Te ohipa totoaraa — O vai te haamataˈuhia?
Eita roa o Ara mai na! e turu i te ohipa politita. Eita oia e amui atu i roto i te mau tamaˈi politita o te ao nei. Teie râ, ia au iho â i ta ˈna tapao, e hiˈopoa oia i te auraa hohonu o te mau tupuraa no teie nei tau e a faaite ai i to ratou auraa mau. I roto i teie numera, e faataa oia i te mau hiˈopoaraa o te tahi mau aivanaa, no nia i te mau tumu huna o te ohipa totoaraa, ma te vaiiho i ta ˈna feia taio ia huti i to ratou iho mau manaˈo hopea.
“I teie nei mahana, te titau nei te mau pupu iti feia totoa e te mau taparahi taata tataitahi i ta ratou mau tapao politita ma te faariro i te mau aroâ o te mau oire rahi, te mau tahua tauraa manureva e te mau aua faehau ei tahua aroraa.”
“Mai te matahiti 1973 e tae atu i te matahiti 1984, ua numerahia hau atu i te 5 000 totoaraa i roto i te ao nei. Ua hau i te 4000 taata tei pohe e e piti taime hau atu tei pêpê.”
“I roto i te mau ahuru ma pae matahiti i mairi aˈenei, e mau afai parau no 113 fenua tei totoahia i roto 128 hau.” — Te patoiraa: ia upootia i roto i te aroraa i te feia totoa (beretane).
TE manaˈo ra anei outou e te haamataˈuhia ra outou e te ohipa totoaraa? I te matahiti 1986, ua faaore aore ra ua taui anei outou i to outou mau tere no to outou riaria i te feia totoa? E rave rahi mau taata teie e haapeapea nei ma te ite maitai aore ra eita, no te ohipa totoaraa. No reira o Yitzhak Rabin, faatere hau iseraela no te pae no te Parururaa, i papai ai e: “Na te ao taatoa nei, ua riro te mataˈuraa i te ohipa totoaraa ei mea matau-noa-hia i roto i te oraraa nei.” E mea papu maitai e te tauturu nei outou i te aufau i te mau haamauˈaraa faatupuhia e te ohipa totoaraa. Nafea râ hoi? Oia hoi, ma te feaa ore, e ravehia i te hoê tuhaa o ta outou tute no te aufau i te mau tabula moni rahi faanahohia e te mau faatereraa e rave rahi no te haapuai i te mau parururaa i mua i te ohipa totoaraa
A tau ahuru matahiti i teie nei te ohipa totoaraa i te riroraa mai ei mea matau-noa-hia i Irelane Apatoerau e i te pae Hitia o te râ ma. Aita râ i maoro aˈenei, ua haamata atoa te reira i te tairi e rave rahi mau fenua no Europa, no Marite no ropu e no Marite Apatoa. Ua haamatau roa mai te afata teata, te radio e te mau vea ia tatou i te mau totoaraa uˈana, o te tupu fatata i te mau mahana atoa. Ua pinepine roa te mau totoaraa na roto i te topita, te mau taparahiraa e te mau haruraa taata e no reira paha tatou e ore faahou ai e aueue i teie nei. No reira, e riro te mea huru ê ei mea au noa, te mea manaˈo-ore-hia ei mea manaˈohia e i roto i te tahi nau fenua, mai ia Lebanona, e fariihia te mea farii-ore-hia.
Oia mau, e itehia te ohipa totoaraa i te mau mahana atoa: na roto i te mau faaararaa horoa-tamau-hia mai e te mau vea, ua ite roa tatou i te iˈoa o te mau upoo e te mau pupu ohipa totoa. I teie nei, ua riro te ohipa totoaraa ei lepera teie e parare nei na te ao taatoa nei. — Hiˈo i te hohoˈa fenua i te api 5.
Eaha mau na te ohipa totoaraa?
E nehenehe e manaˈohia e e mea ohie ia faataa eaha te ohipa totoaraa. Tei te huru râ o te tiaraa o te taata hiˈopoa. E feia totoa taata anei te mau guérilleros no Salvador aore ra e mau ‘melo no te Taatiraa no te tiamâraa o te fenua’? E feia totoa taata anei te mau contras no Nicaragua aore ra e mau “faehau no te tiamâraa”? Te auraa o te ohipa totoaraa, mai to te unauna atoa, tei te taata iho ïa. E taui oia ia au i te manaˈo politita hohonu o te taata e horoa maira i te auraa.
Ua horoa mai o Benjamin Netanyahu, tia no Iseraela i Marite, i teie faataaraa no nia i te ohipa totoaraa: “Taparahiraa taata, tâpûpûraa i te feia hara ore e haamataˈu-hua-raa no te mau titauraa politita.” (Te ohipa totoaraa: nafea ia tinai i te reira i te pae Tooa o te râ ma [beretane]). Ua parau o Sam Sarkesian, no te Haapiiraa teitei Loyola, i Chicago e “te tapao [o te ohipa totoaraa], e mea pinepine e mau ravea huru rau ïa mai te taparahiraa taata, te mau faatioiraa manureva, te mau haruraa taata, te mau rave-ino-raa, e te tapearaa i te mau taata ‘hara ore’ no te faahepo i te tahi atu mau taata. Ei haapoto-noa-raa, e faaarepurepu te feia totoa i te huiraatira no te faahepo i te faatereraa ia farii i ta ratou mau titauraa.” — Te fee taparahi taata (beretane).
I te tahi aˈe pae, te taiohia nei i ta James Burtchaell, taata haapii i te tuatapaparaa katolika no nia i te Atua, i papai: “Ua riro te ohipa totoaraa ei aroraa na te feia aita e ravea faahou. (...) O te feia noa e manaˈo nei e ua erehia ratou i te hoê mea teie e rave nei i te reira.” — Te patoiraa (beretane).
Noa ˈtu te faataaraa e horoahia no te reira, e pinepine te ohipa totoaraa i te au i te haavîraa e te haapoheraa i te feia hara ore. Ua papai o Jan Schreiber i roto i ta ˈna buka Te mauhaa hopea (beretane) e: “Mai te hoê nuu, e faatupu te hoê pupu i te totoaraa ma te huru riaria mau, e e faariro i te ohipa riaria ei mea ite-noa-hia i te mau mahana atoa.”
Te hoê tupuraa e ere i te mea apî
Parau mau, a tau senekele i teie nei to te ohipa totoaraa, i roto râ i te mau ahuru matahiti i mairi aˈenei, ua faaohipahia te reira ei ravea faaheporaa politita. Mai te
matahiti 1945 mai â, i te iteraahia e eita roa te faatereraa travailliste beretane e hinaaro e vaiiho i te fenua Paletinia i te mau ati Uda ra, ua fa maira te mau pupu ohipa totoa, o te “Irgoun Zvaï Leoumi iho â râ (Faanahoraa faehau no te hau, piihia Etzel) e te Lohameï Herout Yisrael (Faehau no te faatiamâraa ia Iseraela) [pii-atoa-hia Lehi aore ra pupu Stern]. No reira i te 22 no tiurai 1946, i Ierusalema, ua faaino te Irgoun, na roto i te hoê paura, i te hoê pae o te hotela ‘King David’ tei reira hoi te Pû rahi beretane te vairaa. Hoê hanere ati Uda, beretane e arabia tei pohe”. — Te mau ati Uda i roto i to ratou aiˈa (beretane), na David Ben Gourion.
Mai te mau matahiti 1960 mai â, ua rahi noa ˈtu te parahiraa o te ohipa totoaraa i roto i te ao nei, i te pae iho â râ o te mau fifi o Iseraela, o te feia tapuni paletinia e o te mau Hau arabia.
Eita te ohipa totoaraa e tairi noa i Irelane Apatoerau e i te pae Hitia o te râ ma. I Paniola, te vai ra te feia totoa basques o te ETA; te haapeapeahia ra i to Inidia e te mau séparatistes sikhs; ua amahamaha te fenua Sri Lanka no te mau aroraa ravehia e te mau faehau tamouls. E e au e e ore te reira e pau ia taio i roto i te ao demotaratia [hau mana hune].
No te aha râ te ohipa totoaraa e tairi rahi ai i te mau fenua demotaratia? Eaha râ te mau tumu mau? E feia faahepohia noa anei te feia totoa a hinaaro ai ratou e faatupu i te parau-tia? Aore ra e titauraa ê anei ta ratou? I te tahi aˈe pae, e lepera ora ore anei te ohipa totoaraa? E hiˈopoa te mau tumu parau i mua ˈtu nei i teie mau uiraa e te tahi atu â.
[Hohoˈa fenua i te api 5]
(Hiˈo i te papai)
Te tahi mau fenua paraparauhia aita i maoro aˈenei no te ohipa totoaraa
Beretane
Irelane Apatoerau
Heremani
Farani
Paniola
Italia
Turetia
Lebanona
Iseraela
Afghanistan
Bangladesh
Inidia
Sri Lanka
Tapone
Korea Apatoa
Philipino
Angola
Namibie
Afirika Apatoa
Marite
El Salvador
Nicaragua
Panama
Venezuela
Colombie
Pérou
Argentine