Te tere o te pâpa Ioane-Paulo II i farerei i te hoê Ekalesia huehue
I TE AVAE setepa i mairi aˈenei, ua tere tia ˈtu te pâpa Ioane-Paulo II i te pae Marite Apatoerau. Ua tere oia i roto e iva oire marite e hoê oire rii no te pae Apatoerau-Tooa o te râ no Canada, hoê ahuru mahana te maororaa. Ua paraparau atu oia i mua i te mau taata e ere i te katolika e tae noa ˈtu hoi i te mau katolika marite no te pae apatoerau ma, e faaite ra i te hoê huru feruriraa o te rahi noa ˈtura oia hoi na ratou iho e faatere ia ratou.
Ua tuatapapa faahou te mau perepitero i te mau ture a te Ekalesia no nia i te faaea-taa-noa-raa. Ua faaite mai te mau epikopo e to ˈna tiaraa no nia i te pae morare, mea etaeta roa ïa. Ua patoi mai te mau Inidia i te huru o te Ekalesia i nia i to ratou mau tupuna.
Ua faaite mai te pâpa i te parau no te peu e parare noa ˈtura i roto i te mau katolika marite oia hoi te maitiraa i te mau haapiiraa a te Ekalesia o ta ratou e hinaaro e haapii. No reira, ua faaite maira Mgr John Tracy Ellis e ua parau e rave rahi mau taata e: “E katolika vau, eita roa ˈtu râ vau e farii noa ˈˈe i te parau ta te pâpa e parau ra.” Teie ta te vea ra Time i papai: “I te mea hoi e ua faarirohia ratou e Roma mai te mau tamarii tamaroa e te mau tamarii tamahine na te Ekalesia i rotopu i te mau taata auraro roa ˈˈe, e rave rahi mau katolika marite teie e manaˈo nei i teie nei e, e tiamâraa to ratou no te maiti i te mea ta ratou e hinaaro e tiaturi e no te faarue i te mea ta ratou e ore roa ˈtu e au.”
Te hoê faaineineraa papu maitai
Ua faanaho-maitai-hia taua tere ra. Ua haponohia ˈtu te mau parau a te mau tia o te Ekalesia, e tae noa ˈtu hoi te mau tia ati iuda, mahometa, hindous e bouddhistes na mua roa ˈtu i te Vaticana, ia nehenehe e faaineinehia te mau pahonoraa papu maitai a te pâpa.
Ua tae mai te pâpa i te 10 no setepa i Miami, te tuhaa matamua o to ˈna tere. I reira, na nia i te iˈoa o na 57 000 perepitero marite, ua taparu uˈana ˈtura o Frank McNulty i te pâpa e ia feruri maitai o ˈna i nia i te mau tumu parau e tupu ai te amahamaharaa, mai te faaea-taa-noa-raa te mau perepitero, te atea-ê-raa e rahi noa ˈtura o te mau melo i te haapiiraa katolika, e te hinaaro o te mau vahine e rave i te hoê tiaraa faufaa aˈe i roto i te Ekalesia. Ua na ô faahou maira oia e “ua haafifihia [te faaea-taa-noa-raa] e te tamau noa râ i te haafifihia i roto i te feruriraa o e rave rahi mau taata”. Ia au i te Los Angeles Times, ua pahono mai te pâpa “ma te haapao maitai i ta ˈna parau, ma te ore roa ˈtu e tuatapapa mai i te hoê noa ˈˈe o te mau uiraa i uihia mai [e Frank McNulty]”, ua “onoono râ oia i nia i te hopoia a te mau perepitero oia hoi te auraroraa ia ˈna”.
I muri iho, i Columbia (i Caroline Apatoa), ua farerei o Ioane-Paulo II i te mau tia a te mau Ekalesia e te mau haapaoraa e ere i te katolika. I La Nouvelle-Orléans, ua faaara ˈtu oia i te mau taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua e haapii ra i roto i te mau fare haapiiraa tuatoru katolika e aita to ratou e tiamâraa no te faaatea ê ia ratou i te mau haapiiraa tumu i haamanahia a te Ekalesia.
I Phoenix, i Arizona, ua farii oia i te mau “hapa e te mau hape” i ravehia i mutaa ihora i nia i te mau Inidia no Marite na te mau melo o ta ˈna Ekalesia. Ua farii atoa oia i mua i te taatoaraa i te hoê huruhuru aeto, taipe faaroo hoi, ta te hoê tahuˈa inidia i horoa mai na ˈna.
I muri iho, i Los Angeles, i roto i te hoê putuputuraa i tupu e e 300 mau epikopo marite, teie ta te karadino ra o John Quinn i parau i te pâpa: “Ma to matou tiaraa orometua, te tapitapi rahi nei matou inaha, e rave rahi mau tuhaa o te haapiiraa a te Ekalesia i nia i te morare i te pae no te taatiraa e te pae totiare teie e faainohia nei i roto i to matou nei fenua, e i te tahi taime, na te mau katolika hoi aau tae.” Ua pahono maira te pâpa e e “hape ino roa” no te mau katolika ia tiaturi ratou e te tapea ra ratou i to ratou haapao maitai inaha te taa ê ra hoi to ratou manaˈo i te manaˈo o te Vaticana no nia “i te morare i te pae taatiraa e tae noa ˈtu hoi i te pae no te faaipoiporaa, no te faataaraa, no te faaipoipo-faahou-raa (...) [e] te haamaruaraa i te tamarii”.
Ua tuatapapa te pâpa i te tumu parau no nia i te mahu i San Francisco, te hoê oire i reira te SIDA i te haapoheraa hau atu i te 2 150 taata. E ono ahuru ma piti feia maˈi i roohia i te SIDA tei putuputu ia ratou no te farii mai ia ˈna. I rotopu ia ratou, te vai ra e piti perepitero, te hoê monahi tahito, e rave rahi mau mahu e hoê tamaiti iti e maha matahiti tei roohia i te SIDA i muri aˈe i te hoê pâmûraa toto i pâmûhia mai i roto ia ˈna.
I Detroit, ua faautua roa o Ioane-Paulo II i te ohipa haamaruaraa tamarii. Teie ta ˈna i parau: “[E tia mau â] te faatura no nia i te ora e te parururaa ia ˈna e fariihia e te ture ia horoahia i te taata tataitahi mai te taime oia e hamanihia ˈi e tae roa ˈtu i te taime o to ˈna poheraa.” Mai Detroit atu, ua haere atu oia i Fort Simpson, i Canada, i reira to ˈna horoaraa ˈtu i te hoê “poroi turu faufaa mau” no te aroraa a te mau Inidia ia noaa ia ratou i to ratou tiamâraa e ia noaa atoa mai to ratou mau tuhaa fenua.
Eaha ˈtura hoi ïa te huru o te mau katolika i mua i te mau oreroraa parau a te pâpa? Teie ta te Times no Lonedona e parau ra: “Mai te peu e maoti to ˈna mana, ua faateitei mau [te pâpa] i te Ekalesia, ma te titau atu i te auraroraa i te Vaticana, ua haapapu noa ˈtura oia i te huru auraro ore.”
Faaterehia mai e te Mesia?
I Miami, i te omuaraa o to ˈna tere, ua parau hoi te pâpa Ioane-Paulo II e e tia mau â ia fariihia te mana o te Ekalesia no te mea “ua riro [taua Ekalesia ra] ei faanahoraa e faaterehia mai e Iesu Mesia”. Mai te peu e mai te reira te huru ra, eita anei e tia e ia faatura-maite-hia te mau haapiiraa a te Mesia? No te aha hoi te mau perepitero e hinaaro ai e taui i te reira? E no te aha hoi te mau episekopo e haapeapea ˈi ia faainohia mai ratou?
Te fifi, no te mea ïa aita te haerea o te Ekalesia e niu-noa-hia i nia i te mau haapiiraa a Iesu Mesia. E arataihia hoi oia i te tahi taime e te mau haapiiraa philosopho, te mau ture e tae noa ˈtu hoi te mau parau tutuu e amuihia mai i roto i te roaraa o te mau senekele, eiaha noa na te mau haapiiraa a te Mesia iho e te faaroo ta ˈna i horoa mai i te omuaraa ra i ta ˈna mau pǐpǐ ra.
E riro paha outou i te faahiahia ia faaau outou i te mau haapiiraa e haapiihia nei i te Ekalesia e te mau haapiiraa ta Iesu e ta ˈna mau aposetolo i parau mau na.
Ta Iesu e ta ˈna mau aposetolo i parau mau na
Hoê anaˈe iho buka teie e faaite papu mai nei eaha mau na ta Iesu e ta ˈna mau aposetolo i haapii, oia hoi te Bibilia. Peneiaˈe te vai ra ta outou te tahi. Te faaite maira oia e eaha mau na te kerisetianoraa mau hou aˈe e amuihia mai ai te mau manaˈo taata e rave rahi. Ua riro te mau irava i muri nei (maoti hoi tei hutihia mai mai roto mai i te buka Exodo) ei mau faaiteraa parau i papaihia e te mau aposetolo a Iesu iho, e vauvau mai i nia i te mau ohipa e opani-roa-hia i roto i te amuiraa kerisetiano mau.
Te mau taatiraa i te pae tino i rapaeau aˈe i te faaipoiporaa: “E ore hoi te taiata, e te haamori idolo, e te faaturi (...) e parahi i te basileia o te Atua.” — Korinetia 1, 6:9, 10.
“E teie nei, o ta te tino e rave nei, ua ite ïa, oia hoi te faaturi, te poreneia, te mau peu faufau ra, (...) e te feia e rave i te reira ra mau peu, e ore ratou e parahi i te basileia o te Atua ra.” — Galatia 5:19-21.
“Maori râ ei faaore i te taiata, ei vahine mau ta te tane, e ei tane mau hoi ta te vahine.” — Korinetia 1, 7:2. Hiˈo atoa i te Tesalonia 1, 4:3-8.
Te mau peu a te mau mahu: “No reira te Atua i tuu noa ˈtu ai ia ratou i te mau hinaaro faufau ra; (...) E te mau tane atoa hoi, faarue atura i te mau mea mau ra i te vahine, tupu atura to ratou hinaaro ratou ratou iho; e tane e e tane, i te raveraa i te mea haama ra, e te noaaraa te hoo i roto ia ratou iho i tei au i ta ratou ra hapa.” — Roma 1:26, 27.
“E ore hoi te taiata, (...) e te mahu, e te paia (...) e parahi i te basileia o te Atua. Mai te reira hoi te hoê pae o outou na, ua horoihia râ outou, ua faataahia râ outou, ua tiahia râ outou i te iˈoa o te Fatu ra o Iesu, e te Varua o to tatou Atua.” — Korinetia 1, 6:9-11; hiˈo atoa Timoteo 1, 1:9-11.
Te ohipa haamaruaraa tamarii: Te parau ra te Bibilia e mai te peu e te aro ra e piti na taata e, ma te hape hoi, “e tiaia ˈtura te hoê vahine hapû, e taahia ihora ta ˈna tamaiti, (...) E e ino e â tei tupu mai ra, mai te pohe ra, ei pohe ïa te utua”. No reira, mai te peu e i roto i te hoê taime haapao ore e pohe te hoê aiû i roto i te opu, e faautuahia taua ohipa ra i te utua pohe. Teie hoi ta te aposetolo kerisetiano ra o Ioane i papai: “Aore o te taparahi taata ra e ora mure ore e vai i roto ia ˈna ra.” — Exodo 21:22, 23; Ioane 1, 3:15.
I teie nei, teie vetahi mau peu ta Iesu e ta ˈna mau aposetolo i ore roa ˈtu i faaitoito. Ua faahepohia mai teie mau opaniraa faufaa ore i muri roa ˈˈe.
Te faaea-hoê-noa-raa te mau perepitero: Ua haapapu mai te aposetolo Paulo, tei faaite mai i te kerisetianoraa i te mau taata e ere i te ati iuda e, e ere roa ˈtu te faaea-hoê-noa-raa i te hoê faaheporaa. Teie hoi ta ˈna i papai: “Eita anei e tia ia matou ia aratai haere i te tuahine vahine mau ra, mai te tahi pae aposetolo atoa ra, e mai te mau taeae hoi o te Fatu ra, e mai ia Kepha?” — Korinetia 1, 9:5.
Teie atoa ta ˈna i parau: “Ei vahine hoê hoi ta te hoê taata e faatere i te Ekalesia.” — Timoteo 1, 3:2, Français courant; hiˈo atoa Timoteo 1, 4:1-3.
Eiaha e faaipoipo faahou: Ua faaite mai Iesu e ia hara noa ˈtu te hoê taata i to ˈna hoa faaipoipo, e nehenehe ta te hoa hara ore ra e faataa aore ra e faaipoipo faahou. Teie hoi ta ˈna i parau: “E teie nei, e parau atu vau ia outou, O te haapae noa i ta ˈna vahine, e ere i to te faaturi, a faaipoipo ai i te tahi, ua faaturi ïa: e o te faaipoipo i taua vahine i haapaehia ra, ua faaturi atoa ïa.” (Mataio 19:9). I roto i te hoê parau i raro i te api no nia i taua irava ra, teie ta te huriraa a te Bibilia ra Nouvelle Bible américaine, neneiraa Saint Joseph, e parau ra: “E ere i to te faaturi: oia hoi te auraa ‘maoti hoi no te poreneia’, oia te auraa no te ohipa tia ore i te pae taatiraa, te poreneia, aore ra te taotoraa i te hoê fetii.”
Te mau ture i te pae no te faataimeraa i te fanau: Te parau ra te Bibilia e e tia ia tatou ia here i te mau tamarii, ia aupuru ia ratou e ia rave ia ratou ia au i te mau faaueraa tumu a te Atua, aita roa ˈtu râ oia e parau ra i te hoê noa ˈˈe vahi e ia taati noa ˈtu e fanau iho â ïa. Aita oia e faahiti ra i te parau no te faaitiraa mai i te fanau oia hoi no te faaiti mai i te rahiraa melo i roto i te utuafare ia faaipoipo noa ˈtu.
Mai te peu e na Iesu Mesia iho e faatere ra i te Ekalesia katolika, e au maite iho â ïa ta ˈna mau haapiiraa atoa e ta ˈna mau peu atoa i nia i te Parau a te Atua, oia hoi te mau Papairaa Moˈa. Eita roa ˈtu e itehia te amahamaharaa i rotopu i to ˈna mau episekopo, to ˈna mau perepitero e to ˈna mau melo. E fifi ino mau hoi. Teie ta Iesu i parau: “O te basileia ia amahamaha e rave ia ˈna ihora, e pau ïa; e te fetii i amaha e rave ia ˈna ihora, e pohe ïa.” (Luka 11:17). Ia faaitoito mau â te reira i to matou mau taata taio katolika ia faahohonu atu â i te Bibilia ia nehenehe ratou ia ite e eaha ta te Atua e titau maira ia tatou e farii mai ai oia ia tatou! E oaoa roa te mau Ite no Iehova i te tauturu ia outou ia na reira.
[Tumu parau tarenihia i te api 18]
Te fariiraa i te mau haapiiraa a te Ekalesia
Ua faaite mai te hoê titorotororaa i ravehia i te avae atete i mairi aˈenei e tei itehia i te 7 no setepa i roto i te vea ra Time, mea nafea to te mau Marite e parau ra e e katolika ratou patoiraa i te mau haapiiraa i haamanahia a te Ekalesia. Teie te tahi mau numera:
27 % o te mau katolika marite i uiuihia te manaˈo tei parau e e tiamâraa to te mau vahine no te haamarua i to ratou tamarii mai te peu e e hinaaro ratou
53 % tei manaˈo e e tia ia faatiahia te mau perepitero ia faaipoipo ia ratou
78 % tei parau e e faatiahia te mau katolika ia “opua ratou iho” eaha to ratou tiaraa i nia i te mau tumu parau no te faaitiraa mai te fanau e no nia i te ohipa haamaruaraa tamarii
93 % teie e tiaturi nei e e “nehenehe mau â e ore e faatuati i to ratou manaˈo i nia i te manaˈo o te pâpa a faaea katolika maitai noa mai ai”
Ua faaite mai te hoê titorotororaa a te New York Times/CBS News (neneihia i te 11 no setepa 1987 i roto i te New York Times) i te tahi mau manaˈo feaa mai te reira te huru i roto i te mau perepitero:
24 % tei farii i “te faaohiparaa i te tahi mau ravea e ravehia no te faaiti mai i te fanau”
55 % teie e farii nei e e tia mau â te mau perepitero ia faaipoipo ia ratou
57 % tei faaite e e nehenehe te hoê taata e ore e farii “i te manaˈo o te Ekalesia e parau ra e e hara te ohipa haamaruaraa tamarii” e “a faaea katolika maitai noa ˈi o ˈna”
[Tumu parau tarenihia i te api 19]
E ere te faaea-taa-noa-raa i te hoê faaheporaa kerisetiano
Ua haapapu faahou mai te pâpa Paulo VI e mea faufaa mau â te faaea-taa-noa-raa te mau perepitero, a parau noa ˈi e “aita roa ˈtu te Faufaa Apî, tei reira hoi te haapiiraa a te Mesia e a te mau Aposetolo, (...) e faahepo maira e ia faaea taa noa te mau tavini moˈa (...). Aita hoi Iesu iho i titau i te reira ia ˈna i maiti i ta ˈna mau aposetolo Hoê ahuru e ma piti, e aita atoa hoi te mau Aposetolo i titau i te mau taata i amui mai ia ratou i roto i te mau faanahoraa matamua kerisetiano”. — Sacerdotalis Cœlibatus (Te faaea-taa-noa-raa te mau perepitero, 1967).
[Tumu parau tarenihia i te api 19]
“E faataa ê atu outou i taua taata parau ino...”
Ua faataa ˈtu te aposetolo Paulo i te mau kerisetiano o te senekele I e nafea râ ratou i te hoê taata haerea tia ore i roto i te amuiraa: “Te papai nei râ vau ia outou, e eiaha outou e amui atu i te taata i parauhia e taeae ia riro ei taiata (...). E faataa ê atu outou i taua taata parau ino i roto ia outou na.” Te na reira ra anei ta outou Ekalesia? — Korinetia 1, 5:11-13.