VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g87 8/6 api 29-31
  • No te aha vau e teimaha roa ˈi i te vai-moemoe-raa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • No te aha vau e teimaha roa ˈi i te vai-moemoe-raa?
  • A ara mai na! 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Eaha te vai-moemoe-raa?
  • Te vai-moemoe-raa ma te ore râ hoi e mauiui
  • Te hoê vai-moemoe-raa taime poto noa
  • Eiaha e vaiiho ia faaino te moemoe i to outou oraraa
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Nafea ia upootia ˈtu i nia i te faaea-noa-raa o ˈna anaˈe ra?
    A ara mai na! 1987
  • Te moemoe—Ua opua papu anei oe e aro e e manuïa?
    A ara mai na! 1993
  • Te moemoe—Te mauiui huna
    A ara mai na! 1993
Ite hau atu â
A ara mai na! 1987
g87 8/6 api 29-31

Te uiui nei te mau taurearea . . .

No te aha vau e teimaha roa ˈi i te vai-moemoe-raa?

Mahana maa i te ahiahi. I roto i to ˈna piha, te parahi noa ra te hoê tamaroa a manaˈo noa ˈi i to ˈna mau hoa haere haapiiraa o tei haere e hauti i te bowling. Ua faaitoito mau o ˈna i te ani atu ia ratou e nehenehe anei o ˈna e amui atu i roto ia ratou. Ei pahonoraa, ua faaatea ê noa ˈtu ratou ma te ata faaooo, o ta ˈna ïa e faaroo noa râ.

“Mea hae roa na ˈu te mau hopea hebedoma!” o ta ˈna ïa i tuô. Aita râ e taata no te pahono mai ia ˈna. Hohora ihora oia i te hoê vea: i mua i to ˈna mata, te vai ra te hohoˈa o te hoê pupu taurearea i nia i te pae miti. Ma te riri, taue aˈera oia i te vea i nia i te papai. Te hotaˈihia ra o ˈna, e noa ˈtu e e tamata noa oia i te tapea i to ˈna taˈi, e tahe noa mai iho â. Ma te ore e nehenehe e tapea maoro atu â, ua topa aˈera oia i nia i to ˈna roi, ma te taˈi: “No te aha hoi aita roa ˈtu e taata e hinaaro mai ia ˈu?”

E manaˈo anei outou i te tahi taime, mai teie taurearea, e ua faaruehia outou e e mea faufaa ore outou? E aniani anei outou ia outou iho i te tahi taime, no te aha outou e teimaha roa ˈi i te vai-moemoe-raa, no te aha e mea fifi roa ia faaoromai atu i te reira?

Mai te peu e e, eiaha e haapeapea roa ˈtu. E taime fifi roa te taurearearaa no te rahiraa. Eita paha outou e ite faahou e nafea râ e, oia atoa te au ore ra outou ia outou iho. Eita atura ïa e maerehia ia riro pinepine teie anotau o te oraraa nei, ei taime e ite-rahi-hia ˈi te vai-moemoe-raa.

Mai te peu e e ere roa ˈtu te mea arearea te vai-moemoe-raa, e ere râ hoi te hoê ati rahi. Ua faaau te hoê taote taa ê i te vai-moemoe-raa i te hoê noa maˈi hupe, “o te roo-ohie-hia, (...) e ere râ i te mea pohe, e mea au ore râ”. Teie râ, e nehenehe te reira e faaruruhia.

Eaha te vai-moemoe-raa?

Na roto i te mau parau ohie roa, e tapao faaararaa te vai-moemoe-raa. Mai te poia ra o te faaara mai ia outou e e tia ia outou ia tamaa, oia atoa, te faaite maira te vai-moemoe-raa ia outou e te hinaaro ra outou ia tâuˈahia mai outou, ia fatata ˈtu outou i te hoê taata. Ia oraora maitai noa outou, e titau outou i te maa. Oia atoa, ia ruperupe mai outou, e titau outou i te mau hoa.

Ua hiˈopoa aˈena anei outou i te hoê haapueraa arahu paapaa maitai? Eaha te tupu mai ia iritihia te hoê arahu mai te auahi ra e ia faaatea-ê-hia te reira? Te vai ra te hoê taime e pohe iho â te auahi e vai ra i roto i te reira. Area râ, a faahoˈi atu na te arahu i roto i te auahi, e uteute faahou mai â. Mai te reira atoa, tatou te mau taata, eita tatou e nehenehe e vai “amaama” noa, oia hoi e ruperupe maitai, mai te peu e faaatea ê maoro tatou ia tatou iho. E mea tia iho â ia hinaaro tatou i te mau hoa.

O te reira ïa te huru o Adamu, te taata matamua. Te faataa ra te buka o te Genese e ua tuuhia oia i roto i te hoê vahi o te haamâha i ta ˈna mau hinaaro tumu. E maa ta ˈna ia haamâha i to ˈna poia, e nehenehe oia e hutihuti i te hoe mataˈi mâ maitai, e e hapu i te hoê pape mâ maitai i roto i te hoê anavai, te rave ra oia i te hoê ohipa anaanatae mau e, na nia ˈˈe, te oaoa ra oia i te atuatu i te mau taairaa fatata roa e to ˈna ra Poiete. Teie râ, ua parau aˈera o Iehova e: “E ere ïa i te maitai ia parahi noa Adamu oia anaˈe ra.” Inaha, te hinaaro ra o Adamu i te hoê taata mai ia ˈna ra te huru, ia nehenehe o ˈna ia tauaparau atu e ia faaite atu i to ˈna mau manaˈo hohonu. Ua faaî o Iehova i teie nei hinaaro ma te horoa ˈtu ia Eva na ˈna (Genese 2:18-23). E tia ia faˈi i teie mea, tei roto roa te hinaaroraa i te hoa ia tatou. Teie râ, e au ra anei e e mea teimaha roa te vai-moemoe-raa?

Te vai-moemoe-raa ma te ore râ hoi e mauiui

Teie ta te papai buka ra o Henry Thoreau i papai: “Aita vau e ite ra i te hoê hoa au aˈe i te vai-moemoe-raa.” Hoê â anei to outou manaˈo e to ˈna? Teie te manaˈo a te taata ra o Guillaume, e piti ahuru matahiti: “Oia mau. Mea au na ˈu te natura. I te tahi taime, e haere au e ori haere i nia i te roto na nia i to ˈu poti nainai. E parahi noa vau i reira e e faaea noa vau i te mau hora taatoa o vau anaˈe. E horoa mai te reira na ˈu i te taime no te feruri eaha ta ˈu e rave nei i roto i to ˈu nei oraraa. Ua riro te reira ei mau taime faufaa roa. Teie te pahonoraa a Raphaël, ahuru ma ono matahiti: “E maha matou tamarii i te fare. Mea ahoahoa roa i te fare, to matou iho â râ taeae e maha matahiti, mea hauti roa o ˈna. I te tahi taime, e hinaaro vau i te hoê noa mea: ia faaea noa vau o vau anaˈe.”

Ua parau te hoê rohipehe beretane e: “Te vai-moemoe-raa, te taime faarooraa ïa i te Atua.” Hoê â ïa manaˈo to Stéphane, piti ahuru ma hoê matahiti. “Te ora nei au i roto i te hoê fare teitei, ta ˈna ïa e parau nei. I te tahi taime, e haere au i nia i te taupee ia nehenehe noa vau ia faaea o vau anaˈe. I reira, e feruri au e e pure au. I muri aˈe, e haamata apî faahou ïa vau.” Oia mau, ia ite te hoê taata i te faaohipa i te reira, e nehenehe te mau taime e vai moemoe noa ˈi oia e hopoi mai i te mau maitai e rave rahi. Ua faataa atoa o Iesu iho i te tahi mau taime mai te reira atoa ra: “E aahiata aˈera, tia aˈera oia [Iesu] i nia i te poipoi roa, haere atura i te hoê vahi moemoe, e ua pure ihora i reira.” (Mareko 1:35). I teie nei, no te aha te mau taata mai te papai buka ra o Henry Thoreau e o Iesu e ore ai e mauiui i te vai-moemoe-raa?

No te mea, a tahi, te faaatea ê ra ratou ia ratou iho ma te hinaaro mau, e, i te tahi aˈe pae, no te hoê tau poto noa. Aita o Iehova parau e: ‘E ere i te mea maitai ia faaea te taata oia anaˈe ra no te hoê taime poto noa.’ Aita, ua parau râ oia e e ere i te maitai ia faaea te taata “oia anaˈe ra”. E nehenehe te vai-moemoe-raa maoro e faatupu mai i te moemoe mau. No reira te Bibilia e faaara mai ai i te na oraa e: “O tei faataa ê ia ˈna ihora, te imi ra ïa i to ˈna ihora hinaaro; e mârô oia i te imi i te mau paari atoa ra.” — Maseli 18:1.

Te hoê vai-moemoe-raa taime poto noa

E nehenehe râ tatou, i te tahi taime, e faaea noa tatou anaˈe ma te opua-ore-hia, e i reira tatou e nehenehe mau ai e inoinohia. Mea pinepine roa teie huru vai-moemoe-raa i te faahepohia ia tatou na roto i te mau tupuraa o te ore e nehenehe e faaore, ei hiˈoraa, ia faaatea ê te hoê tauiraa fare ia tatou i te mau hoa here-rahi-hia.

Te faatia nei o Stéphane e: “I te vahi i faaeahia e au na mua ˈˈe, e hoa to ˈu, o Jacques. Mea fatata aˈe mâua i na taeae e piti. I to ˈu tauiraa i te fare, ua ite au e e mihi vau ia ˈna.” Faaea aˈera oia i te paraparau; peneiaˈe te haamanaˈo ra o ˈna i te taime a reva ˈi oia. “I te taime a haere ai au i nia i te manureva, te hotaˈihia ra vau. Hoê tauahiraa, e inaha, ua reva ïa vau. I to ˈu nei manaˈo, o te hopea ïa o te hoê mea faufaa roa.”

Nafea o Stéphane i te haamatauraa ˈtu i to ˈna vahi apî? “Mea fifi roa, ta ˈna ïa e parau ra. I to ˈu ra vahi, mea au roa na to ˈu mau hoa ia ˈu; i o nei, e faaite roa mai te tahi o ta ˈu mau hoa rave ohipa i to ˈu navai ore i te pae o te ohipa. I te tahi taime, e hiˈo vau i te hora e, ma te iriti e maha hora i roto i to ˈu feruriraa, no te atearaa, e parau ïa vau e: ‘I teie nei hora, te rave ra ïa mâua Jacques i tera aore ra i tera mea.’ E moemoe-roa-hia ïa vau.”

Aore anaˈe te hoê aˈe mea e tere maitai, mea au na tatou i te faahaamanaˈo pinepine i te mau mahana maitai no mutaaiho. Teie râ, te aˈo nei te Bibilia e:“Eiaha oe e parau e, Eaha te mea i maitai ai te mutaaihora anotau i teie nei anotau?” (Koheleta 7:10). No te aha râ hoi teie aˈoraa?

Na mua roa, e nehenehe te hoê tupuraa e taui mai ei maitai. No reira te feia e tuatapapa i teie fifi e pii pinepine ai i te reira te “vai-moemoe-raa taime poto noa”. Ei hiˈoraa, ua nehenehe o Stéphane i te faaruru atu i to ˈna vai-moemoe-raa. Nafea râ? “O tei tauturu mai ia ˈu, te faaiteraa ïa i to ˈu mau manaˈo i te hoê taata o tei anaanatae mai ai ˈu. Eita e nehenehe e ora tamau noa e te tau i mutaaihora. Ua faahepo vau ia ˈu iho ia haere atu e farerei ia vetahi, ia anaanatae atu ia ratou. Ua manuïa vau i reira; ua noaa ia ˈu i te mau hoa apî.” E o Jacques? “Ua hape roa vau. Aita to ˈu revaraa i faahope i to mâua auhoaraa. I te tahi aˈenei mahana, ua niuniu vau ia ˈna. No te rahi te aamu ta mâua e hinaaro ra e faatia, ua paraparau aˈera mâua hoê hora e ahuru ma pae minuti i te maoro. Atira noa ˈtu no te aufauraa!”

E nehenehe atoa te vai-moemoe-raa i itehia i nia i te feia mai ia Petero, ahuru ma toru matahiti. O to ˈna anaˈe metua vahine i te fare. Teie te tahi o to ˈna mau manaˈo: ‘Ia hoˈi mai au na te fare haapiiraa, o vau anaˈe tei te fare. Aita roa ˈtu e taata ia paraparau ˈtu. Ia hoˈi mai to ˈu metua vahine na te ohipa, e ere i te mea maitai aˈe. Ua rohirohi roa oia e e haere oia e taoto.’

Area ia Nancy, ahuru ma vau matahiti, o te ora atoa hoi i roto i te hoê utuafare fetii hoê anaˈe metua e tei taui i te fare haapiiraa, aita roa ˈtu oia e ite ra i te vai-moemoe-raa. Ua opua oia ia noaa mai i te mau hoa apî. “Mea na reira to ˈu i neheneheraa e tapea”, ta ˈna ïa e parau ra. Ua ore to ˈna vai-moemoe-raa. Ua riro noa te reira ei taime poto noa.

Teie râ, e nehenehe atoa e moemoehia i muri aˈe i te hoê ati. Ta Bill ïa e faaite ra: “I to ˈu faaearaa i Floride, e hoa to ˈu, o Derek te iˈoa. E hoa noa mâua mai te 11raa o to mâua matahiti. E haere noa mâua i te bowling, i te fare hooraa pizza, i te tueraa pôpô.” Ua taui râ te hoê tupuraa i te mau mea atoa. “I te hoê sabati i te ahiahi, ua taˈi maira te niuniu: ua faaitehia maira vau e ua painu o Derek. Mea fifi roa na ˈu i te farii atu i te reira. I muri aˈe, no to ˈu moemoe rahi, e niuniu vau i te tahi taime ia Derek. E taˈi noa te niuniu na te aore, ei reira vau e û atu ai i te mea mau: ‘Aita roa ˈtu e faufaaraa, aita o Derek faahou.’ Eita roa ˈtu ta ˈu e nehenehe e farii atu i te reira. Ahuru ma hitu matahiti, mea apî roa hoi ia pohe.”

Te faatia ra te Bibilia no nia i te hoê vahine, o Naomi, o tei farerei atoa i teie huru faateimaharaa. Ua erehia oia i ta ˈna tane e i muri aˈe i ta ˈna na tamaiti. I to ˈna hoˈiraa ˈtu i to ˈna fenua ei vahine ivi, ua parau aˈera oia e: “I haere hoi au ma te î, e ua taitai faahou mai Iehova ia ˈu ma te faufaa ore.” — Ruta 1:21.

Noa ˈtu e aita hoê aˈe mea e nehenehe e horoi i te ino i faatupuhia e te ereraa i te hoê taata here, e nehenehe râ te roaraa o te tau e te mau auhoaraa apî e faaiti i te vai-moemoe-raa. Area ia Naomi, ua nehenehe oia e ‘haamahanahanahia’ i te tauiraa to ˈna oraraa e to ˈna haamatauraa ˈtu i te tahi atu â mau taata (Ruta 4:13-15). E nehenehe atoa e rohi i te rave i te hoê ohipa na vetahi. Ua parau o Iesu e: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.” — Ohipa 20:35.

Eaha râ ïa ia tamau noa to outou vai-moemoe-raa? Peneiaˈe e tupu pinepine iho â te reira. Nafea râ hoi? Nafea outou e nehenehe ai e faaruru atu i te reira? E pahono mai te hoê numera a te A ara mai na! i teie mau uiraa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono