri iho, na te hoê taata papai parau i papai faahou na nia iho i te mau reta, e na te reira hoi i faaore i te tuhaa rahi o te nehenehe matamua o te codex. Mai te rahiraa o te mau papai tahito o te mau Papai Moˈa na roto i te reo heleni, te Vaticanus o te hoê ïa codex, oia hoi te hoê buka e mau api to ˈna, e ere râ i te otaro. Ua papaihia oia i nia i te vélin, te hoê iri rairai roa hamanihia i te iri animala apî roa.
Ua ani ihora vau e mea nafea e taahia ˈi te matahiti o taua mau parau ra. Ua ite atura vau e ua riro te huru papairaa ei tapao faufaa mau. Ua faaite maira te taata papai parau o te Vahi vairaa buka, e piti huru papairaa taa ê maitai i nia i te papai tahito. Te tuhaa mai te Genese e tae atu i te Hebera, ua papaihia ïa na roto i te huru papairaa i parauhia e onciale, oia hoi e mau reta rarahi tei ore i tapiripirihia. E taa-maitai-hia taua huru papairaa ra, i faaohipahia mai te IVraa o te senekele hou to tatou nei tau e tae atu i te VIIIraa aore ra te IXraa o te senekele no to tatou nei tau no te papairaa i te mau buka, no te mea aita e itehia te mau tapao no te faaearaa reo e aita atoa e area i rotopu i te mau parau. Area te buka Apokalupo ra, (aita hoi to roto i te papai tahito tumu) ua papaihia ïa oia na roto i te mau reta nainai, aore ra i papai-vitiviti-hia, e rave rahi hoi tei tuatihia na roto i te mau tapao faanehenehe. Ua haamata taua huru papairaa ra i te parare i te omuaraa o te senekele IX no to tatou nei tau.
Te ite aravihi e tuatapapa ra i te mau huru papairaa tahito, o te paléographie ïa. I te mea râ hoi e eita te huru papairaa a te hoê taata e taui rahi roa i roto i to ˈna oraraa, e nehenehe noa e tapaohia te matahiti o te hoê papai tahito i nia i te pae ahuru matahiti, ia haapao-noa-hia te huru o te papairaa.
Te mau “api parau tahito” no te hoê fare monahi
Te piti o te vahi ta ˈu i haere i muri iho, o Beretane ïa, i reira te vai ra hoê o te mau haapueraa rahi roa ˈˈe no te mau papai tahito o te Bibilia. A paiuma noa ˈi au i te mau eˈa no te uputa rahi o te British Museum, i Lonedona, aita ˈtura ta ˈu e nehenehe e faaoromai faahou. Te haere ra vau e hiˈo i te Codex Sinaïticus tuiroo roa. (Te faatiahia ra e mea nafea to te tahi mau api o taua papai tahito ra i te iteahia mai i te matahiti 1844 i roto i te hoê patete vairaa pehu i te fare monahi e tia ra i raro mai i te mouˈa Sinai, i roto i te Réveillez-vous! no te 22 no tenuare 1980.) Teie papai tahito e te Vaticanus atoa hoi, o na parau faufaa e piti ïa tei faaohipahia no te huriraa i te tuhaa heleni o te Saintes Ecritures — Traduction du monde nouveau. Ua apapahia oia i pihai iho i te Codex Alexandrinus.
Ua papaihia te Sinaïticus i nia i te vélin rairai roa. Ua tatuhaahia to ˈna mau api, fatata e piti taime rahi aˈe i te mau api o teie nei vea, i roto e maha tuhaa. Te tapao e faaohipahia i roto i te ao taatoa nei no teie papai, o te reta matamua ïa o te piapa hebera, oia hoi ’aleph, “א”. Noa ˈtu e no te IVraa o te senekele atoa oia, ua faarirohia oia ei papai apî aˈe i te Vaticanus.
Mea faufaa roa te iteraahia mai te mau papai tahito mai te Sinaïticus, inaha, e tae roa mai i taua taime ra, e tia i te mau taata iriti parau ia faaohipa i te mau parau papai apî roa ˈˈe, e mea rahi hoi te mau hape a te mau papai parau to roto e oia atoa, te mau irava apokirifa. Ei hiˈoraa, auaa hoi te Sinaïticus e te Vaticanus, i itehia ˈi e ua apitihia mai i muri iho, te faatiaraa a Ioane 7:53 e tae atu i te 8:11 no nia i te vahine faaturi, inaha, aita roa ˈtu teie na papai tahito e piti e faahiti ra i te reira.
Faaorahia mai i te auahi
I roto i te hoê â afata hiˈo, e itehia ˈtu te Codex Alexandrinus (A), tapaohia no te afaraa matamua o te senekele V no to tatou nei tau. I roto i te mau papai tahito atoa ta ˈu i mataitai, teie te buka o ta ˈu i manaˈo e mea nehenehe roa ˈˈe to ˈna papairaa. No roto mai to ˈna iˈoa i te Vahi vairaa buka patereareha no Alexandrie, i Aiphiti, i reira oia i te faaherehereraahia hou oia i horoahia ˈtu ai i te arii Jacques I no Beretane, na ˈna hoi i faatia e ia neneihia te huriraa beretane tuiroo o te Bibilia, i te matahiti 1611. Teie râ, i te matahiti 1627 noa to te Codex Alexandrinus tapaeraa ˈtu, ua oti ê na ïa te mau ohipa huriraa.
Aita noa te Vahi vairaa buka a te Arii i riro ei vahi papu. I te matahiti 1731, fatata roa te papai tahito i te paapaa a tupu ai te hoê auahi i raro aˈe mai i te piha i reira oia i te vaiihoraahia. Ua ite râ vetahi i to ˈna faufaa, inaha “ua faaite te hoê taata tei ite mata roa i te ohipa i tupu, e ua ite oia i te taote rahi ra o Bentley i te haereraa mai i rapaeau i taua fare ra ‘ma to ˈna ahu taotoraa e to ˈna rouru haavare’, e te Codex Alexandrinus i raro aˈe i to ˈna ee”.
I roto i te piti o te afaraa o te senekele XIX, ua nenei-taa-ê-hia na codex rahi e toru nei — te Vaticanus, te Sinaïticus e te Alexandrinus — mai te mau hohoˈa ra te huru. Ua tapaohia na codex e piti matamua, no te anotau a haamata ˈi te vélin i te riro mai ei iri papairaa parau. I te mea e e ere te gima, te taoˈa hoi i faaohipahia na i te mau senekele na mua ˈtu, i te mea paari, aita i manaˈohia e e iteahia mai te mau papai tahito roa ˈtu â. Tera râ, i te matahiti 1931, ua itehia mai 11 papai tahito faufaa roa i papaihia i nia i te gima.
Te mau taoˈa faufaa i Irelane
I roto i te tuhaa nohoraa no Dublin, tei haaatihia i te mau aua tiare nehenehe mau e te heeuri o te ruperupe maitai no te haumǎrû e te haumi o Irelane, te vai ra te fare vairaa tauihaa tahito e te vahi vairaa buka a te taata haaputu taoˈa marite o Chester Beatty. Ua hoo maira taua taata ra, mea au roa hoi na ˈna te mau papai no te aamu tahito, i te mau parau papai bibilia tei riro i taua tau ra, ei taoˈa faufaa roa tei itehia mai i muri aˈe i te Sinaïticus. Ua itehia mai taua mau parau papai bibilia ra “i te vahi tei reira te hoê fare pure tahito na te hiti o Nil”, i Aiphiti; mai te huru ra ïa e e mau buka teie tei haaputuhia e te hoê pǔpǔ taata kerisetiano i ora na i taua vahi ra i te senekele IV.
Mea taa ê roa te gima e te vélin. E hamanihia na oia i te gima, te hoê raau e tupu i roto i te pape e itehia i roto i te muriavai o Nil. E tae roa mai i te senekele IV no to tatou nei tau, mea faaohipa-rahi-hia ˈˈe oia i te vélin.
I Dublin, e nehenehe e itehia ˈtu te hoê tuhaa o teie haapueraa rahi papai tahito i papaihia i nia i te gima. Tei roto i te papai tahito e faataahia na roto i te tapao P45, tei ino roa hoi, te vairaa te mau irava o na Evanelia e maha e te buka Ohipa. Ua tapaohia oia no te omuaraa o te senekele III no to tatou nei tau.
No te senekele III atoa hoi te P47, e te faaite ra oia i na api hoê ahuru o te hoê codex o te buka Apokalupo. Te P46, te tahi atu papai tahito faahiahia mau, e codex ïa oia tei tapaohia no te matahiti 200 no to tatou nei tau, e tei roto e iva o na rata a te aposetolo Paulo. Ua tapao mai au e e itehia te rata i te mau Hebera i muri aˈe i te rata i to Roma. Na te reira e haapapu e ua farii-maitai-hia teie rata, aita hoi te iˈoa o Paulo i roto, ei rata na ˈna, e te patoi nei hoi te tahi mau taata faahapa no teie tau i te reira.
Te vahi taa ê roa i roto i te mau papai tahito heleni atoa o ta ˈu i ite, oia hoi aita hoê aˈe o ratou e faahiti ra i te iˈoa o te Atua, o Iehova. I te mea e e mau papai tahito roa ˈˈe teie e te nehenehe mau â e tiaturihia, no te aha ïa taua iˈoa ra e itehia ˈi i roto i te Traduction du monde nouveau? Te faaite mai nei te mau apaapa parau tahito i tuatapapa-matamua-hia i Cambridge, i te fenua Beretane, i te hoê tuhaa o te pahonoraa.
Te iteraahia mai te iˈoa o te Atua
Ua au roa vau i to ˈu tere i Cambridge, e te mau fare monahi o to ˈna mau fare haapiiraa tahito haaatihia e te mau tumu raau faatautau. I ǒ nei, i roto i teie vahi rahi no te haapiiraa teitei, te afairaahia mai te hoê tuhaa rahi o te guenizah no Caire. Te guenizah, o te hoê ïa vairaa no te sunago i reira te mau ati Iuda e faaherehere ai i te mau parau tahito.
I roto i te Vieux Caire, te faaite ra te hoê tiaturiraa tupapau e te paruru ra te hoê ophi taero i te uputa o te guenizah, ma te ineine noa i te hohoni i te feia faahua parau e e feia haaputu taoˈa tahito ratou. Maoti taua aamu ra i vai noa ˈi te mau mea e vai ra i roto, e tae roa mai i te matahiti 1898, matahiti i noaa ˈi ia Salomon Schechter te parau faatia no te afai i te reira i Cambridge. Itehia ihora i te mau parau i haaputuhia i roto i te hoê tau fatata hoê tausani matahiti. Ua faaite mai te hoê taata haapao i te vairaa buka i te hoê hohoˈa o te mau papai tahito i to ratou taeraa mai, mea huri-noa-hia i roto i te mau afata vairaa ti, mai te mau api parau faufaa ore ra te huru.
I roto i teie mau api parau atoa, ua itehia mai te hoê palimpseste, aore ra te hoê papai tahito i faaohipa-faahou-hia, faufaa roa. Te auraa o te parau ra “palimpseste” oia ïa, “paraˈu-faahou-hia” e te faaite ra oia i te hoê parau o tei tumâhia te papairaa matamua na roto i te horoiraa aore ra te paraˈuraa, ia nehenehe teie iri moni roa e faaohipa-faahou-hia. Mea pinepine e e ite-noâ-hia te papairaa matamua.
I roto i teie hiˈoraa, i raro aˈe i te parau i papaihia apî roa ˈˈe, ua itehia mai te hoê hohoˈa no te hoê tuhaa o te mau Papai hebera i hurihia na roto i te reo heleni e Aquila, te hoê taata i farii i te faaroo ati Iuda no te senekele II no to tatou nei tau. Ma te maere rahi, ite atura vau e, i roto e rave rahi mau vahi o te parau papai na roto i te reo heleni, te vai ra te iˈoa Iehova i papaihia na roto i te mau reta hebera tahito. Te auraa ra, e tae roa mai i te senekele II no to tatou nei tau, te vai noa râ iho â te iˈoa o Iehova na roto i te reo hebera i roto i te mau papai heleni. Aita ïa e feaaraa e ua faaohipa atoa te mau pǐpǐ a Iesu i taua iˈoa ra i to ratou papairaa i te mau Papai heleni kerisetiano i raro aˈe i te faauruaraa a te varua o te Atua.
Ua papai o Sir F. Kenyon, taata tuatapapa bibilia tuiroo roa tei pohe i teie mahana, e “no te mau buka o te Bibilia, mai te mau taata papai tahito atoa e fatata no te mau buka atoa o te Moyen Age, ua moe te taatoaraa o te mau papai tumu i papaihia iho â e te taata papai, e te mau hohoˈa matamua”. Eaha râ te papai tahito roa ˈˈe o te mau Papai heleni kerisetiano i itehia?
Te hoê taoˈa faufaa haihai roa i Manchester
O te hoê noa ïa apaapa api parau, tei roto te mau irava a Ioane 18:31-34, 37, 38, e teie to ˈna faito, 8,9 tenetimetera i nia i te 5,7 tenetimetera. Ua papai o Ioane i ta ˈna Evanelia i te matahiti 98 no to tatou nei tau. Ua papaihia taua tuhaa iti ra tau taime noa i muri aˈe, no te mea ua tapaohia oia no te tuhaa matamua o te senekele II. Ua faahereherehia oia i Manchester, te oire pû beretane no te faaapuraa vavai no te senekele XIX. Mea varavara roa oia i te faaitehia ˈtu i te taata, i te vahi vairaa buka John Rylands.
Ua faataa mai te taata haapao buka ia ˈu e mea nafea te numeraraahia te faito mau o te buka na nia i teie apaapa parau iti. Te manaˈohia ra e e codex e 130 api mai teie vea ra te rahi, tei roto te Evanelia a Ioane. Ua tuuhia ˈtu te apaapa iti i ropu e piti hiˈo, e mai te mea ra e e mahe ohie noa oia. Teie râ, ua parauhia mai ia ˈu e, eita te mau apaapa gima e motumotu haere noa.
Ua haapii au e no te faataa i te matahiti o teie papai tahito, ua riro te huru gima i ravehia, to ˈna hohoˈa e te huru papairaa, ei mau tapao faufaa mau. Ua ite atoa vau e te huru papairaa, te parauhia ra e e ere na te hoê taata papai parau aravihi, mea taa ê roa ïa i to te mau papai tahito i papaihia i nia i te vélin o ta ˈu i ite na mua ˈˈe. I nia i taua mau papai nei, mea meumeu aˈe te mau reni na nia e e faaotihia te mau reni tarava na roto i te mau periota rarahi.
Eaha te faufaa o teie apaapa parau nainai roa? Te patoi ra oia i te faataaraa tumu ore a te tahi mau taata faahapa e parau nei e e ere na te mau pǐpǐ a Iesu i papai i te mau Evanelia, ua tahoêhia râ te reira i te senekele II. No te mea râ e, te fariihia nei e mea na mua roa te Evanelia a Mataio, ta Mareko e ta Luka i ta Ioane, mea papu iho â ïa e ua papai ratou e maha atoa ra i te senekele I ra. Hau atu, eita roa ˈtu ta te hoê pǔpǔ taata haavare e nehenehe e papai i te reira i te senekele I, no te mea e nehenehe ta te mau taata tei ite mata roa i te mau ohipa, e faahapa mai i ta ratou mau faanahoraa parau.
I muri aˈe i teie rahiraa matahiti atoa, mea faahiahia roa ia ite e te vai ra ia tatou nei te mau papai haavare ore o te Parau a te Atua i papaihia i muri noa ˈˈe i te mau papai tumu. Teie hoi ta te taata tuatapapa bibilia tuiroo ra o Sir Frederic Kenyon i papai no nia i te Bibilia: “Aita e haapapuraa e rave rahi e te tahito atoa hoi e vai ra no te tahi atu buka tahito. Aita hoê aˈe taata aravihi haavare ore o te nehenehe e patoi e, mea papu roa te mau papai i tapae roa mai ia tatou nei.”
Ua faarahi â to ˈu mau tere i to ˈu tiaturi i te mau parau ta Davida i papai ma te faauruahia mai e te Atua e: “E parau-anoi-ore-hia ta Iehova (...). Na oe e Iehova, e faaora ia ratou, na oe e tiai ia ratou i teie nei ui e a muri noa ˈtu.” (Salamo 12:6, 7). — Faatiahia e te hoê o to matou taata taio.
[Hohoˈa i te api 23]
Te Codex Sinaïticus, o te hoê ïa o te mau papai tahito i ravehia ei niu no te parau papai heleni no reira mai te iritiraahia te Traduction du monde nouveau.
[Faaiteraa i te tumu]
Ma te parau faatia a te British Museum, Lonedona
[Hohoˈa i te api 24]
Tapaohia no te afaraa matamua o te senekele V no to tatou nei tau, no roto mai te iˈoa o te Codex Alexandrinus (A) i te Vahi vairaa buka patereareha no Alexandrie, i Aiphiti.
[Faaiteraa i te tumu]
Ma te parau faatia a te Vahi vairaa buka beretane
[Hohoˈa i te api 25]
Te vai ra te hoê tuhaa o te Ioane 18, i roto i teie huˈahuˈa papai tahito, i tapaohia no te omuaraa o te senekele II no to tatou nei tau. Te manaˈohia ra e tera te papai tahito roa ˈˈe i itehia mai no te mau Papai heleni kerisetiano.
[Faaiteraa i te tumu]
Ma te parau faatia a te vairaa buka a te Haapiiraa tuatoru John Rylans, Manchester