No te aha te feia maitai e roohia ˈi i te ati?
I te 19 no setepa 1982 i te poipoi, ua moe roa te oire no San Ramón (Salvador), i raro noa iho i te mouˈa auahi no San Salvador, i raro aˈe i na are vari rarahi e toru. No te puai o te ûa, ua naeahia te are vari matamua, i parari mai ma te hopoi mai i te mau ofai rarahi e te mau tumu raau, hau atu i te pae metera i te teitei. Ma te ǒ i te hoê afaa e 50 metera i te hohonu e 75 metera i te aano, ua rahi roa maira oia e ua vitiviti roa ˈturâ te tere o te vari mai nia mai i te mouˈa auahi. A tae mai ai i raro, ua tairi puai aˈera te vari i te mau fare piriti e vai ra i nia i to ˈna eˈa.
No te puai o te vari, ua parari oioi noa ˈtura te fare o Ana. “A pure no matou!” ta te mau tamahine ïa a Ana i tuô noa ma te tarere atu i nia i to ratou metua vahine. E i muri aˈera, ua moe roa ˈtura ratou i raro aˈe i te vari...
Area ia Ana ra, mea huru maitai aˈe ïa o ˈna: Ua mau te hoê piriti tapoˈi fare i mua noa ˈˈe i to ˈna mata, ma te vaiiho i te hoê area no ˈna ia huti oia i te aho. Teie ta ˈna e faatia ra: “Aita ˈtu ta ˈu e ravea te piiraa ïa ia tauturuhia mai vau, ma te faaea tuutuu ore”. Ua fatata e maha hora i muri aˈe, ua faaroo maira te tahi mau taata tapiri mai i ta ˈna mau tuô e ua rave atura ratou no te iriti mai ia ˈna. Te iteraahia mai oia e ratou, tei roto oia i te vari tae roa mai i raro aˈe i to ˈna nau ee, e ta ˈna mau tamahine ra, ua pohe ïa no te mataˈi ore e ua piri noa ratou i nia ia ˈna.
E FEIA haehaa e te au maitai te feia no San Ramón. I rotopu i te feia tei pohe, te vai ra e rave rahi mau Ite no Iehova, mai na taata faaipoipo apî, o Miguel e o Cecilia, e te hoê utuafare fetii e pae taata tei ite-faahou-hia mai te tauahi noa ra.
No te mea te roohia ra te feia maitai e te feia iino atoa i te ati, aita ˈtura e rave rahi mau taata e tiaturi ra e te vai mau ra te hoê Atua here. Te uiui nei ratou: ‘O vai ïa Atua e faatia noa e ia pohe e rave rahi taata mai teie te huru? Nafea te hoê atua mana hope e nehenehe ai e hiˈo noa ˈtu i te feia paari ia tiahihia ˈtu i nia i te purumu, te mau utuafare fetii maitai ia erehia i te moni ta ratou i haaputu i roto i te roaraa o to ratou oraraa, te mau taurearea etaeta maitai tei haapohehia e te maˈi, e inaha, ma te ore e rave i te hoê noa ˈˈe ohipa?’
Ua faahiti o Harold Kushner, te hoê orometua ati iuda i teie mau uiraa i to ˈna iteraa e e pohe ta ˈna tamaiti na roto i te hoê maˈi varavara roa. Ua feaa roa o ˈna i mua i teie tupuraa tano ore, o ta ˈna hoi e ore e taa ra. Teie ta ˈna e faataa ra: “E taata maitai iho â hoi au. Ua faaitoito noa na vau i te haapao i te hinaaro o te Atua. (...) Ua manaˈo vau e te haere ra vau na nia i To ˈna mau eˈa e te rave ra vau i Ta ˈna ohipa. No reira, nafea ïa teie ati e nehenehe ai e topa mai i nia i to ˈu utuafare fetii?” Na roto i ta ˈna mau maimiraa no te pahono i teie mau uiraa, ua papaihia te hoê buka tuiroo: No te aha te feia o te ore e tia ia na reirahia e roohia ˈi i te ati.
Ua riro noa hoi o Harold Kushner ei hoê o te feia tuatapapa i te parau no nia i te Atua e rave rahi, o tei tamata i te faataa i te tumu e faatia noa ˈi te Atua i te ino. Oia mau, te haava nei te taata i te Atua. Eaha ïa te faaotiraa o te haavaraa ta Kushner e te tahi atu â, i horoa mai? E mea tano anei te reira?