VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g88 8/10 api 3-4
  • Te viiviiraa o te fenua nei—Te hoê ati pohe

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te viiviiraa o te fenua nei—Te hoê ati pohe
  • A ara mai na! 1988
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te mau faainoraa papu a te viiviiraa
  • Te haaviiviiraa—Na vai te hape?
    A ara mai na! 1990
  • Te mau tumu o te haaviiviiraa
    A ara mai na! 1988
  • Te hopea o te haaviiviiraa
    A ara mai na! 1988
  • Te itearaa i te ravea faahiahia roa ˈˈe
    A ara mai na! 1996
A ara mai na! 1988
g88 8/10 api 3-4

Te viiviiraa o te fenua nei—Te hoê ati pohe

I ROTO i te mau matahiti 60, ua himene te taata himene ra o Tom Lehrer, i te tahi himene no nia i te viiviiraa o te fenua, e i roto i teie nei himene, te faaara ra oia i te mau taata e ratere ra i te mau Etats-Unis, eiaha e inu i te pape e eiaha atoa e huti i te mataˈi i roto i taua fenua ra. E parau hoata noa hoi te reira i taua tau ra.

I teie nei râ mahana, eita te taata e hinaaro faahou e ata. Inaha, e ere te viiviiraa o te fenua i te ohipa arearea. Ua viivii roa te mataˈi na roto i te mau au auahi o te mau matini tamahanahana fare e te mau fare hamaniraa tauihaa, na roto i te mau au auahi no roto mai i te mau haapupuraa pereoo e na roto atoa i te mau huˈahuˈa atomi; te pape, ua viivii roa ïa na roto i te mau taoˈa chimiques e te mau taheraa mori arahu i roto i te miti; area te repo ra, na roto ïa i te mau ûa taero e te mau pehu taero. I mutaa ihora, aita te mau iˈoa mai ia Tchernobyl, Love Canal, Amoco Cadiz e Bhopâl i faatupu i te tahi noa ˈˈe mea i roto i te feruriraa o te taata. I teie nei râ, e mǎtaˈu roa te taata i te faarooraa i taua mau iˈoa nei. Te feaa nei te oraraa o te taata, e te haamǎtaˈuhia ra te ora o te mau mirioni taata i te pohe e tupu mǎrû noa mai aore ra te pohe taue noa.

Te vahi riaria mau o te haaviiviiraa oia ïa, e pinepine oia i te ore e itehia ˈtu. Ia hiˈohia te mataˈi, mai te huru ra ïa e mea haumǎrû e mea mâ maitai, teie râ, ua viivii roa oia i te taero atomi; e nehenehe e manaˈohia e mea au mau te maa, e te pape ra, e nehenehe ïa e inu, teie râ hoi, te vai ra te mau taoˈa rii chimiques taero i roto. Inaha, ua riro mau â te viiviiraa ei ati pohe itea-ore-hia.

Te mau faainoraa papu a te viiviiraa

Noa ˈtu â ïa e eita te viiviiraa e itehia ˈtu, e ite-maitai-hia râ ta ˈna mau faainoraa. A hiˈo na i te mau mea e haaati ra ia outou: te pohe nei te taata i te mariri ai taata e i te mau maˈi i te pae no te hutiraa aho; te ino noa ˈtura te mau paturaa e te mau fare; te ore ra te tahi mau animala e te mau raau tupu; te iti noa ˈtura te mau animala i roto i te mau anavai pape; e te pohe nei te mau uru raau.

Aita i maoro aˈenei, ua haamata te tahi atu ohipa, e te manaˈohia ra e, o te haaviiviiraa te tumu. Ua ite te mau aivanaa i te hoê apoo i roto i te hatua ozone e haaati ra i te fenua nei; te rahi noa ˈtura taua apoo ra. Te parau nei vetahi e, na te mau huˈahuˈa chlorofluorocarbones, oia hoi te tahi mau mahu no roto mai i te mau mohina raau ta tatou e pâmu pinepine roa nei, i faatupu i teie apoo. I te mea e te titia ra teie hatua ozone i te mau hihi ino roa ˈˈe o te mahana, e faatupu anei to ˈna faainoraahia i te hoê maraaraa o te mau mariri ai taata no te iri? Aore ra e faatupu te reira i te mau faahopearaa ino roa ˈtu â?

No te rahi o te haaviiviiraa, e tia ˈtura ïa ia rave i te tahi ohipa — ma te ore roa ˈtu hoi e haamaoro — ia ore te ao taatoa nei ia roohia i te hoê ati rahi. I te mea e ua ite ratou i te atâata o te huru tupuraa, ua putuputu te tahi mau pǔpǔ paruru i te natura e ua tui roa te roo o te tahi mau pǔpǔ politita apî. Ei hiˈoraa, i te Hau repubilita no Helemani tooa o te râ, ua roaa mai i te pǔpǔ politita paruru i te natura i piihia ma te tano maitai hoi, les Verts, e 8,3 % o te mau numera i te maitiraa i tupu i te avae tenuare 1987 ra.

E nehenehe anei e tiaturi e e manuïa teie mau pǔpǔ i roto i te aroraa no te faaore i te viiviiraa o te palaneta nei, tei riro hoi ei ati pohe itea-ore-hia? Eaha ta tatou tataitahi e nehenehe e rave no te paruru ia tatou nei?

[Tumu parau tarenihia i te api 4]

Ua viivii roa to tatou palaneta

Fenua Beresilia: “Ua mairi te mau taata e faaea ra [i Cubatão] ia ˈna i te iˈoa ra ‘te Peho o te pohe’. (...) Ua pohepohe roa hoi te mau tumu raau, aita te repo e faahotu faahou ra i te maa, e te maraa tamau noa nei te faito poheraa o te mau aiû iti. Area te haaviiviiraa ra, mea oraora maitai ïa.” — Latin America Daily Post.

Fenua Taina: “[Te roohia nei] te rahiraa o te mau oire no te pae apatoerau-hitia o te râ ma, i te viiviraa rahi o te reva e inaha, i te hora avatea, o te feia itoito roa ˈˈe o taua vahi ra, te nehenehe e faaea i roto i te mau aroâ ma te ore to ratou mahaha e ahu roa e to ratou roimata e tahe.” — Time.

Danemata: “E nehenehe noa te pae tahatai o te fenua Danemata e ora mai i te hoê ati e faaino roa i te natura, maoti te mau tau toetoe e te mau mataˈi puai e puhi pinepine mai na te pae apatoerau-toaa o te râ mai. (...) [I roto i te hoê tuhaa fenua,] e pohe roa te mau animala e te mau raau tupu o te tai, no te mea aita te mataˈi ora i navai faahou.” — Basler Zeitung.

Etats-Unis: “[Ua] faaite faahou mai (...) te mau aivanaa i to ratou peapea rahi no nia i te mau ûa taero. Oia mau, taa ê atu i to ratou haamouraa i te mau animala e ora nei i roto i te mau roto, te haafifi nei ratou i te tupu-maitai-raa o te mau uru raau e mea ataâta mau â teie mau ûa no te taata nei inaha, te faataero nei ratou i te pape e inuhia.” — Maclean’s.

Hau repubilita no Helemani tooa o te râ: “Ua tahe te hoê anoiraa raau taero [no roto mai i te uraraa te hoê fare vairaa taoˈa chimiques i pihai iho ia Bâle, i te fenua Helevetia] i roto i te anavai Rhin, e ua faaore roa te reira 15 matahiti aroraa no te tamâraa i te anavai [ma te haapohe atoa hoi tau tane iˈa]. (...) Ua faaino mau â te ati i tupu i te fare hamaniraa taoˈa Sandoz, i te Rhin i nia i te hoê atearaa e 280 kilometera.” — Der Spiegel.

Fenua Rusia: “Ua tapao te paainaraa te matini o te pu atomi no Tchernobyl (...) i te aamu o te huru oraraa o teie nei tau. E ati rahi teie, e e ite atu hoi tatou i te mau faahopearaa rahi i roto i te roaraa o te mau senekele. (...) I nia i te tahi mau faito taa ê, e 570 mirioni feia no Europa tei roohia e o te tamau â i te roohia, i roto i te hoê tau e 300 matahiti, i te hoê faito hihi atomi taero teitei mau e aita hoi tatou i ite e eaha te mau faahopearaa o teie ohipa.” — Psychologie Heute.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono