Haapaoraa e ohipa politita — Eaha te manaˈo o te Atua?
‘I TUPU aˈenei hoi i muri aˈe ia ˈna Iuda i Galilea, i te anotau papairaa iˈoa ra; e amui atura oia i te taata e rave rahi i te peeraa ˈtu ia ˈna: e pohe atura oia: e te feia atoa i pee ia ˈna ra, purara ê atura ïa.’ (Ohipa 5:37). Inaha, te horoa maira te Bibilia i te tahi â hiˈoraa no te faaôraa te haapaoraa ia ˈna i roto i te ohipa politita.
Na mua noa ˈˈe i te fanauraa o Iesu, ‘ua rave atura [taua taata ra o Iuda] ia tauturu mai o Sadoc, te hoê Pharisea, ia ˈna e ua faaô atura ia ˈna i roto i te haerea o te orureraa hau’. Noa ˈtu e ‘e orometua ati iuda oia, tei haamau i ta ˈna iho pupu faaroo’, “ua turai [oia] i te mau ati Iuda ia orure i te hau ma te faahapa atu ia ratou i to ratou aufauraa i te tute i to Roma”. — Aamu no te tamaˈi a te mau ati Iuda, a Flavius Josèphe.
E na reira atoa anei o Iesu?
I muri iho i to ˈna bapetizoraahia, ua turai aˈera te Diabolo ia Iesu ia haapao atu i te ohipa politita. Ua pûpû atura te Diabolo na ˈna “te mau basileia atoa i te ao nei e to ratou hinuhinu”. Aita o Iesu i patoi e e mana to te Diabolo i nia i te mau faatereraa, aita râ oia i farii i teie pûpûraa politita. E nehenehe hoi oia e manaˈo e, na roto i te mana, e nehenehe oia e haamaitai i te mau taata. — Mataio 4:8-10.
I muri aˈe, ua ite atura te mau taata e e nehenehe o Iesu e horoa mai i te maa na ratou. Ma te papu maitai, teie to ratou manaˈo: ‘Ahiri o Iesu te faatere i te fenua, e nehenehe ïa oia e faatitiaifaro i ta tatou mau fifi i te pae faanavairaa faufaa.’ A tapao na râ i te ohipa i tupu i taua taime ra: “Te ite ra Iesu i to ratou manaˈo e tii mai ia ˈna e e hopoi e faaarii, hoˈi faahou atura oia i nia i te mouˈa oia anaˈe iho.” (Ioane 6:10-15). Oia mau, noa ˈtu to ˈna mau aravihi, ua patoi Iesu i te faaô atu ia ˈna i roto i te ohipa politita.
I muri aˈe â, ua tamata ˈˈera te tahi mau ati Iuda itoito mau i te pae politita, i te faahema ia Iesu no nia i te hoê uiraa politita: te mau tute. Mea rahi roa anei te mau tute roma? Mai te peu e e aufau atu te hoê ati Iuda i te mau tute, te faaite ra anei te reira e te farii ra oia i te faaohiparaa a Roma i teie mau tute, oia hoi no te aufau i ta ˈna mau tamaˈi? Mea anaanatae mau te pahonoraa a Iesu: “E tuu atu i ta Kaisara ra ia Kaisara, e ta te Atua ra, e tuu atu ïa i te Atua.” (Mareko 12:13-17). Te taa ê mau nei teie mau parau i te parau faataa no te pae faanavairaa faufaa 115 api, ta te mau epikopo katolika e 225 i nenei i te avae novema i mairi aˈenei i te Fenua Marite, e teie hoi te tahi mau tuhaa o taua parau faataa ra: “E tia ia tauihia te faanahoraa o te mau tute no te haamâmâ mai i te hopoia tei tuuhia i nia i te feia veve. (...) E tia ia faaohipahia te hoê faito tute rahi aˈe i nia i te feia mea rahi aˈe ta ratou faufaa.”
Noa ˈtu e eaha to tatou manaˈo no nia i te mau tute tei titauhia mai ia tatou, te ohipa faufaa, oia hoi, aita o Iesu i faaô ia ˈna i roto i te ohipa politia no nia i te mau tute. Ua na reira atoa ta ˈna mau pǐpǐ, mai te aposetolo Paulo (Roma 13:1-7). Ua faataa ê noa ratou ia ratou, e tae noa ˈtu i nia i te hoê tumu parau totiale atâata roa mai te parau no te faatîtîraa. E nehenehe tatou e feruri e e ohipa ohie roa no te hoê kerisetiano ia vaiiho ia turaihia oia e to ˈna aroha no te aro atu i te faatîtîraa, mai te mau ekalesiatiko no teie nei tau, o te rave nei i te hoê tuhaa i roto i te mau tumu parau mai te faatiaraahia te haamaruaraa tamarii e te ture, te apartheid, te mau tiaraa o te vahine, e rave rau atu â. Aita râ te mau kerisetiano mau i faaô atu ia ratou i roto i te mau tumu parau politita!
No nia i taua tumu parau ra, teie ta E. Sanders, orometua haapii i te haapiiraa tuatoru no Oxford, i papai: “I teie nei mahana, fatata te taatoaraa teie e farii nei e aita ta tatou hoê noa ˈˈe haapapuraa e turai ia tatou ia manaˈo e ua titau o Iesu i te toroa teitei i te pae politita aore ra faehau; e parau mau atoa te reira no ta ˈna mau pǐpǐ.”
Te tupuraa o te haavaraa a te Atua
Mai ta matou i parau i nia ˈˈe, e rave rahi mau raatira ati iuda tei tiaturi na e mea maitai no ratou ia amui atu i roto i te ohipa a te mau mana faatere roma, e te reira mau â ta ratou i rave, e tae noa ˈtu i te taime a haavahia ˈi e a haapohehia ˈi o Iesu, te Mesia (Mataio 27:1, 2, 15-31). Te faaau nei te buka Apokalupo i te haapaoraa o te aratô e te faaohipa i te faanahonahoraa politita, mai te hoê “vahine [e parahi ra] i nia iho i te hoê puaa”. Eita anei te reira e faaite mai ia tatou eaha te manaˈo o te Atua no nia i te faaôraa ˈtu te mau upoo faatere haapaoraa ia ratou i roto i te ohipa politita? — Apokalupo 17:1-5.
Teie hoi te mau manaˈo a te tahi mau taata hiˈopoa no nia i teie tumu parau:
Te manaˈo nei o Malachi Martin, taata tatara i te mau parau bibilia no te Vaticana e “aita [te mau melo o te upoo faatere haapaoraa] o te turu nei i te mau ohipa politita e totiale, e faatura ra i ta ratou hopoia matamua: oia hoi, te riroraa ei tia no Iesu Mesia”. Te parau nei oia e: “Ei hiˈoraa, aita te mau epikopo i faatoroahia no te paraparau no nia i te faanavairaa faufaa aore ra no te aˈo atu i te peretiteni eiaha ia hoo atu i te mau mauhaa topita i to Europa.”
Eaha râ te ohipa e tupu mai i te taime e fiu ai te feia politita e te huiraatira, i te mau faaôraa a te mau upoo faatere haapaoraa i roto i te ohipa politita? I te matahiti i mairi aˈenei, ua faataa te vea ra Liberty e, i te senekele IV, ‘ua taati [te emepera ra Constantin] i te Ekalesia e te Hau, ua hamani atura ïa oia i te hoê puaa “politita-haapaoraa”’. Teie te nehenehe e taiohia i roto i teie vea no nia i te mau ohipa e tupu ra i teie nei tau: “Mai tei te anotau atoa o Constantin, te faaohipa nei te Ekalesia i te Hau no te faatupu i ta ˈna mau opuaraa.” — Na matou e haapapu nei.
Te faaite papu mai nei te Parau a te Atua eaha te hopea no teie tupuraa. Te fatata mai nei te taime e fariu ai te faanahonahoraa politita no te aro atu i te amuiraa o te mau haapaoraa hape atoa o te ao nei, o te faaohipa ra ia ˈna e mea maoro i teie nei no to ˈna iho maitai, e e haamau roa ˈi i teie amuiraa o te mau haapaoraa hape. Ia au i te Apokalupo 19:2, tera ïa te huru o te haavaraa a te Atua.
E nehenehe anei e faaea noa i te hiti i te pae politita?
Oia mau, eita e nehenehe e tapea mai i te mau ekalesiatiko ia ore ratou e faaô atu i roto i te ohipa politita. I nia râ i te tiaraa tataitahi e nehenehe e tutava no te faaau atu ia ˈna iho i te faataaraa ta te Bibilia e horoa nei no te taata haamori mau i te Atua. Ua parau Iesu no nia i ta ˈna mau pǐpǐ: “E ere ratou i to teie nei ao, mai ia ˈu nei hoi e ere i to teie nei ao.” I muri noa ˈˈe, ua parau atura oia i te tavana ra o Pilato: “E ere i to teie nei ao to ˈu basileia; ahiri no teie nei ao to ˈu basileia, ua faaitoito ïa tau mau tavini ia ore au ia tuuhia ˈtu i te rima o te ati Iuda.” — Ioane 17:16; 18:36.
I to tatou nei anotau, e nehenehe anei e ora i roto i te ao nei, e riro ei melo huiraatira no te hoê nunaa, ma te ore râ e riro ei taata “no teie nei ao”, ma te faaea noa i te hiti i te pae politita? Te haapapu ra te aamu o te mau Ite no Iehova no teie nei anotau e oia mau. Ua faaî ratou i te titauraa a te Bibilia ia riro ei melo huiraatira o te faatura i te mau ture, noa ˈtu e e faataa ê noa ratou ia ratou iho i te mau ohipa a te mau nunaa e rave rahi i reira ratou e ora ai, i te pae politita e i te pae no te nuu.
Te haapapu ra te buka Te tupuraa o te haapaoraa i te Fenua Marite (beretane) i te reira. Teie te taiohia i roto i teie buka: “Noa ˈtu e e patoi ratou i te tia ˈtu i mua i te reva aore ra i te faaô atu i roto i te mau tamaˈi faufaa ore e ravehia nei e te mau nunaa arepurepu, ua riro ratou, i roto i te tahi atu mau hiˈoraa, ei mau melo huiraatira faatura i te mau ture. Mea iti roa te mau pupu tei manuïa i te faatitiaifaro i te fifi no te faaearaa ‘i roto ’ i te totaiete mai te mau senekele mai â ma te ore râ e riro ei taata no teie nei totaiete.” E parau mau te reira i nia i te fenua taatoa nei e i roto e rave rahi mau huru faatereraa politita. E noa ˈtu e e faahepohia te mau Ite ia faarue i to ratou tiaraa amui ore i roto i te ohipa politita, na mua roa ˈˈe e faaea haapao maitai noa ratou i te Basileia o te Atua.
Ua papai te taata tuatapapa i te aamu, o Brian Dunn e: “Eita roa ˈtu ta te mau Ite no Iehova e nehenehe e faaau atu e te faatereraa nazi. (...) Te faahaparaa rahi roa ˈˈe a te mau nazis i te mau Ite, to ratou ïa haerea i mua i te Hau e to ratou amui-ore-raa i roto i te politita. (...) Te auraa o te reira, oia hoi, eita hoê aˈe taata faaroo e nehenehe e rave i te mauhaa tamaˈi, e maiti, e rave i te hoê toroa politita, e faaô i roto i te mau oroa a te huiraatira aore ra e rave i te hoê tapao faaiteraa i to ˈna auraro.” — Te haerea o te mau Ekalesia i mua i te Holocauste (1986, beretane).
Aita te mau Ite i faarue noa ˈˈe i to ratou tiaraa amui ore i te pae politita. E itehia te haapapuraa o te reira i roto i te ahuru ma paeraa o te buka o te Encyclopédie no teie tau no nia i te aamu o te fenua rusia (beretane): “Mea hae roa na Hitler te mau Jéhovistes e ua tapea oia fatata 10 000 i rotopu ia ratou i roto i te fare tapearaa (...). Ua faaoromai maitai aˈe te mau Ite, e hinaaro etaeta hoi to ratou, i te mau huru e itehia i roto i te mau aua tapearaa heremani, ia faaauhia i te rahiraa o te tahi atu feia i tapeahia (...). Aita roa ˈtu te faatereraa rusia i horoa i te faatiamâraa i te pae no te ture i te mau Ite no Iehova, no te mea te ite ra oia i roto i teie pupu, hau roa ˈtu â i te tahi atu mau haapaoraa, i te hoê huru manaˈo o te faaino tumu roa i te auraroraa i te Hau o te feia e ô atu i roto i teie pupu. (...) Eita te mau Ite e rave i te hoê noa ˈˈe tuhaa i roto i te mau maitiraa; e ore roa ratou e rave i te ohipa i roto i te nuu; te taotia rahi nei ratou i to ratou mau taairaa e te mau pû haaparareraa vea a te Hau.”
Te haapapu nei te buka ra Te haapaoraa kerisetiano e te Hau rusia (1978, beretane) i teie mau ohipa. Teie te nehenehe e taiohia i roto i teie buka: “Te faaruru nei te mau Ite rusia i te mau tamataraa no te haavî ia ratou ia rave i te tuhaa i roto i te nuu, te mau maitiraa e te mau ohipa atoa i te pae politita” e tia i te mau melo huiraatira ia amui atu.
E nehenehe atura ïa e faaau atu i te tiaraa amui ore ta Iesu i faaite i mua i te mau ohipa i te pae politita e i te pae no te nuu a te mau mana faatere roma e ati iuda. E paruruhia te feia e na reira mau ra i to tatou nei anotau, ia faatupu mai te Atua i ta ˈna haavaraa i nia i te mau haapaoraa e faaô nei ia ratou i roto i te ohipa politita.
[Tumu parau tarenihia i te api 10]
“Ua tae te taime eiaha e paraparau faahou no nia i te ohipa politita mai nia mai i te parahiraa teitei i roto i te fare pure, e no nia i te haapaoraa mai nia mai i te tahua politita. E tiaraa iho â to te mau ekalesiatiko mai te peu e e manaˈo to ratou no nia i te mau tumu parau huru rau. [Teie râ] te na nia ˈˈe roa ra ratou i to ratou tiaraa ia tataˈu mai ratou i to ratou manaˈo na nia mai i te parahiraa teitei i roto i te fare pure.” — Faataaraa tei horoahia i te avae tiunu 1985, na te faatere hau tauturu a te Hau marite, o Langhorne Motley.