VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g87 8/1 api 11-14
  • Te ohipa totoaraa — Eaha te ravea?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te ohipa totoaraa — Eaha te ravea?
  • A ara mai na! 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Tei te haapaoraa anei te ravea?
  • Te vai ra anei te hoê ravea politita?
  • E nehenehe anei te mau Hau amui e arai i te tupuraa o te ohipa totoaraa i te rahi?
  • Te hoê utuafare fetii o te ore e ite i te mataˈu
  • Te ohipa totoaraa — O vai te haamataˈuhia?
    A ara mai na! 1987
  • Te ohipa totoaraa — O vai teie e tauturu nei i te reira e no te aha?
    A ara mai na! 1987
  • E ore anei te ohipa totoaraa i te hoê mahana?
    Tumu parau rau
  • Hohoˈa faaiteraa
    Ta tatou taviniraa i te Basileia 2011
Ite hau atu â
A ara mai na! 1987
g87 8/1 api 11-14

Te ohipa totoaraa — Eaha te ravea?

IA rave noa ˈtu outou i te manureva i te tahi taime, e ite mai outou iho i te mau faahopearaa o te ohipa totoaraa. E faahepohia te mau horopatete i te mau hiˈopoaraa no te pae o te maitairaa i roto fatata i te mau tahua manureva atoa o te ao nei. Mea moni rahi roa te ohipa totoaraa no te mau hau e te mau totaiete manureva, no te mea e faahepohia ratou ia faaoti i te mau ravea e rave rahi no te pae o te maitairaa. No te mau hautiraa Olympiques no Los Angeles, i te matahiti 1984, ua haamauˈa te hau marite fatata e 65 milioni moni marite no te haapapu i te maitairaa. Eaha te huru o taua mau ravea ra?

I te tahi taime ua manuïa te reira. I roto i na 20 matahiti i mairi aˈenei, ua haruhia e 35 000 pupuhi e te mau paura e ua tapeahia fatata 13 000 taata i Marite noa (ia au i te Bulletin du Département d’Etat). Ua noaa maite i te totaiete manureva iseraela El Al, o te faaohipa i te mau hiˈopoaraa etaeta roa ˈˈe, i te faaiti mai i te ohipa totoaraa i roto i ta ratou mau tere.

Teie râ, te aro noa nei te mau hau e te mau totaiete manureva i te mau faahopearaa eiaha râ i te mau tumu. Eita ta ratou mau ravea e titau ia faaore i te mau niu hohonu o teie ati rahi teie e tairi nei i to tatou nei totaiete, ati rahi e au i te riri e te manaˈo miimii. Ua rahi roa te mau tupuraa parau-tia ore e te aifaito ore e te rahi noa ˈturâ, noa ˈtu te huru o te manaˈo politita hohonu e vai ra. I hea râ ïa e noaa mai ai te hoê ravea? E nehenehe anei te haapaoraa e taui i te riri ei aroha? E nehenehe anei te politita e tahoê i te mea amahamaha? E nehenehe anei te mau Hau amui e tahoê maite i te mau nunaa? Mai te peu e eita, te vai ra anei te tahi atu â ravea?

Tei te haapaoraa anei te ravea?

E 2 000 taata tei pohe e e 20 000 tei pêpê i roto i te totoaraa e vai noa ra mai te matahiti 1969 i Irelane Apatoerau, fatata hoi 1,5 milioni taata i roto i te reira fenua. Te parau paatoa nei te feia tamaˈi e te haapao nei ratou i te kerisetianoraa, te parau nei hoi te haapiiraa tumu e “e aroha hoi te Atua”. (Ioane I 4:8.) Teie râ, te tamau noa nei te mau katolika e te mau porotetani i te rave i te ohipa totoaraa. No nia i te reira, ua papai te taata ra o John Hickey i roto i ta ˈna buka ra Te haapaoraa e te fifi o Irelane Apatoerau (beretane) e: “Te itehia nei i teie nei e e tia ia tatou (...) ia farii ia haafifihia tatou aore ra ia haapohehia no te mea noa e katolika tatou aore ra e porotetani; ia farii tatou e ia faaohipahia te mau tahooraa taehae, te mau taparahiraa taata faatia pae, no te tapea i te ‘aifaitoraa i roto i te mataˈu’ au maitai ia Irelane Apatoerau.”

Te parau faahou nei taua papai buka nei â e: “Eita te politita teie e faaohipa nei i te haapaoraa [i Irelane Apatoerau]. (...) O te haapaoraa râ teie e turai nei i te politita.” Inaha, mai te peu teie iho â te tupuraa mau, eiaha e haamoe e e politita taparahiraa taata teie e te tahoo.

Te faahua haapii nei te rahiraa o te mau haapaoraa i te aroha ei haapiiraa tumu. Teie râ hoi, e haapaoraa to te hoê pae rahi o te feia totoa — te parau nei ratou e e kerisetiano ratou, e ati Iuda, e musulmans, e bouddhistes, e hindous, e sikhs, aore ra e melo no te tahi atu â mau haapaoraa. E turai râ ta ratou haapaoraa ia ratou e tae roa ˈtu i nia i tei hea râ faito? I roto i ta ˈna buka Te mauhaa hopea: te feia totoa e te nahonahoraa o te ao taatoa nei, ua faahiti o Jan Scheiber i teie mau parau a Ruairi O’Bradaigh, hoê o te mau taata faatere o te IRA: “I te hoê mahana, te rave ra vau i te hoê ohipa taa ê e te hoê taata e parauhia e ‘patiri’. Ua tamau mâua i te hoê topita ta mâua e haapaaina ia haere mai te hoê pupu faehau beretane. (...) Papu maitai, tei nia ratou i te vahi mau ra i teie nei. Eaha ˈtura ïa ta teie faehau etaeta i rave? Na mua noa ˈˈe oia e haapaaina ˈi i te topita o te faaino roa ia ratou pauroa, ua tapiri aˈera oia i to ˈna mata, ua tohutohu aˈera i nia ia ˈna te tapao o te satauro e ua omuhumuhu atura ma te huru paieti e: ‘Ia aroha te Fatu i to ratou varua!’”

Aita te haapaoraa i tapea i te mau katolika paniora no te pae politita atau, ia faaoti i ta ratou iho pupu feia totoa matauhia ei mau Guerrilleros del Cristo Rey, aore ra Guérilleros o te Kirito-Arii. Ia au i te feia i papai i te buka ra Te feia totoa (beretane), “o te politita e o te haapaoraa atoa te tumu [te mau Guerrilleros] e tia mai ai”.

E tia anei ia maere e aita te haapaoraa i faaore i te ohipa totoaraa? Teie te manaˈo o te taata haapii ra o C. Zoppo, te haapii i te mau ohipa politita i te haapiira tuatoru i Californie: “I te pae Tooa o te râ ma, i to te mau haapaoraa matauhia, faarururaa ˈtu i te haavîraa e ravehia no te mau titauraa politita, aita ratou i farii i te mau tiaraa morale a to ratou mau enemi, mau tiaraa ta ratou i faateitei i rotopu iho i to ratou feia faaroo (...). Ua tae roa ratou i te faatia i te ohipa totoaraa no te patoi i te ‘feia faaroo ore’.” Ua haere â teie taata haapii i mua ma te faahiti i te tamaˈi moˈa ravehia i te tau o te pâpa Urbain II. Ua parau oia e: “Na teie tamaˈi moˈa e haavî i te haapaoraa Mahometa e a muri noa ˈtu e te reira ‘te hopea’. Ua hiˈohia te haapaoraa Mahometa mai te haapueraa o te mau mea iino atoa. No te hoê faehau kerisetiano, taparahi i te hoê enemi e kerisetiano atoa oia, e maha ahuru mahana ïa ta ˈna no te faaore i te hara, area, taparahi i te mau musulmans, e hopoi mai ïa i ‘te faaoreraa hara rahi roa ˈˈe’.” — Te faanahonahoraa i te ohipa totoaraa.

Te arue atoa nei te tahi atu â mau haapaoraa i te taparahiraa o te hoê taata tiaturi ore aore ra aita to ˈna e faaroo. Te haapii nei ratou e e iriti mai teie ohipa i te uputa o te paradaiso i nia i te raˈi. No reira ˈtura ïa, e nehenehe mau te faaroo o te hoê taata totoa e faaetaeta i to ˈna hinaaro e taparahi i te hoê taata aore ra e faatupu i te hoê totoaraa na roto i te topita i reira oia e pohe atoa ˈi.

Te vai ra anei te hoê ravea politita?

Te vai ra ta te mau aivanaa i te pae politita e te pae o te mau faehau i tooa o te râ, mau ravea no te aro i te ohipa totoaraa, noa ˈtu â ïa aita ratou i tahoê no te faaohipa i te reira. I teie nei, te politita a te mau hau roohia i te totoaraa, te aroraa ïa i te ino na roto i te ino. Ua parau o William Casey, taata faatere i te CIA (Pu no te mau haamaramaramaraa i Marite), e: “Eita matou e nehenehe, e eita atoa matou e hinaaro e vaiiho i te puai no te paruru, no te tapea aore ra no te faautua i te mau ohipa totoaraa ia titauhia ra. Te fatu nei e rave rahi mau fenua, o Marite atoa, i te mau ravea puai e te mau ohipa taa ê maitai no te aro i te mau pupu totoa.” — Te fee taparahi taata.

Te faatia maite nei te aroraa o Marite i te fenua Libia i te avae eperera 1986 no te tahoo i te ohipa totoaraa tei tupu i roto i te hoê fare oriraa no Berlin-Tooa o te râ, i teie manaˈo. Te vai atoa ra râ te hoê haamauˈaraa no teie iho nei: te feia ati tivira i Libia, o tei ore roa e nehenehe e ape, ia au i te feia mana toroa no Marite, e te ereraa i te hoê manureva marite e to ˈna melo ohipa. E titauraa huna atoa to te ohipa totoaraa e to te pae aroraa i te ohipa totoaraa: te roo maitai e te tiaturiraa.

Te manaˈo nei te feia politita e te mau faehau e e mea tia teie mau tusia i roto i teie huru tamaˈi huna. Ua papai o Benjamin Netanyahu ei hiˈoraa e: “E tia i te huiraatira taatoa no te mau fenua demotaratia haamataˈuhia e te ohipa totoaraa ia faˈi e, e au ratou i te mau faehau tei faaô atu i roto i te hoê aroraa tahoêhia. Eiaha ratou ia faahepo i to ratou faatereraa ia faarue i te aroraa i mua i te ohipa totoaraa. (...) Ia hinaaro mau tatou ia upootia tatou i nia i te ohipa totoaraa, e tia i te taata tataitahi ia ineine i te pûpû i te mau tusia e oia atoa, ia pohe noa ˈtu te tahi mau taata herehia e oia, ia faaoromai i te oto rahi.” — Te ohipa totoaraa, nafea ia tinai i te reira i te pae Tooa o te râ ma.

E nehenehe anei ïa te politita e faaore i te mau tumu hohonu o te ohipa totoaraa, e faaafaro i te mau tupuraa parau-tia ore e e faaore i te tamaˈi? Eita, ia au i te feia hiˈopoa i te pae politita. No te aha râ? No te mea, mai ta tatou i ite i roto i te tumu parau i mua aˈe, ia au ia ratou mea pinepine roa ua riro te ohipa totoaraa ei mauhaa i roto i te tamaˈi i rotopu i na faanahoraa politita e piti rahi roa ˈˈe. Inaha hoi, te aupuru nei te politita i te ohipa totoaraa.

Ei hiˈoraa, ua parau o Jean-François Revel, papai buka e papai vea farani, i teie manaˈo: ‘I roto i ta ratou mau papai e ta ratou mau buka, te faataa nei te feia totoa i ta ratou mau aroraa i te mau hau demotaratia mai te hoê tuhaa o te “faaarepurepu”. Ia au ia ratou, e mea ohie aˈe ia riro mai te fascisme ei communisme i te demotaratia ia riro mai ei communisme. E tia na mua ïa i te mau “orure hau” ia turai na mua i te mau hau demotaratia ia rave i te hoê haerea fasciste e nehenehe atu ai ratou e faatupu i te socialisme i nia iho i te mau huˈahuˈa o te fascisme.’ (Hurihia na roto mai te reo beretane.) Mea na reira ïa i roto i te tahi mau fenua, e taparahi te feia totoa i te mau raatira faehau ma te opua mau no te faatupu i te hoê orureraa hau i te pae politita atau.

E nehenehe anei te mau Hau amui e arai i te tupuraa o te ohipa totoaraa i te rahi?

Ia au i te taata ra o C. Zoppo, taata haapii i te mau ohipa politita, tei mua te mau Hau amui i te hoê tupuraa fifi. Ua parau oia e: “E ere i te mea maere (...) ia ore te mau Hau amui ia nehenehe e tahoê i nia i te auraa o te ohipa totoaraa o te ao taatoa nei e i nia i te ohipa te tia i te mau Hau tataitahi ia rave no te aro maite atu.” Eita iho â te reira e haamaere i te taata e ite nei e e tahua aroraa no te ao taatoa nei te mau Hau amui i reira te mau nunaa puai rarahi e tatamaˈi noa ˈi i nia i te mau parau, mai te mau aili o te mau roa ia tafifiraa to ratou mau tara i te aroraa.

E tia ia haapao maitai i te mea e mea iti roa te mau hau demotaratia roohia i te ohipa totoaraa i roto i te mau Hau amui. Ua faataa te taata haapii ra o Zoppo i te mau faahopearaa o te reira tupuraa mai teie te huru: “Ua faaoti te Apooraa rahi o te mau Hau amui i te hoê parau papu no nia i te ohipa totoaraa o te ao taatoa nei. (...) Noa ˈtu â ïa e ‘ua oto roa oia no te mau raveraa a te ohipa totoaraa o te ao taatoa nei’, ua parau faahou te Apooraa e ‘e tiaraa otia ore to te mau nunaa e vai ra i raro aˈe i te faatereraa a te hoê hau puai aˈe aore ra te haapao i te huru o te taata e i raro aˈe i te tahi atu â mau huru faatereraa, no te faaoti i ta ratou iho e hinaaro e no te tiamâraa politita’.” Ua haava taua parau papu ra i “te mau faatereraa a te mau hau puai aˈe, te mau faatereraa o te haapao i te huru o te taata e te mau faatereraa êê teie e tamau noa nei i te faaohipa i te tahoo e te ohipa totoaraa no te faaere i te mau nunaa i to ratou tiaraa au i te ture no te faaoti i ta ratou iho e hinaaro e no te tiamâraa politita”.

Ia au i te taata haapii ra o Zoppo, ua faatia ïa te mau Hau amui e piti na haerea. Ua parau iho â oia e: “E faatia-noa-hia te ohipa totoaraa ia ravehia te reira no te titau i te tiaraa e faaoti i to te fenua iho hinaaro, e haavahia râ te reira ia ravehia no te opani i te hoê nunaa ia noaa to ˈna tiamâraa politita na roto i te haamataˈuraa. E haama te mau fenua apî o tei faaohipa i te ohipa totoaraa mai te hoê mauhaa no te faatiamâ ia ratou, ia haava i te tahi mau fenua no te reira.” (Te faanahonahoraa i te ohipa totoaraa.) No reira ˈtura ïa, eita roa te mau Hau amui e nehenehe e aro maite i te ohipa totoaraa. Eita te mau haapiiraa tumu i te pae morale e nehenehe e faahitihia, no te mea, ia au i te manaˈo faahopearaa o te taata haapii ra o Zoppo, “i te pae hopea, na te politita e faaoti i te mea tia i te pae morale”. Na roto râ i teie nei taime, te mauiui nei e te pohe nei te feia e roohia nei i te ati o te ohipa totoaraa.

Te hoê utuafare fetii o te ore e ite i te mataˈu

Te faataa nei o Jan Scheiber i te peapea o te nunaa na roto i teie mau parau: “Te mea maere, e tia noa i teie mau nunaa o te hinaaro nei e faaore i te ohipa totoaraa i roto i te ao taatoa nei — e e au e aita ratou i rahi — ia mauruuru noa ratou i te mau ravea paruparu. I te hoê pae, aita te mau ravea tinairaa matau-noa-hia e faahoruhoru nei i te feia totoa o tei ineine i te pohe no te hoê manaˈo politita hohonu, i te tahi aˈe pae, e faatupu te reira i te mau patoiraa uˈana i te pae o te feia o te nehenehe noâ e aro.” — Te mauhaa hopea: te feia totoa e te nahonahoraa o te ao nei.

Ua faahope te taata haapii ra o Zoppo i ta ˈna mau hiˈopoaraa na roto i teie nei mau parau: “Aita hoê aˈe nunaa apî aore ra fatata roa aita hoê aˈe tei tia mai maori râ na roto i te haamataˈuraa.” E au e te faaite maira teie parau e e mea titau-roa-hia te ohipa totoaraa i roto i te mau ohipa politita. Teie râ hoi, e nehenehe matou e parau e ua tia mai te hoê “nunaa” ma te faaohipa ore i te haamataˈuraa aore ra i te haavîraa — aore ra i te hoê noa ˈˈe ravea politita. Ua hau i te toru milioni taata i roto i taua “nunaa” ra, tei purara na te fenua taatoa nei, no te mau haapaoraa e te mau huru oraraa atoa e te paraparau nei i te mau huru reo atoa. O vai ma hou ratou? O te feia ïa i horoa mai i teie vea ia outou ra, o te mau Ite no Iehova.

Ua hau ratou i te hoê taatiraa no te ao taatoa nei, no te mea ua riro ratou ei utuafare fetii e ati noa ˈˈe teie nei ao, mau taata tahoêhia i teie nei e te hoê â faaroo e te hoê â tiairaa no ô mai i te Atua ra. Ua itehia to ratou huru i teie nei na te ao taatoa nei, eiaha na roto i te ohipa totoaraa, na roto râ i te raveraa i te hoê ohipa mǎrû oia hoi te haapiiraa i te Bibilia. I roto fatata i te mau fenua atoa, te faateitei nei ratou i te Basileia o te Atua mai te ravea hoê roa no te arai i te fifi o te huitaata nei. — Mataio 6:9, 10.

Oia mau, ua faateitei aˈe te mau Ite no Iehova ia ratou iho i nia ˈˈe i te politita e te here aiˈa, te mau tumu no te amahamaha o te faatupu i te mau tamaˈi e te ohipa totoaraa. Ua riro ratou i teie nei ei nunaa o te ite nei i te hau mau e te faaineine nei ratou ia ratou iho no te tau, fatata roa, i reira te fenua e faaterehia ˈi e te Basileia o te Atua, e oia anaˈe ra. Eita te reira e tupu na roto i te faatauiraa i te huitaata atoa nei, na roto râ i te hoê tamâraa o te ao taatoa nei ia faatupu te Atua i ta ˈna tamaˈi, te tamaˈi o Aramagedo. — Mataio 24:37-39; Apokalupo 16:14, 16.

I reira te feia haehaa o te fenua nei e fanaˈo ai i te hau mau e te ora mure ore (Tite 1:2; Apokalupo 21:3, 4). Mai te peu e hinaaro outou e ite hau atu â no nia i teie Basileia o te faaore roa i te ohipa totoaraa, eiaha e haamarirau i te farerei atu i te mau Ite no Iehova no to outou vahi aore i te papai atu i te feia tei nenei i teie vea i roto i to outou fenua.

[Parau iti faaôhia i te api 11]

I roto i na 20 matahiti i mairi aˈenei, ua haruhia e 35000 pupuhi e te mau paura e ua tapeahia fatata 13000 taata i Marite noa. — Bulletin du Département d’Etat.

[Parau iti faaôhia i te api 12]

Na mua noa ˈˈe oia e haapaaina ˈi i te topita o te faaino roa ia ratou pauroa, ua tapiri aˈera oia i to ˈna mata, ua tohutohu aˈera i nia ia ˈna te tapao o te satauro e ua omuhumuhu atura ma te huru paieti e: ‘Ia aroha te Fatu i to ratou varua!’”

[Tumu parau tarenihia i te api 14]

E faaore te Basileia a te Atua faaterehia e Iesu Mesia i te ohipa totoaraa

Te parauhia nei no nia i te ohipa totoaraa e, e tamaˈi te reira na te feia aita ta ratou e ravea faahou e te manaˈo nei e ua faaerehia ratou i te hoê mea. I raro aˈe râ i te faatereraa a te Basileia a te Atua, eita hoê aˈe taata e manaˈo e ua faaerehia oia i te hoê mea. Ta te mau parau tohu no nia i te faatereraa a Iesu Mesia ïa e haapapu mai nei:

“A ho mai na, e te Atua, i te mau parau au na oe ra na te arii, e te parau-tia na oe ra na te tamaiti a te arii. E haava oia i to mau taata ma te parau-tia, e to oe ra mau taata haehaa ma te parau au. Na ˈna e faaau i te parau i te haehaa i te ǒ te mau taata ra; e te tamarii a tei ati i te veve ra na ˈna e faaora; e e haavî ofatifati roa oia i tei hamani ino ra. O tei veve ra e ua tiaoro maira, na ˈna ïa e faaora; e tei ati ra e aita o ˈna e tauturu. E faaherehere oia i tei paruparu ra e tei veve, e faaora hoi oia i te feia taoˈa ore ra. E faaora oia ia ratou i te haavare e te rave ino ra, e to ratou toto e riro ei mea taoˈa na ˈna.” — Salamo 72:1, 2, 4, 12-14.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono