Hiˈoraa i nia i te ao atoa nei
Poroi a te pâpa i te ONU
“Na roto i te apitiraa ˈtu i te oroa haamanaˈoraa i te 40raa o te matahiti o te ture o te Hau amui faaotihia i San Francisco, te faaite faahou ra te Parahiraa Moˈa i ta ˈna faaitoitoraa i te pae morale e to ˈna hinaaro e tauturu i te mau tapao maitai ta ‘te mau nunaa o te Hau amui’ i faaoti i te hoperaa te piti o te tamaˈi rahi (...). Ua hiˈo te Parahiraa Moˈa, mai ta outou i ite, te papai nei hoi te pâpa i te Hau amui, mai to ˈna haamataraa mai, ei faanahoraa eita e nehenehe e monohia i roto i te tupuraa o te oraraa taata nei. Aita te taata na mua mai ia ˈu o Paulo VI nei, i feaa e te reira ‘te eˈa titau-roa-hia no te ao i teie nei e no te hau i roto i te ao taatoa nei’, e ua parau roa ei ‘ravea hopea no te au-maite-raa e te hau’.”
I to ˈna faahaamanaˈoraa i te parau taa ê ra Pacem in terris, tei turu i te faanahoraa o te hoê mana faatere i te ao taatoa nei no te maitai o te ao taatoa nei, ua parau Ioane-Paulo II i te peretiteni o te Aporaa teitei o te Hau amui e: “Te faˈi nei ta outou Faanahoraa i te mau titauraa e tano i teie mana hinaarohia.” Ua parau faahou oia e: “E tia noâ i te Parahiraa Moˈa ia faaitoito i te Hau amui ia haapuai i ta ˈna taviniraa no te faatupu i te hau tei riro ei tapao no ratou.”
Na roto i te horoaraa ˈtu i to ˈna tiaturiraa i roto i te mau faatereraa e rave rahi tei amui mai i roto i te Hau amui, te haafaufaa ore faahou nei te pâpa i te Basileia o te Atua, te faatereraa hoê roa te nehenehe e afai mai i te hau e te ino ore mau i nia i te fenua nei.