Te haamaruaraa tamarii e “te tumu o te ora”
I TEIE NEI mahana, maoti te mau ravea apî, mea ohie roa na te mau taote ia faataa e e tamaroa anei aore ra e tamahine anei te aiû i roto i te opu. O vai râ te nehenehe e faataa i te huru taata o te tamarii e fanauhia mai? O vai te nehenehe e ite i to ˈna mau aravihi ei taata ora, ei nephe taata nei (Genese 2:7)? O te Atua ra o Iehova anaˈe o te nehenehe e rave i teie huru ohipa, no te mea o ˈna te “tumu o te ora”. (Salamo 36:9.) Ei haapapuraa, teie te tahi mau hiˈoraa bibilia:
E horoa te mau ture patereareha no nia i te tufaraa faufaa i te toroa matamua i te tamarii matahiapo. Teie râ, a hapû ai o Rebeka, te vahine a Isaaka, i te maehaa, ua parau aˈera te Atua ia ˈna e: “E vi te tuaana i te teina.” Te haapapu maira te oraraa o na tamaroa e piti ra, o Iakoba raua o Esau, e ua ite mau â o Iehova i to raua huru taata na mua roa ˈˈe i to raua fanauraahia mai. — Genese 25:22, 23.
Tau senekele i muri iho, ua faaite ihora te hoê melahi i te tahuˈa ra o Zakaria e, e fanau mai ta ˈna vahine, o Elisabeta, i te hoê tamaiti o Ioane te iˈoa. E haamaitairaa to taua tamaiti ra, tei mairihia hoi i muri iho i te iˈoa ra o Ioane Bapetizo, oia hoi te faaineineraa i te eˈa no Iesu, te Mesia. E titau-mau-hia te haehaa no te faaoti i teie ohipa, mai ta te Atua hoi i ite maitai. — Luka 1:8-17.
Te aiû i roto i te opu: mea faufaa anei?
Ua faˈi te arii Davida ra e: “Na oe [o Iehova] (...) i tapoˈi ia ˈu i roto i te opu o tau metua vahine ra. (...) Ua ite to mata ia ˈu i to ˈu vai-oti-ore-raa ra; e ua oti to ˈu mau melo atoa ra i te papaihia i roto i te buka na oe.” E parau mau atoa te reira no tatou tataitahi. — Salamo 139:13-16.
Te ora tataitahi e tupu ra i roto i te opu o te hoê vahine hapû, mea faufaa roa ïa i mua i te aro o “te tumu o te ora”, oia hoi o te Atua ra o Iehova. Te faaite maira te ture a Mose i tei hea râ faito i roto i te Exodo 21:22, 23: “Ia tupu te tamaˈi i te taata ra, e tiaia ˈtura te hoê vahine hapû (...). E e ino e â tei tupu mai ra, mai te pohe ra, ei pohe ïa te utua.”
Mai te mea ra e te faaite maira te tahi mau iritiraa o te Bibilia e, ia au i teie ture, te mea faufaa, o te ohipa ïa e tupu i nia i te metua vahine, eiaha râ i nia i te aiû i roto i te opu. Teie râ, i roto i te parau papai tumu na roto i te reo hebera, te parauhia ra no te hoê ati e faatupu mai i te pohe o te metua vahine e tae noa ˈtu i te pohe o te tamarii.
Te manaˈo o te mau kerisetiano matamua
I muri aˈe i te poheraa o te mau aposetolo a Iesu Mesia tei tupu i te senekele I, e rave rahi tei tatara i te haapiiraa a te mau aposetolo ia au i to ratou iho manaˈo. Taa ê atu i te feia papai i te Bibilia, aita teie mau taata i faauruahia e te Atua, teie râ, mea anaanatae mau ta ratou mau faaiteraa, no te mea te faataa maira te reira, eaha mau na te manaˈo faaroo no nia i teie uiraa faufaa mau, i to ratou ra tau. Teie te tahi mau tuhaa:
Te rata a Barnabé, pene 19:5 (fatata 100-132 no to tatou nei tau)
“Eiaha roa ˈtu oe e haapohe i te tamarii ma te faatupu i te haamaruaraa tamarii; eiaha atoa oe e taparahi ia ˈna i muri aˈe i to ˈna fanauraahia mai.”
Te didaché aore ra Haapiiraa a na aposetolo XII ra (fatata 150 no to tatou nei tau)
“Teie te Eˈa o te Ora: (...) Eiaha oe e haapohe i te tamarii i roto i te opu aore ra e taparahi pohe roa i te hoê aiû iti.”
Tertullien: Apologétique, pene IX, 8 (fatata 197 no to tatou nei tau)
“O matou râ, i te mea e ua opani-etaeta-hia ia matou i te taparahi i te taata, aita roa ˈtu hoi matou i faatiahia ia taparahi i te aiû e ora ra i roto i te opu o te metua vahine, a tamau noa ˈi te taata ora i te hamanihia i te toto. Te raveraa ia ore te hoê tamarii ia fanauhia mai, o te hoê ïa taparahiraa taata tei ravehia na mua ˈˈe i te fanauraa, noa ˈtu e haamouhia te nephe tei fanau-aˈena-hia aore ra i te taime e fanauhia ˈi oia. E taata aˈena te mea e riro mai ei taata.”
Basile: Rata na Amphilochius (347 no to tatou nei tau)
“E tia ia faautuahia te vahine tei opua maite i te haamou i te hoê aiû i roto i te opu, ei taparahi taata. E eita roa ˈtu matou e farii i te hoê faataa-ê-raa taviri-maitai-hia no te faataa e ua hope roa anei te aiû i roto i te opu i te hamanihia aore ra aita.”
Te manaˈo kerisetiano
No to tatou huru taata hara aore ra no te hoê ati, e nehenehe te hoê haamaruaraa tamarii aore i opuahia, aore ra te hoê aiû tei marua oioi, e tupu mai i te hoê taime manaˈo-ore-hia. Aita râ to te reira e faaauraa e te hoê haamaruaraa tamarii tei opua-maite-hia, ia ore roa te hoê tamarii tei ore hoi i hinaarohia, ia fanauhia mai. Mai ta tatou i ite, ia au i te mau Papai, ua riro ïa te reira ei haapoheraa ma te opua-maitai-hia i te hoê ora taata nei.
O vai “Tei hohora hoi i te fenua e tei tupu i nia ihora; o tei horoa mai i te aho no te mau taata i nia ihora, e te varua no te feia i hahaere i reira”? E ere te taata, o te Tumu râ o te mau huru ora atoa, o te Atua ra o Iehova (Isaia 42:5). Ua horoa mai te Atua no tatou i te mana no te horoa faahou atu i te ora no ta tatou huaai. Tera te hoê haamaitairaa faufaa roa, e no reira, mai no te tahi atoa mau mea, “e hope roa tatou atoa i te faˈi i te parau ia ˈna iho i te Atua ra”. — Roma 14:12.
[Tumu parau tarenihia i te api 30]
Ua oaoa roa raua i te riroraa mai ei metua
I te matahiti 1973 ra, ua faataahia te manaˈo a te Bibilia no nia i te haamaruaraa tamarii i roto i te hoê tumu parau poto a Te Pare Tiairaa, te hoê vea tei nenei-atoa-hia e te feia nenei i te A ara mai na!. Ua taio atura e piti na taurearea haapii i taua vea ra. Ua hapû hoi te potii e, ma te afaro to ˈna manaˈo e to ˈna hoa, te opua ra oia e haamarua i te tamarii. I muri aˈe râ i to raua taioraa i teie vea, ua faaoti aˈera raua e tapea mai i ta raua aiû.
Aita i maoro aˈenei, ua farerei faahou ihora te tane i te mau Ite no Iehova, e ua parau atura oia ia ratou e: “Te haafaahiahia rahi nei au i ta outou mau vea e mau buka bibilia. Maoti hoi i taua tumu parau hohonu ra, mâua ta ˈu vahine e oaoa roa ˈi i teie mahana i ta mâua tamahine nehenehe roa 13 matahiti!”
Ua horoa mai to raua ohiparaa ia au i te mau Papai, i te mau haamaitairaa e rave rahi na raua.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 31]
H. Armstrong Roberts