Te ohipa totoaraa — O vai teie e tauturu nei i te reira e no te aha?
“Lonedona, 17 no eperera: Ua pohe te hoê mutoi e ua pêpê ahuru taata i roto i te nahoa taata tei faatupu i te patoiraa i teie mahana i nia i te faatereraa a te colonel Kadhafi, i te mau ofai pupuhi automatiques pupuhia mai te tia hau no Lebanona mai.” — The New York Times.
“Ma te ite-maitai-hia, ua pupuhi te feia pupuhi i vai na i roto mai e te mauhaa automatique, i nia i te feia patoi mai te hoê haamaramarama mai. (...) Ahuru mahana i muri aˈe i teie ohipa taehae, ua vaiiho aˈera te faatereraa beretane i te feia taparahi taata ia faarue ma te oraora maitai i te fenua e ta ratou mau mauhaa.” — Te ohipa totoaraa: nafea ia tinai atu i te reira i te pae Tooa o te râ ma.
Na nia i to ratou tiaraa rave ohipa na te tia hau, ua horoahia na te feia taparahi taata te hoê paruru aueue ore e au i te mana o te tia hau.
NO TE AHA te tahi mau taata e te tahi mau pupu e rave ai i te ohipa totoaraa? O vai mau na ta ratou e totoa? Eaha ta te reira e horoa mai na ratou?
Te manaˈo nei vetahi e hopea te ohipa totoaraa no te tahi mau tupuraa tia ore i te pae no te iri, i te pae totiale e politita. Ua parau o James Burtchael, perebitero katolika tuatapapa i te parau no nia i te Atua e: “I te tahi taime, e ravehia te ohipa totoaraa e te hoê pupu taata iti no te hoê nunaa, no te hoê haapaoraa (e e mea pinepine atoa no te pae faanavairaa faufaa), o te titau i te tiamâraa: te reira te tupuraa i te pae o te mau Basques i Paniola, o te mau katolika i Irelane Apatoerau e o te mau Huks i Philipino. (...) I te tahi taime e rave te mau faatereraa haamataˈuhia e te hoê pupu patoi rahi aˈe, i te reira. (...) I te tahi atoa taime e ravehia te reira e te hoê pupu patoi iti aˈe o te hinaaro uˈana e haru i te faatereraa.”
Teie râ, o te mau pupu iti aˈe noa anei teie e rave nei i te ohipa totoaraa? Te pahono nei o J. Burtchaell e: “I te tahi taime e turuhia te ohipa totoaraa e te tahi mau faatereraa no te faaino, no te faaaueue e no te faatahuri i te faatereraa o te hoê fenua ê haavahia e ratou ei fenua tauturu ore.” — Te patoiraa.
Ia au i te tahi atu mau taata hiˈopoa, e nehenehe e tatara i te mau tumu a te feia totoa e rave rau huru, ia au i to ratou mau auraa politita. Te parau nei vetahi e ia faatupuhia te parau-tia ore e ia erehia te huiraatira i te hoê ravea tia i te ture, no te paruru ia ˈna iho, te ohipa totoaraa anaˈe te mauhaa e vai ra i roto i to ˈna rima. Te hiˈo ra vetahi i te ohipa totoaraa mai te hoê ravea aravihi no te patoi i te mau fenua demotaratia no te pae Tooa o te râ ma, e te faaohipahia e te feia manaˈo politita hohonu ê roa. E hiˈopoa anaˈe i te tupuraa e te mau parau o te haamaramarama mai ia tatou no nia i teie fifi taa ê.
No te aha o Irelane Apatoerau e ora ˈi i roto i te mataˈu?
Ia au i te feia i papai i te buka ra Irelane Apatoerau: te tuhaa fenua amahamaha (beretane), ua haere mai te tahi mau porotetani beretane, no Ekotia mai te rahiraa, e faaea i nia i te fenua katolika irelane ua hau i te 350 matahiti i teie nei. Ua faatupu te reira i te hoê tamaˈi i rotopu i na nunaa taa ê i te pae o te mau peu e, i muri aˈe i te reira, i te hoê tatauraa i te pae no te ohipa. Te faataa nei taua buka ra e: “Ua tae mai te rahiraa o te mau porotetani no Irelane Apatoerau i te senekele XVII no te hoê tabula ohipaa ‘tanuraa i te fenua Ulster’, tabula ohipa tei haamata i te matahiti 1607. Inaha, maoti te reira i nehenehehia ˈi e haamau papu i te faatereraa beretane i nia i te taatoaraa o te fenua Irelane.” O taua faatereraa beretane ra te tumu o te mau aroraa e o te mau haavîraa a tau senekele i teie nei.
Ua faatupuhia te Hau katolika tiamâ no Irelane (te Eire) i te matahiti 1921, e o na tuhaa fenua porotetani e ono no apatoerau-tooa o te râ tei riro mai ei Irelane Apatoerau. Ia au i te mau irelane here aiˈa, ua amahamaha te fenua i taua raveraa ra. Mai reira mai, to te nuu no te repubilita irelane (IRA), aita i itehia e te ture, tamau-noa-raa i te aro ia tahoê faahou o Irelane, area te mau porotetani te patoi hua ra ïa ratou i te reira. No te aha râ hoi? No te mea eita roa ˈtu ratou e hinaaro e auraro i ta ratou e pii ra ‘te faatereraa katolika e au i te pâpa’ o te oire ra Dublin.
Ua haapotohia te manaˈo o te mau porotetani i roto i te New York Times i roto i te maitiraa i tupu aita i maoro aˈenei, a itehia ˈi te faito e 3 Irelane tei maiti ia tapea-noa-hia te opaniraa i te faataa-ê-raa i te feia faaipoipo e e 2 aita: “O te feia politita no Irelane Apatoerau teie e patoi hua nei i te tahoê atu i te repubilita, te feia matamua tei faaite i te maitiraa mai te hoê tupuraa e au i te mana o te Ekalesia katolika roma i nia i te Repubilita no Irelane.”
I teie nei, ua amahamaha te IRA i roto e piti tuhaa: te IRA “haamanahia” e te IRA “no te hoê tau poto”, aore ra te amaa etaeta o taua faanahoraa ra. Ia au i te taata ra o Thomas Hachey, taata haapii i te tuatapaparaa, te hinaaro nei te IRA “haamanahia” i te hoê Irelane tahoêhia, te hoê repubilita socialiste e toru ahuru ma piti tuhaa fenua. (...) Te hinaaro nei te amaa etaeta i te hoê faaotiraa e te hoê haapueraa ture e tahoê i te mau hau no Irelane”. (Te faanahonahoraa i te ohipa totoaraa [beretane].) Ua iteahia mai te hinaaro puai o te amaa etaeta ra o te IRA, ia noaa ta ˈna mau titauraa i te matahiti 1984 i to ˈna tuuraa ˈtu i te hoê paura faataimehia i roto i te hotela Brighton o tei fatata i te haapohe i te faatere hau matamua ra o Margaret Thatcher, e te mau melo o ta ˈna pupu ohipa.
Parau mau, ua paraparau tatou no nia i te mau tumu no te pae o te haapaoraa, o te politita e o te nunaa, te vai nei râ teie mau uiraa: Aita anei to te ohipa totoaraa e tumu hohonu atu â? I roto i tei hea faito te mau nunaa puai e faaohipa ˈi i te reira?
Te mau niu o te ohipa totoaraa
Te faatia nei te rahiraa o te mau pupu feia totoa arabia i ta ratou mau ohipa ma te faahaamanaˈo mai i te huru peapea o te feia tapuni paletinia o tei ere i to ratou fenua, o Paletinia, i te faatupuraahia te Hau Iseraela i te matahiti 1948. I roto i te roaraa o te tau, ua rahi roa te riri e i teie nei eita ˈtura te feia totoa arabia e titau noa i te hoê fenua taa ê, i te hoê râ mea riaria roa no te mau ati Uda: te haamou-roa-raa ia Iseraela. Nafea tatou e ite ai i te reira?
Ta tatou haapapuraa, te irava parau ïa i mua nei no roto mai i te “rata e nehenehe noa e taiohia” papaihia e te Hezbollah (“paeau no te Atua), te hoê pupu chiite o te ohipa nei i te pae Hitia o te râ ma:
“E aro uˈana noa ˈtu â ta matou mau tamarii tamaroa mai teie atu nei i te mau enemi [Iseraela, Marite, Farani e te mau Phalanges (no Lebanona)] e ia noaa-roa-hia teie mau titauraa i mua nei:
“Te faarue-roa-raa te mau Iseraela ia Lebanona ei omuaraa no te faaore-roa-raa ia Iseraela e no te faahope i te faaearaa i te oire moˈa ra i Ierusalema.” — Te fee taparahi taata.
I te tahi aˈe pae, e rave rahi mau totoaraa teie e ravehia ra e te mau “maratiri” faaterehia e te ayatollah Khomeyni e ta ˈna philosopho faataahia i roto i te buka ra Te riri moˈa: “Ia ite te mau faatereraa no te ao taatoa nei e eita te haapaoraa Mahometa e nehenehe e pau. E upootia te haapaoraa Mahometa i roto i te mau fenua atoa o te ao nei. E faateiteihia te haapaoraa Mahometa e te haapiiraa o te Coran i nia i te fenua taatoa nei.”
E aratai te reira i teie manaˈo hopea: “Inaha, aita ˈtu ai ta matou e ravea: e tia ia matou ia haamou i teie mau faanahoraa politita viivii roa (...) e ia faatahuri i te mau faatereraa iino atoa, e te haavî e te taparahi taata. E hopoia te reira na te mau mahometa atoa.”
Te turaihia nei te tahi atu feia totoa e te socialisme orure hau e te hinaaro uˈana e faaore i te capitalisme. Ua papai te papai buka ra o Jan Schreiber i roto i ta ˈna buka Te mauhaa hopea: te feia totoa e te faanahoraa o te ao nei (beretane): “E mea pinepine te faaheporaa i te taata-tupu te faaauhia ˈtu i te capitalisme, e te capitalisme, te tamǎrûhia aore ra aita e te demotaratia, e faaauhia ïa i te fascisme.” Ua parau te hoê taata totoa tapone e: “Ta matou e ore roa e farii i roto i teie nei ao, te faaheporaa ïa te taata i te taata no te capitalisme. Na te reira e turai ia matou ia aro.”
Teie râ, e hiˈoraa ê roa to te tahi mau taata i te ohipa totoaraa. Ei hiˈoraa, ua papai te tia iseraela o Benjamin Netanyahu e: “E ere te totoaraa i te faahopearaa no te hoê aˈe mea. E maitiraa râ, e maitiraa riaria mau.” Te faataa nei oia e: “E ere te mauruuru ore te tumu hohonu o te ohipa totoaraa, o te hinaaro râ e rave i te haavîraa matapo. Te taahia ra te reira na nia i te manaˈo o te rahiraa e e nehenehe te tahi mau tapao politita aore ra no te pae o te haapaoraa, e titau ia haapae-roa-hia i te manaˈo maitai.” — Te ohipa totoaraa: nafea ia tinai i te reira i te pae Tooa o te râ ma.
No te aha râ te totaiete no to tatou nei tau i ati taue mai ai i te ohipa totoaraa?
Te hoê totaiete ati ohie noa
Ua papai o Neil Livingston, marite aravihi no te pae no te mau fifi e au i te ohipa totoaraa e: “A riro noa ˈi to tatou nei ao mai te hoê oire rarahi e te taa ê hoi, te ati ohie nei ïa tatou i te mau pupu iti, tae roa atoa i te mau taata otahi, o te hinaaro nei e faaarepurepu i te oraraa o te rahiraa aore ra e faahepo atu i to ratou iho hinaaro.” No te aha to tatou nei totaiete e ati-ohie-hia ˈi i te ohipa totoaraa? “Tei roto anaˈe te mau ravea titau-roa-hia e te paruparu hoi ta tatou e fanaˈo nei ia noaa mai te pape e te uira, no te hahaere, no te paraparau e no te haapapu i te maitai o te huiraatira, i te rima o te feia totoa e ravea materia aravihi ta ratou.” — Te fee taparahi taata.
No te paruparu o ta tatou mau faanahoraa no te oraraa huiraatira e nehenehe ai te hoê noa taata e faaohipa i te hoê puai e au i to te hoê nuu no tahito ra. Ua parau faahou o Neil Livingstone e: “No te mau haereraa i mua o te aravihi i te pae o te mau matini [technologie], (...) e nehenehe ai te hoê taata, i teie nei, e fanaˈo i te mau ravea aravihi ino aˈe i to mutaa ihora. I te anotau o te technologie, e nehenehe te hoê noa taata e fatu i te hoê puai e au i to te hoê nuu no te tau a ite-noa-hia ˈi te ˈoˈe, te teˈa e te fana. O te hoê ïa o te mau tumu i riro mai ai te feia totoa ei haamataˈuraa rahi no te ao i teie nei.”
Te tahi atu â tumu no te paruparu o te totaiete no teie nei tau, te parare-oioi-raa ïa te mau tupuraa na te ao nei. Te faarahi nei te afata teata i te mana o te ohipa totoaraa. Oia mau, te hinaaro ra te ohipa totoaraa e ia paraparauhia no nia i ta ˈna tapao na te ao taatoa nei — e, auaa te mau vea huru rau oia e manuïa ˈi!
A tahi noa senekele i teie nei, e titauhia e rave rahi mahana e parare roa ˈi te hoê parau apî na te ao taatoa nei. I teie nei, e mea oioi roa te haaparareraa. I te tahi taime, e nehenehe roa te taata totoa e ite ia ˈna iho i roto i te afata teata. E mea pinepine e ua ite oia i te mau tabula a to ˈna mau enemi, area râ oia, e nehenehe oia e huna i ta ˈna raveraa. Ua tae roa o Jan Schreiber i te parau e “ta te feia totoa e manuïa pinepine roa i te rave”, oia hoi “te hutiraa ïa i te ara-maite-raa o te huiraatira”.
Teie râ, te vai ra anei te tahi atu â mau tumu e tamau noa ˈi te ohipa totoaraa?
Te ohipa totoaraa e e piti nau manaˈo politita hohonu taa ê roa
Ua papai e piti nau aivanaa no te pae o te fifi e au i te ohipa totoaraa, ma te haapeapea e: “Eita te ohipa totoaraa e ore, no te mea ua ite mai te tahi mau Hau nainai e te paruparu e e nehenehe ratou e faarahi i to ratou mana i te pae politita ma te faaohipa i te ohipa totoaraa. No to ratou atiraahia i te mau ereraa peneiaˈe e ore roa ˈi ratou e faarue i teie mauhaa politita e te au i te faehau oia hoi te ohipa totoaraa.” Ua parau faahou taua mau aivanaa ra e, i te tahi aˈe pae, e mea au na te mau nunaa puai te faatupuraa i te tamaˈi na roto i te arai o te ohipa totoaraa. “Ua ite mai te tahi mau Hau rarahi aˈe e te puai aˈe e, ta raua ïa i faataa mai, e nehenehe te tautururaa i te ohipa totoaraa e faaohie ia raeahia te mau titauraa a to ratou fenua ma te rave ore i te tahi atu huru tamaˈiraa.” — Te patoiraa.
I te mea e ua ite mau te tahi mau Hau puai aˈe e e nehenehe te ohipa totoaraa e tauturu ia ratou ia tupu mai ta ratou i opua, e haamaramarama mai anei ïa te reira no nia i vetahi o te mau totoaraa i ravehia i roto i te ao nei, e peneiaˈe no nia i te taatoaraa? Ua pahono mai o Jan Scheiber e: “Ua haapapu mai te tahi mau faiteraa no te ropu o te mau matahiti 1970 i ta te tahi feia hiˈopoa pae tahi ore i manaˈo ê na, ma te ore râ e nehenehe e haapapu: ua faaohipa e peneiaˈe te tamau noa nei te feia e turu nei i na manaˈo politita hohonu rahi o te ao nei i te faaohipa i te mau huru ravea atoa, te tia aore ra eita, no te faatioi i te mau titauraa a to ratou mau enemi e ia noaa, e aore ia tapea i to ratou mana rahi.”
Te itehia ra taua faaûraa o te mau manaˈo politita hohonu ra i roto i teie mau parau a te faatere hau matamua no Rusia o Mikhail Gorbatchev: “Ia papu-roa-hia e e itehia mai te manaˈo tauturu i roto i te mau taairaa o te ao taatoa nei ia ore noa te feia turu i te manaˈo emepera e faaohipa faahou i te mau ravea o te nuu no te faaafaro i te au-ore-raa tahito e vai ra i rotopu i na huru faatereraa e piti o te totaiete nei.” — Te hoê tau no te hau (beretane).
Te ite atoa ra te tahi atu â feia hiˈopoa i teie hautiraa pere faanuu no te ao taatoa nei, haamatahia e na nunaa puai e piti. Ua parau o Robin Wright, ei hiˈoraa, i teie parau i roto i ta ˈna buka ra Te riri moˈa e: “Te manaˈo atoa nei te mau faehau arabia e te hiˈo atura te mau Etats-Unis i te pae Hitia o te râ mai te hoê tahua aroraa e te Hau rusia e mai te huru ra ïa e aita hoi e tauˈa nei i te mau hau no taua vahi ra. I roto i teie nei ao manaˈo toopiti huru faatereraa, aita roa te U.S.A. e tauˈa nei i te mau piiraa a te mau fenua veve ia itehia ratou.” Papu maitai, te ite noa ra te tahi mau fenua nainai e e pere noa ratou i roto i teie aroraa o te mau manaˈo politita hohonu.
I to ratou pae, te manaˈo nei te mau aivanaa no te pae Tooa o te râ e te ohipa totoaraa o te hoê ïa o te mau mauhaa faaohipahia no te faaaueue i te faanahoraa capitaliste. Ua parau te tia ra o Robert Oakley, aivanaa marite no te pae o te arairaa i te ohipa totoaraa e: “Ia ore ia tapeahia te reira, e faaino roa te tupuraa o te ohipa totoaraa i te rahi, i te mau auraa i te pae politita, faanavairaa faufaa e faehau, ta te mau Etats-Unis e to ˈna mau hoa e tia ia tauturu no te paruru e no te faarahi i te mau maitai o te fenua iho e to tatou paatoa. (...) E tia ia tatou ia ineine i te faaruru atu, i roto i te mau matahiti i mua nei, i te mau haamataˈuraa ino o te ohipa totoaraa i roto i te ao taatoa nei (...), teie e turuhia nei e e tauturuhia nei i te moni e te hoê pupu iti faatereraa aroha ore.”
Ua faataa te tia marite ra o Robert Sayre i to ˈna manaˈo ma te huru tia roa ˈtu â i te na-ô-raa e: “Ua niuhia te ohipa totoaraa i nia iho i te politita, e mea faaineinehia e te faanahonahohia. (...) E pinepine te reira i te turuhia e te mau Hau aore ra te mau pupu marxiste-léniniste ta te Hau rusia e to ˈna mau hoa no te pae Hitia o te râ ma, e horoa nei i te rima tauturu.” — Bulletin du Département d’Etat (beretane).
Te ohipa totoaraa e te mau parau tohu a te Bibilia
No te aha te aroraa i rotopu i na nunaa rarahi e piti, aroraa e ravehia ˈi te ohipa totoaraa ei mauhaa, e riro ai ei mea faufau no te feia tuatapapa i te Bibilia? No te hoê ïa parau tohu hohonu mau e vai ra i roto i te pene 11 o te buka bibilia a Daniela. Te faataa mai nei teie parau tohu no nia i te hoê aroraa roa roa i rotopu i na nunaa rarahi e piti, “te arii no apatoerau” e “te arii no apatoa”. Ia au i tei faaitehia, aita “te arii no apatoerau” e tiaturi ra i te Atua; ua faarue oia i te “Atua o to ˈna ra mau metua”. (Daniela 11:37.) E faarahi oia ia ˈna iho, e faatura ˈi i te Atua o te mau vahi etaeta ra, te mau mauhaa tamaˈi. E aro atu oia i te mau vahi etaeta roa ra e e haapapu oia i to ˈna tiaraa i roto i te ao nei (Daniela 11:38, 39). E te “arii no apatoa”, eita anei oia e rave i te hoê ohipa a faaaano noa ˈi to ˈna enemi i to ˈna mana?
Te parau nei teie parau tohu riaria mau e: “Ia tae ra i te taime hopea ra e nenei mai ai te arii i apatoa ra ia ˈna; e haerehie maira oia e te arii no apatoerau ra mai te puahiˈohiˈo ra, ma te pereoo anaˈe, e te faahoro puaahorofenua ra, e ma te pahi atoa e rave rahi; e faaô atoa ˈtu oia i roto i te mau mataeinaa, e manii noa ˈtu e ua na roto i te haere.” (Daniela 11:40). E ere roa ˈtu i te mea maere ia faaohipa teie na arii e piti i teie nei, i te totoaraa huru rau i roto i ta raua aroraa no te faatere i te ao taatoa neia. Te faaite maira te mau parau a Daniela e e faaea apipiti noa na nunaa rarahi e piti o te ao nei e e aro noa raua e ia faahope roa te Atua i ta raua tatauraa i roto i te tamaˈi ra o Aramagedo. — Apokalupo 16:14-16.
Te vai noa nei râ teie mau uiraa: E nehenehe anei te taata e faaore na roto i ta ˈna iho mau ravea, i teie lepera oia hoi te ohipa totoaraa? Mai te peu e e, nafea ïa e anafea? Mai te peu e eita, no te aha ïa? E hiˈopoa tatou i teie mau uiraa i roto i te tumu parau i mua nei.
[Nota i raro i te api]
a Ia hau atu â te mau haamaramaramaraa no nia i teie na arii, a hiˈo atu i te pene 11 o te buka ra “Que ta volonté soit faite sur la terre”. Ua neneihia teie buka i te matahiti 1965 na roto i te reo farani e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa i te api 7]
E tuati te tumu o te rahiraa o te mau totoaraa i te parau tohu a Daniela no nia i te anotau hopea.
[Faaiteraa i te tumu]
Pacemaker Press Int’l, Belfast
[Hohoˈa i te api 8]
Te haafaufaa maite nei te ohipa totoaraa o to tatou nei tau i te mau ravea haaparareraa.
[Faaiteraa i te tumu]
Reuters/Bettmann Newsphotos