AMAGEZI AGASOBORA KUKOONYERA EKA | OBUSWERE
Kiki Eki Osobora Kukora Kakuba ou oli na uwe omu Buswere aba Aine Engeso ey’Otarukugonza?
Ogonza kukora ebintu noobu orukuba otateekaniize kubikora, baitu ou oli na uwe omu buswere agonza kukora ebintu ebi ateekaniize kukora byonka.
Oli muntu aculiire kandi atarukubaza muno, baitu ou oli na uwe omu buswere abaza muno kandi agonza kwikara n’abantu.
Ou oli na uwe omu buswere aine engeso erukukubiihiza? Kuteeka omutima ha ngeso ye egi, nikisobora kusiisa obuswere bwanyu. Baibuli egamba ngu “arukubaza endanda abaganizamu enganjani mali.”—Enfumo 17:9.
Omu kiikaro ky’okuleka engeso y’ogu ou oli na uwe omu buswere kukubiihiza, noosobora kuteeka omutima ha birungi ebirugamu.
Ebiri omu kicweka kinu
Kiki eki osobora kukora kakuba ou oli na uwe omu buswere aba aine engeso erukukubiihiza?
Engeso ey’otarukugonza neesobora kuba ine akakwate n’omulingo ogu okira kumugonzaaho. Teekerezaaho ebyokurorraho binu bisatu:
Chelsea naagamba ati: “Iba nyowe akira kukora ebintu mpora kandi akeerererwa obu tuba nitweteekaniza kugenda ahantu. Baitu engeso egi emufoora muntu arukugumiisiriza na hali nyowe. Obwire obumu, obu akora mpora ebintu kimbiihiza, baitu kiri kimu ha bintu ebi mugonzaaho.”
Christopher naagamba ati: “Mukazi wange agonza kuteekaniza kurungi ebintu; agonza kurora buli kimu kiteekaniziibwe kurungi kandi eki obwire obumu kimbiihiza. Baitu ha rubaju orundi, kuteeka omutima ha buli kimu kimanyisa ngu buli kimu aba akiteekaniize.”
Danielle naagamba ati: “Obwire obumu, iba nyowe asisana nk’atarukugonza kukora ebintu ebimu, kandi eki kindeetera kukwatwa ekiniga. Baitu kandi eki kiri kimu ha bintu ebyandetiire kumugonza. Ngonza muno omulingo aikara ateekaine omu nyikara nambere kitanguhire.”
Chelsea, Christopher, na Danielle bakeega ngu engeso ey’ogu ou oli na uwe omu buswere ey’otarukugonza, ekira kuba ine akakwate n’omulingo ogu okira kumugonzaaho. Nkooku otasobora kunaga orubaju rumu orw’ekinusu okasiga orundi, engeso ey’otarukugonza egenda hamu n’omulingo ogu orukukira kugonza.
Ky’amananu ngu engeso ezimu tiziri nungi. Ekyokurorraho, Baibuli egamba ngu abantu abamu ‘b’ekiniga.’ (Enfumo 29:22) Nahabweki, omuntu nk’ogu asemeriire kweihaho “okubiihirwa, ekiniga, kukaayuuka, [n’okubaza] ebigambo ebirukujuma.”a—Abefeso 4:31.
Baitu obu kiraaba ngu engeso egi n’ekubihiiza, hondera obuhabuzi bwa Baibuli oburukugamba ngu: “Mugumizeemu nimugumiisirizangana, . . . noobu kiraaba ngu omuntu weena aine eki arukujunaana mutaahi we.”—Abakolosai 3:13.
Ekindi, lengaho kuteeka omutima ha ngeso enungi eyakuletiire kumugonza. Nyineeka arukwetwa Joseph naagamba ati: “Obu oteeka omutima ha ngeso erukukubiihiza, kisisana nk’okurora ibaale ery’omuhendo eritakasemeziibwe okateeka omutima ha mulingo lirukusisana omu kiikaro ky’okuguta ha muhendo gwalyo.”
Ebikaguzo ebi musobora kubazaaho
Buli omu abanze ateekerezeeho ebikaguzo binu ali wenka, hanyuma mubazeeho ebyokugarukamu ebi hamu.
Ou oli na uwe omu buswere aine engeso ey’erukuleetaho obutetegerezangana? Obu kiraaba nukwo kiri, ngeso ki?
Engeso egi mbi rundi tindukugigonza kwonka?
Engeso egi, ine akakwate na gumu ha miringo enungi ei aine? Obu kiraaba nukwo kiri, mulingo ki, kandi habwaki ogutwara kuba gw’omuhendo hali ogu ou oli na uwe omu buswere?