AMAGEZI AGASOBORA KUKONYERA EKA
Nk’oku Osobora Kwoleka Ow’oli Nauwe omu Buswere Okugonza
Emyaka obwegenda nerabaho, abali omu buswere basobora kuleka kwolekangana okugonza nk’oku baakoraga kara. Eki obukiraaba nukwo kiri omu buswere bwawe, kisemeriire kukweraliikiriza?
Eky’osemeriire kumanya
Kikuru kwolekangana okugonza kusobora kuba n’obuswere oburumu okusemererwa. Nk’oku buli kiro kulya ebyokulya ebirumu ekiriisa, n’okunywa amaizi kikonyera omuntu kwikara alimwomeezi kandi aine amaani, kwolekangana okugonza buli kiro kikonyera obuswere kwikara burumu okusemererwa kandi nibuhangaara. Abali omu buswere nobubarukuba bamazire hamu emyaka nyingi, basemeriire kwikara niboolekangana okugonza kandi nibafaahongana.
Okugonza okw’amananu tikwegondeza. Omuntu anyakwine okugonza nk’oku alengaho kukora ebintu ebirasemeza omugonzebwa we. Omu kiikaro kyokumwoleka okugonza obwarukuhurra yasikiirizibwa honka, omusaija rundi omukazi arukufaaho ow’ali nauwe omu buswere oyoleka mutaahi we okugonza obwire bwona.
Abakazi bagonza muno kubooleka okugonza kukira abasaija. Omusaija n’asobora kuba nagonza muno mukazi we. Baitu kakuba omusaija ayoleka mukazi we okugonza nyenkyakara na rwebagyo hamu n’omu kasumi ak’okuterana honka, omukazi ogu n’asobora kwikara nagurukyagurukya iba obwaraaba namufaaho kwo. Nahabweki kirungi muno kwolekangana okugonza obwire bwona.
Eky’osobora kukora
Mwolekangane okugonza kuraba omu bigambo. Ebigambo nka “Ninkugonza” rundi “oli w’omuhendo muno nambere ndi” nibisobora kuleetera ow’oli nauwe omu buswere kwehurra ngu n’omugonza.
Omusingi gwa Baibuli: “Baitu ebiijura omu mutima, akanwa nibyo kagamba.”—Matayo 12:34.
Amagezi agasobora kukukonyera: Otagarukira ha kwoleka ngu n’ogonza ow’oli nauwe omu buswere nokozesa ebigambo byonka. N’osobora kumusindikira obutumwa ha simu rundi n’omuhandiikira ebigambo ha akapapura ebirukwoleka ngu n’omugonza.
Okugonza kwoleke omu bikorwa. Kumugwa omu kifuba, kumunywegera rundi kumukwata omu ngaro nikisobora kwoleka ngu mali oba nokimanyisa obwomugambira ngu “Ninkugonza.” N’osobora kwoleka ngu n’ofaaho omugonzebwa waawe kuraba omu kumukwataho, kumusiisiriza, kumuroza eriiso ry’engonzi rundi kumuleeterayo obusembo. Ekindi, n’osobora kumukorra ebintu ebindi nk’okumuhimbiraho ensahu, kumukingurraho orwigi, kumwogezaaho ebintu, engoye rundi n’omucumbira ebyokulya. Abantu abarukukira obwingi ebikorwa binu bibaleetera kwehurra nibagonzebwa.
Omusingi gwa Baibuli: “Tuleke okugonza omu kigambo nobuhokuba omu rulimi [honka]; baitu omu ngeso.”—1 Yohana 3:18.
Amagezi agasobora kukukonyera: Faaho ow’oli nauwe omu buswere nk’oku wamufaahoga obumukaba nimukyajumbirangana.
Mutunge obwire obw’okubaho hamu. Obumumara hamu obwire, kigumya obuswere bwanyu kandi ow’oli nauwe omu buswere aba nakirora ngu n’oyegondeza muno omu kumara nauwe obwire. Ky’amananu ngu tikyanguhire kutunga obwire obw’okuba hamu obumurukuba mwine abaana rundi kakuba habaho bingi ebyokukora buli kiro. Obundi nimusobora kutekaniza kugendaho omu biikaro ebiculiire mumale hamu obwire inywenka babiri.
Omusingi gwa Baibuli: “Mumanye ebintu ebirukukira obukuru.”—Abafiripi 1:10, NWT.
Amagezi agasobora kukukonyera: Abali omu buswere abamu abaine bingi eby’okukora, batunga obwire rwebagyo rundi ha wiikendi nibagendaho omu biikaro ebirungi kwegonza bonka babiri.
Manya kurungi ow’oli nauwe omu buswere. Buli muntu w’embaganiza obukirukuhika ha mulingo arukugonza kumwoleka ngu nagonzebwa. Mubazeeho ebintu ebiretera buli omu kuhurra nagonzebwa rundi buli omu eky’asobora kukora kweyongera kuleetera owali nauwe mu buswere kwehurra nagonzebwa. Hanyuma, buli omu ayekambe kukora ebimubalizeeho. Kiijuke ngu kwoleka ow’oli nauwe omu buswere ngu n’omugonza kikonyera obuswere bwanyu kuguma.
Omusingi gwa Baibuli: “Okugonza . . . tikuserra ebyakwo kwonka.”—1 Abakolinso 13:4, 5.
Amagezi agasobora kukukonyera: Omu kiikaro kyokugambira ow’oli nauwe mu buswere kukwoleka okugonza, wekaguze, ‘Kiki ekinsobora kukora kuleetera oundi nauwe omu buswere kweyongera kungonza?’