Te moni—To outou tavini papu
IA AU i te Glasgow Herald, “i rotopu i te matahiti 1968 e tae atu i te matahiti 1986, ua maraa roa te rahiraa o te mau taata beretane tei tarahu i te moni no te hamaniraa i te fare mai te 15 % e tae atu i te 64 %”. I te tahi aˈe pae râ, te faataa atoa ra teie vea e “ua iti roa te numera o te mau melo o te mau Ekalesia kerisetiano.”
E mea maoro atoa te manaˈoraahia e eita roa ˈtu te Atua e te moni e tuea noa ˈˈe, no teie mau parau paha a Iesu e: “E ore te taata e tia ia faaroo i te fatu toopiti; e riro oia i te au ore atu i te hoê, e te hinaaro atu i te tahi (...). O outou nei hoi, e ore e tia ia faaroo i te Atua e te Mamona [moni].” — Mataio 6:24.
Te parau atoa nei râ te Bibilia e: “E haapuraa tei te moni.” (Koheleta 7:12). Aore ra mai ta te hoê vahine papai aamu no te XVII o te senekele i papai e: “Te moni, o te hoê ïa reo ta te mau nunaa atoa e taa papu nei.”
Nafea ïa e itehia ˈi e o vai râ te faatere ra, o outou aore ra o te moni?
Te faaite ra teie mau hohoˈa i te mau mea e titauhia ra no te oraraa. E mea faufaa mau te reira no to tatou oaoaraa. Te faaite ra te Bibilia e: “E teie nei, e maa ta tatou, e te ahu, ia mauruuru tatou i te reira.” No reira, e ere te tahi atu mau mea i te mea titau-mau-hia. “Aita roa hoi a tatou e taoˈa i hopoi i teie nei ao; e ua itea-papu-hia hoi e aita roa te taoˈa e tia ia hopoi atoa ia haere ê tatou râ.“ — Timoteo 1, 6:7, 8.
Tera râ, nafea ïa outou, mai te peu e eita ta outou moni e ravai no te hoo mai i te mau mea o ta outou e manaˈo ra e e mea faufaa? Peneiaˈe e opua outou e haere e faaea i te hoê vahi i reira e roaa rahi mai ai ta outou moni no te haamâharaa i to outou mau hinaaro. Mai te peu e mai te reira te huru, e tia ia outou ia feruri maite e ia haapao maitai, no te mea te faaara maira te Parau a te Atua e: “Area te feia e mârô e ia rahi te taoˈa, e roohia ïa i te ati, e te marei, e te nounou maamaa e rave rahi, e ino ai te taata ra, e topa taue ai te taata i roto i te ino rahi faarue roa ra, e te pohe mure ore.” — Timoteo 1, 6:9.
A faaite i te paari e a haapao i taua faaararaa ra. A haapao maitai atoa i teie aˈoraa a te aposetolo Paulo: “Ei parahiraa nounou taoˈa ore to outou.” (Hebera 13:5). A hiˈopoa na ia outou iho e a uiui na ia outou iho e: ‘Te ravai noa ra anei au i te mau mea e titauhia ra no te oraraa, aore ra te hinaaro puai nei au ia roaa ta ˈu mau taoˈa moni rahi?’
Parau mau, e nehenehe ta te moni e hoo mai i te tahi atu â mau taoˈa. “I haapaohia te amuraa maa ei faatupu i te oaoa, e rearea te aau o te feia e ora nei i te uaina, ta te Bibilia ïa e parau ra; tei te moni râ e noaa ˈi taua mau mea atoa ra.” Tera râ, e ere roa ˈtu te mau taoˈa ta te moni e hoo mai i te mea faufaa roa e oaoa ˈtu ai. — Koheleta 10:19.
Te faatereraa i ta ˈna moni
Eaha te tia ia ravehia ia vai noa te moni i nia i to ˈna tiaraa tavini? E mea faufaa roa ia ore tatou e haamauˈa hau atu i tei maraa ia tatou. Te parau ra o Liz, ta tatou i faahiti aˈenei, e: “Ua taa ˈtura ia ˈu i teie nei e te tumu o te mau fifi o to ˈu utuafare fetii, i to ˈu vai tamarii-rii-raa ra, o te oreraa ïa e ite e nafea râ ia faatere i ta matou moni. I te mea hoi, e hoo tarahu noa matou, e tarahu noa iho â ïa ta matou, e na te reira e haapeapea noa ia matou.”
Parau mau, e tia ia tatou ia numera maitai i te moni e vai ra ia outou ra. I te roaaraa mai iho â ta outou moni avae, a tuu na mua i te hiti i te moni faataahia no te mau haamauˈaraa matamua no te oraraa. Ia na reira anaˈe outou, e riro ïa te moni ei haapûraa mai ta te Koheleta 7:12 e parau ra.
E tia atoa i te hoê taata faatere maitai i te moni ia feruri i te mea e nehenehe e tupu mai. A faataa atoa na i te moni no te mau haamauˈaraa no a muri aˈe, ma te haamanaˈo-noa-raa e te hinaaro uˈana e paruru to outou oraraa no a muri atu i te pae o te moni, o te hoê ïa huru nounou ino mau i te pae materia.
A haamanaˈo atoa e te tahi tuhaa o ta outou moni, e ere ïa na outou anaˈe. Te haamanaˈo ra anei outou i te huru o Iesu i to ˈna aniraahia mai no nia i te aufauraa i te tute? I to ˈna aniraa ˈtu i te hoê moni veo, ua ui atura o ˈna e: “No vai teie nei hohoˈa e teie nei parau?”
Ua na ô maira ratou ia ˈna e: “No Kaisara”.
“E tuu atu i ta Kaisara ra ia Kaisara”, ta Iesu ïa i pahono atu.
No reira e tiaraa to te mau faatereraa tei haamanahia no te titau i te mau moni tute, no te aufauraa i te mau ohipa mai te mau rapaauraa, te haapiiraa e te faurao. Mai te peu e e hinaaro outou ia fariihia mai outou e te Atua, e tia roa ïa ia outou ia aufau i te taatoaraa o ta outou mau tute. — Mareko 12:13-17.
Te tahi atu mea e titauhia ra
Taa ê atu i te maa, te ahu e te faaearaa, te vai ra te tahi atu mea e titauhia no te oraraa, o ta tatou e ore roa e nehenehe e tuu i te hiti a roohia tatou i te fifi. Te taa ra anei ia outou eaha teie mau mea e titauhia ra, ia au i te mau parau a Iesu i muri nei: “E faataua ˈtu outou i te taua no outou i te taoˈa haavare nei, e ia tuua-ê-hia outou ra, ia fariihia outou e ratou i roto i te fare tahuti ore ra.” — Luka 16:9.
E nehenenehe tatou e erehia i te taoˈa. Te ite nei tatou i te reira i roto i te tahi mau fenua, no te maraaraa o te hoo e iti mai ïa te moni a te feia hoo. No reira, a ora noa ˈi tatou e hinaaro tatou e faaohipa i ta tatou moni no te faataua ia tatou i te feia o te nehenehe e farii mai ia tatou i roto i “te mau fare tahuti ore”. O vai ma taua mau tâuˈa hamani maitai ra?
O Iesu Mesia iho teie e haapii mai nei ia tatou na roto i te hoê o ta ˈna mau pure: “Teie hoi te ora mure ore, ia ite ratou ia oe i te Atua mau ra, e ia Iesu i te Mesia o ta oe i tono mai.” (Ioane 17:3). Oia mau, mai te peu e e hinaaro tatou e ite i te tahi atu mea i te oraraa poto e te arepurepu o ta tatou e ora nei i teie mahana, e tia roa ïa ia tatou ia riro mai i teie nei iho â ei tâuˈa no to tatou Poiete, o Iehova, e no ta ˈna Tamaiti, o Iesu.
E ui mai paha ïa outou e: ‘Nafea ïa vau?’ ‘Eaha ta te reira e titau maira?’ ‘E itehia anei ia ˈu i te oaoaraa mau?’
[Hohoˈa i te api 25]
Ia mauruuru noa outou i te mau mea e titauhia ra no te oraraa?
Te maa
Te ahu
Te faaearaa
[Hohoˈa i te api 26]
Ua haapii Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia ‘tuu atu i te mau mea a Kaisara ia Kaisara ra’, o ta tatou ïa hopoia i teie mahana.