AMAGEZI AGASOBORA KUKONYERA EKA | KUKUZA ABAANA
Abaana Hamu n’Esimu—Ekicweka 1: Omwana Wange Aine Kuba n’Esimu?
Abaana baingi baine amasimu,a kandi bazikozesa kugenda ha intaneeti obubarukuba bali bonka. Kabi ki akali omu kuleka omwana waawe kuba n’esimu? Esimu ekonyera eta omwana? Osemeriire kumwikiriza kukozesa esimu kumara bwire ki?
Eky’osemeriire kumanya
Esimu ekonyera eta omwana?
Abazaire baikara bateralikiriire habwokuba abaana baba n’obulinzi. Bethany, ow’aine abaana babiri abali nsinganto n’agamba ati: “Twikara omu nsi embi muno. Nahabweki, kikuru abaana kwikara baine omulingo basobora kubaza n’abazaire baabo obwire bwona.”
Omuzaire arukwetwa Catherine n’agamba ati: “Haroho app ezimu eza ha simu ezisobora kukukonyera kumanya nambere omwana waawe ali. N’obwarukuba navuga n’osobora kumanya obwaraaba nairuka rundi nagenda mpora.”
Esimu ekonyera abaana kukora ebibahairwe ha isomero. Omuzaire arukwetwa Marie n’agamba ati: “Abaana batunga ebibaheebwa kukorra muka kuraba ha e-mail, kandi nibasobora kubaza n’abegesa baabo.”
Ebibi ebisobora kurugamu
Kukozesa esimu kumara obwire bwingi. Abato baingi bamara obwire bwingi bali ha simu. Baitu n’abazaire nabo nibamara obwire bwingi nibakozesa esimu nk’abaana baabo. Omukugu omu kubumbabumba ebitekerezo akagamba ngu, “omu maka agamu abarumu nibasisana nk’abantu abatarukumanyangana habwokuba buli omu aikara ha kyoma kye ekya kalimagezi.”
Biihirwe omu kitabu Disconnected, ekyahandiikirwe Thomas Kersting.
Ebisisani eby’orwanju. Nikiteberezebwa ngu buli kwezi, kimu kyakabiri ky’ensinganto bagenda ha intaneeti kuserra ebisisani by’orwanju. Kinu tikirukuhuniiriza habwokuba kyanguhire muno kukozesa esimu kurora ebisisani eby’orwanju. William ow’aine abaana babiri abakyali nsinganto n’agamba ati: “Kakuba oikiriza omwana waawe kuba n’esimu, n’osobora kwesanga omuhaire omugisa ogw’okurora ebisisani eby’orwanju hoona nambere ali.”
Kwemarra ha simu. Abantu baingi bagonza muno kuba ha simu zaabo. Kakuba ebaburaho, behurra batiinire, betuntwire kandi barwara. Abazaire abamu bagamba ngu abaana baabo obubaba nibakozesa esimu betwaza kubi. Carmen n’agamba ati: “Obwire obumu obumba ningonza kubaza na mutabani wange, andora kubi rundi angarukamu kubi habwokuba tarukugonza kumutaahataahamu.”
Ebizibu ebindi ebirugamu. Esimu n’esobora kuleetera omwana waawe kwenderezebwa ha mikura eyokubalizaaho, kusindika rundi sindikirwa obutumwa obw’orwanju, kandi nikisobora kumurugiramu kurwara habw’okwikarra kubi ali ha simu rundi kuburwa oturo. Abato abamu bakozesa “ghost app” erukusisana nk’etali y’akabi kusereka ebintu batarukugonza bazaire baabo barole.
Daniel, ow’aine omwisiki akyali nsinganto n’agamba ati: “Esimu eha omwana waawe omugisa gw’okurora buli kimu ekiri ha intaneeti, otwaliremu ebibi n’ebirungi.”
Eby’osemeriire kwekaguza
‘Mali omwana wange nayetaaga esimu?’
Baibuli n’egamba eti: “Omuntu omwekengi arora muno omuhandagwe.” (Enfumo 14:15) Wecumiitirizeeho omusingi gunu kandi wekaguze:
‘Kyamagezi omwana wange kuba n’esimu habw’okuba ningonza abe n’obulinzi rundi haroho ensonga ezindi? Ntekeriizeeho ebirungi n’ebibi ebisobora kurugamu? Haroho ekindi ekinsobora kukora omu kiikaro ky’okumuha esimu?’
Omuzaire arukwetwa Todd n’agamba ati: “Esimu ezitarukugenda ha intaneeti nazo zikyaroho, kandi zikusobozesa kuterra rundi kusindikira omwana waawe obutumwa. Kandi zo tizigura sente nyingi.”
‘Omwana wange ahikire kukozesa esimu omu mulingo gw’obujunanizibwa?’
Baibuli n’egamba eti: “Omutima ogwomusaija wamagezi guba ha mukonogwe ogwobulyo.” (Omugambizi 10:2) Wecumiitirizeeho omusingi gunu kandi oyekaguze:
‘Kiki ekirukwoleka ngu ninsobora kwesiga omwana wange? Abaza nanyowe atarukunsereka? Akira kumbaliza amananu obwire bwona, ekyokurorraho aine banywani ba mulingo ki? N’asobora kwetanga obwarukuba nakozesa ebyoma bya kalimagezi nka tiivi, tabbuleeti rundi kompyuta?’ Omuzaire arukwetwa Serena n’agamba ati: “Esimu mali kikwato ky’omugaso baitu nikisobora kuba ky’akabi. Tekerezaaho obujunanizibwa obwosobora kuba n’oha omwana waawe kumwikiriza kukwata esimu akyali muto.”
‘Nyetekaniize kumukonyera kukozesa kurungi esimu?’
Baibuli egamba eti: “Yorora omwana omu muhanda ogumuhikiriire.” (Enfumo 22:6) Wecumiitirizeeho omusingi gunu kandi wekaguze:
‘Mmanyire kurungi omulingo esimu eza intaneeti zikoramu nukwo nkonyere omwana wange kwetegereza akabi akali omu kugikozesa kubi? Mmanyire setingi ezisobora kutanga emikura ey’eroho ebintu ebibi kukingura? Ndakonyera nta omwana wange kukora encwamu enungi obwarukuba nakozesa esimu?’ Daniel outusangirwe tubalizeeho n’agamba ati: “Eky’obusaasi kiri ngu abazaire baingi baha abaana baabo esimu baitu tibarukubegesa omulingo oguhikire ogwokugikozesa kandi tibafaayo kumanya omulingo barukugikozesaamu.”
Ensonga enkuru: Abazaire basemeriire kwegesa abaana baabo kukozesa kurungi esimu. Ekitabu Indistractable nikigamba ngu: “Nk’abazaire titusemeriire kunihira ngu abaana baitu nibaija kukozesa kurungi amasimu tutabakonyiire. Abaana bakira kukozesa kubi esimu obubarukuba bali bonka.”
a “Esimu” erukubazibwaho omu kicweka kinu, niyo esobora kukozesa intaneeti rundi erukumanywa nka smartphone.