Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w26 Maayi rup. 14-19
  • Kora Encwamu ez’Amagezi Obukirukuhika ha Kweyongerayo Kusoma

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Kora Encwamu ez’Amagezi Obukirukuhika ha Kweyongerayo Kusoma
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2026
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • OSEMERIIRE KWEYONGERAYO KUSOMA?
  • WEEKEBIIJE EBIGENDERERWA BYAWE
  • TEEKEREZAAHO MUNO OBWEGESE OBU ORUKUGONZA KUTUNGA
  • Ikara Ogumire omu by’Omwoyo Obu Oraayeyongerayo Kusoma
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2026
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2026
w26 Maayi rup. 14-19

JULAAYI 20-26, 2026

EKIZINA 133 Heereza Yahwe Okyali Nsinganto

Kora Encwamu ez’Amagezi Obukirukuhika ha Kweyongerayo Kusoma

“Omuntu omwekengi arora muno omuhandagwe.”—NFU. 14:15.

EBI TURAAYEGA

Nitwija kurora ebintu ebikuru hamu n’emisingi ya Baibuli ei tusemeriire kuteekerezaaho obu turaaba nitukora encwamu ey’okweyongerayo kusoma.

1-2. (a) Ncwamu za mulingo ki abato ezi baba baine kukora? (b) Ebigambo “kweyongerayo kusoma” nibimanyisa ki? (Rora ekicweka “Amakuru g’Ebigambo.”)

“MULIMO ki ogu orukugonza kukora obu oraakura?” Obu oraaba okyali muto, nibasobora kuba bakukagwize ekikaguzo kinu emirundi nyingi. Omulingo ogurukukirayo oburungi ogu osobora kukozesaamu obwomeezi bwawe nukwo kucwamu kuheereza Yahwe omu buheereza obw’akasumi koona. Baitu nabwo noija kuba nooyetaaga kukora nukwo osobole kutunga sente ez’okwebeisaaho. (2 Bas. 3:10) Hataroho kugurukyagurukya, noosobora kuba oteekeriizeeho omulimo ogu oraakora omu kasumi ak’omumaiso.

2 Ensingato abamu babazaaho n’abazaire baabo ha mulimo ogu barukugonza kukora obu baraakura. Kandi obu bamaliiriza obwegese rundi okutendekwa okuheebwa gavumenti, bacwamu kweyongerayo kusomerra omulimo ogu barukugonza kukora.a Noosobora kuba nooyekaguza obu oraaba osemeriire kweyongerayo kusoma. Obu kiraaba nukwo kiri, noija kusomerra ki? Ekicweka kinu nikiija kubazaaho emisingi ya Baibuli ey’eraakukoonyera kuteekerezaaho n’obwegendereza obwegese obu oraatunga. Kinu nikiija kukukoonyera kukora encwamu ez’amagezi. Noobu kiraaba ngu ekicweka kinu nikikwataho muno ensinganto, nikisobora kukoonyera buli Mukristaayo weenaow’arukuteekerezaaho kweyongerayo kusoma. Emisingi ey’eri omu kicweka kinu, neesobora kukoonyera n’abazaire kuhabura abaana baabo.

OSEMERIIRE KWEYONGERAYO KUSOMA?

3. Habwaki Abakristaayo abamu nibasobora kucwamu kweyongerayo kusoma?

3 Omu biikaro ebimu, omuntu naasobora kutunga omulimo omurungi ateeyongiireyo kusoma. Omu biikaro ebindi, kweyongerayo kusoma nikisobora kukoonyera omuntu kutunga omulimo omurungi, rundi ogu asobora kukora kumara esaaha nke. Hali Omukristaayo, kinu nikisobora kumukoonyerab kumara obwire bwingi omu mulimo gw’okutebeza rundi kwejumbira omu mirimo endi ey’ekitebe. Baitu nabwo, kweyongerayo kusoma nikisobora kwetaagisa Omukristaayo kukora okwefeereza, kandi nikisobora n’okumuhikyaho ebizibu ebindi.

4. Nooha asemeriire kucwamu Omukristaayo obu araaba asemeriire kweyongerayo kusoma? (Rora n’obugambo obuli hansi.)

4 Baibuli egamba ngu buli muntu “alyetweka omugugu gwe wenka.” (Bag. 6:5, rora study note.) Nahabweki buli Mukristaayo ow’akuzire asemeriire kwekorra encwamu obu araaba asemeriire kweyongerayo kusoma. Abazaire na bo baine obujunaanizibwa obw’okukorra abaana baabo encwamu obukirukuhika ha bwegese. (Bef. 6:1) Kandi obuhabuzi bwabo nibusobora kukoonyera omwana kukora encwamu ez’amagezi ezirukukwata ha bwegese obu araakura.—Nfu. 22:6.

5. Ni di omuntu obu asemeriire kuteekerezaaho obu araaba asemeriire kweyongerayo kusoma, kandi habwaki? (Rora n’ekisisani ekya ha kyesweko.)

5 Emirundi erukukira obwingi, ensinganto bateekerezaaho obu baraaba basemeriire kweyongerayo kusoma obu barukuba batakamazire obwegese obuheebwa gavumenti. Ky’amagezi ensinganto kubazaaho ensonga enu n’abazaire baabo batakakozere encwamu. Kinu nikiija kubaha obwire obw’okukorra hamu kuseruliirizaaho obwegese obu baraatunga. Nikiija n’okubakoonyera kukomamu amasomo ha isomero agaraabasobozesa kweteekaniriza obwegese rundi emirimo ebi baraatunga omu kasumi ak’omumaiso. Basemeriire kukora encwamu omwana atakamaliriize obwegese obuheebwa gavumenti? Nangwa. (Nfu. 21:5) Ensinganto abamu babanza kumara kusoma, batunga omulimo, kandi batandika kuheereza nka bapayoniya, obu nibateekerezaaho obu baraaba basemeriire kweyongerayo kusoma. Na hanyuma y’okurabaho emyaka nyingi, omuntu naasobora kucwamu kweyongerayo kusoma.

Munyaanya itwe omuto naabaza n’abazaire be ha bwegese obu araatunga obu araayeyongerayo kusoma. Nibakora okuseruliiriza omu bitabu by’isomero, omu Baibuli kandi nibarora na vidiyo eya JW Broadcasting.

Abazaire Abakristaayo nibakoonyera omwana wabo kukora encwamu ez’amagezi obukirukuhika ha kweyongerayo omu kusoma (Rora akacweka 5)


6. Kiki ekisobora kukoonyera omuntu kukora encwamu ey’amagezi obukirukuhika ha kweyongerayo kusoma?

6 Kiki ekisobora kukukoonyera kukora encwamu ey’amagezi obukirukuhika ha kweyongerayo kusoma? Saba Yahwe akukoonyere ha nsonga egi. (Yak. 1:5) Ekindi teekerezaaho ebintu binu bibiri. Eky’okubanza, weekebiije ebigendererwa byawe. (Zab. 26:2) Ekya kabiri, teekerezaaho n’obwegendereza obwegese obu orukugonza kutunga. (Nfu. 14:15) Leka tubazeeho ebintu binu bibiri omu bwijwire.

WEEKEBIIJE EBIGENDERERWA BYAWE

7. Kiki Abakristaayo eki basemeriire kwegendereza obu barukuba nibateekerezaaho kweyongerayo kusoma?

7 Obu oraaba nootekerezaaho kweyongerayo kusoma, ekikaguzo ekikuru eki osemeriire kwekaguza nikyo, ‘Habwaki ningonza kweyongerayo kusoma?’ Abantu baingi bagonza kweyongerayo kusoma nukwo batunge omulimo ogu barayegondezaamu rundi ogurukusasura sente nyingi. Ebigendererwa ebi bibi? Nangwa. (1 Tim. 5:8) Baitu Baibuli etutererra hali akabi akaruga omu kugonza muno itungo hamu n’okuserra obulinzi omu nsi enu eya Sitaani. (Nfu. 23:4, 5; 1 Tim. 6:8-10; 1 Yoh. 2:17) Ekigendererwa kyawe obu kiraaba kiri ky’okutunga itungo rundi kufooka ruranganwa, torukwija kugarukira ha kuburwa okusemererwa, baitu nikisobora n’okusiisa enkoragana yaawe na Yahwe.

8-9. (a) Abakristaayo basemeriire kurora bata obwegese? (Matayo 6:33) (b) Kiki eki orukwegera ha bigambo bya Josefina, Morine, na Iris?

8 Hati tusemeriire kurora tuta obwegese? Busaho kintu kyona ekisemeriire kuba kikuru muno hali itwe kukira kuheereza Yahwe. (Mat. 22:37, 38; Baf. 3:8) Nahabweki, obwegese bwawe burole nk’ekintu ekiraakukoonyera kwebeisaaho obu noota omutima ha kuheereza Yahwe n’omutima gwawe gwona.—Soma Matayo 6:33.

9 Weetegereze ebintu ebikoonyiire Abakristaayo abamu kwikara baine enteekereza ey’ehikire obukirukuhika ha kweyongerayo kusoma. Josefina, kuruga Chile, naagamba ati: “Nkeeyongerayo kusoma nukwo nsobole kutunga omulimo ogurampa obwire bwingi obw’okuheereza Yahwe. Nkakigumya ngu enkoragana yange na Yahwe niyo ekaba eri nkuru muno kukira omulimo ogu nkaba ninsomerra.” Munyaanya itwe ow’arukwetwa Morine akacwamu kukora koosi ey’omwaka gumu ey’okusiba isoke. Habwaki? Naagamba ati: “Ekigendererwa kyange kikaba kiri ky’okuheereza nambere hali obwetaago. Nahabweki nkaserra koosi eyaakunkoonyiire kuhikiiriza ekigendererwa eki. Hanyuma y’okumara koosi egi, nkatandika kukora kandi naasobora kwahura sente ezankonyiire kugenda nambere hali obwetaago. Hanyuma y’okuhika nambere hakaba hali obwetaago, koosi egi ekankoonyera kutunga omulimo.” Munyaanya itwe ow’arukwetwa Iris, ayamaliriize koosi ey’okujanjaba amaino ey’ekaba eraihire, naagamba ati: “Kweyongerayo kusoma nikusobora kubamu ebirungi, baitu tikusobora kukuha okusemererwa kwonyini n’okumarwa. Tusemeriire kukiijuka ngu ekintu kyonka ekisobora kutuleetera okusemererwa kwonyini hamu n’okumarwa omu bwomeezi, nukwo kwebembeza kuheereza Yahwe.” Kakuba twebembeza enkoragana yaitu na Yahwe omu bwomeezi bwaitu, nitwija kukora encwamu eziraatuleetera okusemererwa okutahwaho.

TEEKEREZAAHO MUNO OBWEGESE OBU ORUKUGONZA KUTUNGA

10. Noosobora ota kuta omu nkora omusingi ogurukusangwa omu Ekyebiragiro 32:29 obukirukuhika ha kweyongerayo kusoma?

10 Noosobora kuba nooteekerezaaho koosi rundi okutendekwa oku orukugonza kutunga. Baitu kirungi n’okuteekerezaaho ebintu ebindi ebi osobora kukora omu koosi egi yonyini rundi ey’erukwahukana. (Lengesaniza na Enfumo 18:17.) Kasumi kanu haroho emiringo endi ey’okusoma ey’ekaba etaroho kara, nk’okusomera ha intaneeti. Ekindi, teekerezaaho obu oraaba noosobora kwebeisaaho oteeyongiireyo kusoma. Ekyokurorraho, munyaanya itwe ow’arukwetwa Joana,c kuruga Finland ateeyongereyo kusoma. Naagamba ati: “Hanyuma y’okumara isomero, nkatunga omulimo ogurukunyetaagisa kukora obwire buke kandi natandika n’okuheereza nka payoniya. Nkozere emirimo ey’erukwahukana kandi nyeroliire omulingo Yahwe aikara naahikiiriza omurago gwe ogw’okutuhikyaho ebyetaago byaitu.” Ijuka ngu encwamu yoona ei oraakora obukirukuhika ha bwegese, niija kurugwamu ebirungi n’ebibi. Nahabweki weekaguze: ‘Obwegese bunu obu ndaatunga, buraabamu ebirungi kukira ebibi?’ (Soma Ekyebiragiro 32:29; 1 Kol. 10:23) Leka tubazeeho ebintu ebimu ebiraakukoonyera kugarukamu ekikaguzo eki.

11. Habwaki kikuru kuteekerezaaho obwire obu oraamaraga noosoma? (Rora n’ebisisani.)

11 Teekerezaaho obwire obu oraamaraga. Teekerezaaho esaaha ezi oraamaraga buli wiiki oli omu kilaasi, nootendekwa, rundi nookora homework. Oraasigara oine obwire obw’okwejumbira omu nteekaniza yaawe ey’eby’omwoyo n’okuhikiiriza obujunaanizibwa omu ka? (Baf. 1:10) Hanyuma y’ekiro kuhwa, oraayehurra ojwahire muno otakyaine amaani ag’okuteekaniza ensorrokano rundi kwesomesa? Kinu nikyo kyahikire hali Jeroz, kuruga India. Naagamba ati: “Kyangumiraga kuta omutima ha bintu eby’omwoyo. Obwire obumu, nayosaaga ensorrokano. Kasumi kanu, nindora ngu nkasiisa obwire bwingi muno hamu n’amaani ninsoma koosi enu.” Baitu haroho koosi ezitarukutwara obwire bwingi; noosobora kugendaga ha isomero obwire buke kandi eby’okukora bitali bingi. Ekyokurorraho, Rabeca, kuruga omu Mozambique, aine okusemererwa habw’encwamu ei yakozere obukirukuhika ha kweyongerayo kusoma. Naagamba ati: “Koosi ei nakozere, yanyetaagisaaga kusoma kumara esaaha ibiri zonka buli kiro. Kinu kikankoonyera kugumizaamu nimpeereza nka payoniya.”

Ekisisani: Ow’oruganda naateekerezaaho obu araaba naasobora kweyongerayo kusoma kandi ha murundi nugwo gumu akahikiiriza obujunaanizibwa bwe obundi bwona. 1. Naarabyamu omuzindaaro omu rusorrokano. 2. Naayejumbira omu kutebeza okw’enju ha nju. 3. Naakora omulimo ogw’okukora kaawa. 4. Ali omu kilaasi ha isomero.

Obu oraaba noogonza kweyongerayo kusoma, kigumye ngu noija kutunga obwire obw’okuhikiiriza obujunaanizibwa bwawe obukuru (Rora akacweka 11)


12. Omuntu naasobora ata kukozesa kurungi obwire bwe obukirukuhika ha bwegese? (Omugambizi 12:1)

12 Koosi eraamara kasumi ki. Teekerezaaho emyezi rundi emyaka ei oraamara noosoma. Koosi ey’orukugonza kutwara eraakusobozesa kukozesa kurungi obwire bwawe? (Bef. 5:15-17) Obu oraaba okyali muto, koosi ei orukugonza kusoma, eraakusobozesa kuha Yahwe ekirukukirayo oburungi okyali nsinganto, nk’okuheereza omu buheereza obw’akasumi koona? (Soma Omugambizi 12:1.) Haroho koosi engufu eziraakuha obukugu obw’orukwetaaga kukora omulimo ogw’orukugonza? Ekyokurorraho, omu masomero agamu nk’ag’eby’engaro, noosobora kwegerayo obukugu obw’orukwetaaga kumara obwire buke kandi ha sente nke, kukira kugisomera ha yunivasite. Mario, kuruga omu Chile, naagamba ati: “Nkacwamu kukora koosi y’emyaka ebiri omu isomero lya technical ey’ekaba eri ya sente nke kukira kugikorra ha yunivasite. Nasomaga ebiro bbina byonka buli wiiki, ekyansobozeseze kuheereza nka payoniya obu ninsoma.”

13. Kiki ekisobora kubaho kakuba osomera hara n’eka y’owanyu?

13 Teekerezaaho ekiikaro nambere oraasomera. Noosobora kutunga koosi omu isomero eriri haihi n’omuka. Baitu kakuba otunga koosi omu isomero eriri hara n’omuka? Rundi kakuba kiba nikikwetaagisa kuraara ha isomero? Kimanye ngu kuba hara n’eka yaawe, nikiija kukuta omu kabi k’amaani ak’eby’omwoyo, kukira muno obu oraaba noija kwikara omu nju emu n’abantu abatali Bakaiso ba Yahwe. (Nfu. 22:3; 1 Kol. 15:33) Ekyokurorraho, Matias kuruga omu Mozambique, akakora koosi eyamazire omwaka gumu ey’ekaba etali ya sente nyingi. Baitu, naayeyijukya habw’encwamu ei yakozere. Habwaki? Naagamba ati: “Obwire obu bwona nkabumara nindaara ha isomero. Buli kiro nayohebwaga kukora ebintu ebibi. Nintererra buli muntu weena kutwara koosi ey’etarukumwetaagisa kuba hara n’eka ye.” Munyaanya itwe kuruga omu Russia naagamba ati: “Habwokuba nkaba niinyikara n’abazaire bange, nkeetantara ebizibu n’ebyohyo ebihika hali abaana abaraara ha isomero.” Noosobora n’okutunga koosi ei osobora kusomera ha intaneeti.

14. Omusingi ogurukusangwa omu Luka 14:28 nigusobora kukukoonyera guta obu orukuba noogonza kweyongerayo kusoma?

14 Teekerezaaho sente ezi oraatamu. Koosi ezimu tiziri za sente nyingi, rundi nizisobora kusasurwa gavumenti. Omu nyikara nk’ezi, noosobora kwega obukugu obu orukwetaaga kutunga omulimo otatairemu sente nyingi. Baitu omu biikaro ebindi, nikisobora kwetaagisa sente nyingi kusobora kweyongerayo kusoma. Nikisobora n’okukwetaagisa kusasura sente ezindi, nk’okusasura omwegesa kukusomeseza omu ka. Koosi ezimu zireetera abeegi kumara emyaka nyingi bali omu mabanja. Adilson, kuruga omu Mozambique, naayeyijukya habwa koosi ei yacwiremu kutwara. Naagamba ati: “Isenkurunyowe na nyinenkurunyowe, baayefeerezaaga ebyokulya hamu n’ebyetaago ebindi kusobora kusasurra koosi yange eyatwaire emyaka ena.” Obu oraaba nooteekerezaaho n’obwegendereza koosi ei oraatwara, weekaguze: ‘Niija kumaraho sente zingaha? Nyowe rundi eka yange nitusobora kugisasurra? Haroho koosi endi eya sente ntaito?’ (Soma Luka 14:28.) ‘Kakuba ntunga ibanja, nikiija kuntwarra bwire ki kulisasura? Omulimo ogu ndaatunga omu kasumi ak’omumaiso, nigwija kunsasura sente eziransobozesa kwebeisaaho n’okusasura ibanja eri?’—Nfu. 22:7.

15. Habwaki osemeriire kuteekerezaaho obu kiraaba kyanguhire kutunga omulimo ogu orasomerra otakacwiremu kweyongerayo kusoma?

15 Teekerezaaho obu kiraaba nikiija kukwanguhira kutunga omulimo. Teekerezaaho emirimo ey’eri omu kicweka nambere orukwikara rundi nambere orukugonza kwikara. Koosi ei oraasoma eraakukoonyera kutunga omulimo? Koosi ezimu tiziha abantu obukugu oburukumara kusobora kutunga omulimo ogu barukwetaaga. Oihireho zita omutima ha kwegesa abantu kumanya ebintu omu bigambo kyonka, omu kiikaro ky’okubooleka omulingo ogu basemeriire kubikoramu. (Bak. 2:8) Munyaanya itwe kuruga India naagamba ati: “Koosi ei nasomere etankoonyere kutunga obukugu obw’okukora omulimo ogu nkaba ningonza. Ekyarugiremu, ntasobole kutunga omulimo ogu nkaba nsomeriire.” Abamu nibasobora kusoma koosi omu biikaro nambere kitarukwanguha kutunga emirimo ei basomeriire. Sublime, kuruga omu Central African Republic, akasomerra koosi ey’okukanika. Baitu naagamba ati: “Nambere ndukwikara, abantu abarukukira obwingi, beekanikira ebintu byabo, nahabweki kigumire kutunga omulimo.”

16. Bikaguzo ki ebirakukoonyera kuteekerezaaho ekika ky’omulimo ogu oraakora hanyuma y’okusoma?

16 Teekerezaaho n’ekika ky’omulimo ogu osobora kutunga. Oraagwegondezaamu? (Mug. 3:12, 13) Ekiikaro kiraasisana kita, kandi nibaha ab’oraakora na bo? Omulimo ogu orukugonza kukora, gumanyirwe nk’ogw’akabi, rundi abantu ab’oraakora na bo rundi kampuni, ikara neerwana kurora ngu yaikara haiguru y’ezindi, kandi eraakuleetera kukora muno ekihinguraine? Omulimo ogu guraakusasura sente zingaha? Guraakukoonyera kwehikyaho ebyetaago byawe? Kiraakwetaagisa kweyongerayo kusoma kusobora kugwikazaaho? Ekirukukirayo obukuru, guraakusobozesa kwebembeza Obukama? (Mug. 12:13) Ky’amananu ngu emirimo obu eba atarukukanya, tikyanguhire kutunga omulimo ogw’orukugonza. Baitu encwamu ei oraakora hati obukirukuhika ha bwegese, neesobora kukwataho omulimo ogw’oraatunga omu kasumi ak’omumaiso. Tabitha, kuruga India, akakora koosi ey’okusona engoye kumara emyezi mukaaga. Naagamba ati: “Nkateekereza ngu kusona engoye nikiija kunkoonyera kuheereza nka payoniya. Omulimo gunu gwikara gwine bakasitoma, otura nambere oba ogondiize, kandi tikyetaagisa sente nyingi kugutandikaho.” Koosi egi ekakoonyera Tabitha kutunga omulimo ogwamukoonyiire kuheereza nka payoniya.

17. (a) Omukristaayo naasobora ata kumanya kurungi ebirukukwata ha koosi ey’arukwija kukora kusobora kukora encwamu ey’amagezi obukirukuhika ha bwegese? (b) Misingi ki eya Baibuli ey’esobora kukukoonyera kukora encwamu enungi? (Rora n’akasanduuko, “Emisingi ya Baibuli ey’Okuteekerezaaho.”)

17 Twabazaaho ebintu ebirukwahukana ebi tusemeriire kuteekerezaaho obukirukuhika ha kweyongerayo kusoma. Hati, noosobora ota kumanya kurungi ebirukukwata ha koosi ey’orukwija kukora kusobora kukora encwamu ey’amagezi? Seruliiriza ha koosi ezi osobora kutwara kuraba omu kugenda omu masomero agazeegesa rundi ha mikura yago. Seruliirizaaho emirimo ei osobora kukora ey’erukuhikaana na koosi ei orukugonza kutwara. Noosobora kwekaguzaaho abantu abaatwaire koosi niyo emu rundi abarukukora omulimo nugwo gumu. (Nfu. 13:10) Bakaguze, “Birungi ki hamu n’ebibi ebiri omu kukora koosi egi rundi omulimo ogu?” Bazaaho n’abandi abaliyo nibaheereza Yahwe n’okusemererwa. (Nfu. 15:22) Bwegese bwa mulingo ki obu barukugonza otunge rundi emirimo? Nibasobora n’okubazaaho omulimo ogu otakateekeriizeeho.

Emisingi ya Baibuli ey’Okuteekerezaaho

  • Habwaki ningonza kweyongerayo kusoma? (Mat. 6:33; 1 Tim. 6:8-10)

  • Ndaamara bwire ki ha isomero rundi ninkora homework buli wiiki? (Baf. 1:10)

  • Koosi niija kumara emyaka ingaha? (Bef. 5:15-17)

  • Ndaaba niinyikara nkaha? (1 Kol. 15:33)

  • Koosi niija kutwara sente zingaha? (Luk. 14:28)

  • Kweyongerayo kusoma kirankoonyera kutunga omulimo ogurankoonyera kwehikyaho ebyetaago byange, n’okuhikiiriza ebigendererwa byange eby’omwoyo? (Mug. 12:13)

18. Kiki eki tusemeriire kwijuka?

18 Nkooku twarora, kweyongerayo kusoma kurumu ebirungi n’ebibi. Nahabweki, saba kandi oteekerezeeho obwegese obu osobora kutunga. Ijuka ngu kweyongerayo kusoma nikisobora kukuha obulinzi buke omu by’entaahya, baitu ekintu kyonka ekisobora kukuleetera okusemererwa kwonyini, nukwo kutunga enkoragana enungi na Yahwe. (Zab. 16:9, 11) Yahwe naija kwikara naarolerra abantu be kababe beeyongiireyo kusoma rundi nangwa. (Baheb. 13:5) Hati kiki eki osemeriire kukora kakuba ocwamu kweyongerayo kusoma? Kiki ekiraakukoonyera kwikara oine enkoragana enungi na Yahwe obu oraaba noosoma? Nitwija kubazaaho ebikaguzo binu omu kicweka ekirukuhonderaho.

WAAKUGARUKIREMU OTA?

  • Kusigikirra hali Abagaratiya 6:5, nooha aine obujunaanizibwa obw’okucwamu obu oraaba osemeriire kweyongerayo kusoma rundi nangwa?

  • Abakristaayo basemeriire kurora bata kweyongerayo kusoma?

  • Bintu ki Omukristaayo ebi asemeriire kuteekerezaaho obu arukuba naagonza kweyongerayo kusoma?

EKIZINA 45 Okwecumitiriza okw’Omutima Gwange

a AMAKURU G’EBIGAMBO: Omu kicweka kinu hamu n’ekirukuhonderaho, ebigambo “kweyongerayo kusoma” nibimanyisa obwegese bwona rundi okutendekwa ebihingura hali ebi ebiheebwa gavumenti, kandi binu nibitwarramu, koosi engufu rundi eziraihire ezeegesebwa ha yunivasite, rundi omu masomero aga technical, hamu n’ageegesa eby’engaro.

b Amabara agamu gahindwirwe

c Kara, ebitabu byaitu tibyayekambisaaga Abakristaayo kugenda ha yunivasite. Ekyokurorraho, ekicweka “Abazaire—Kasumi Ki ak’Omumaiso Aka Murukugondeza Abaana Banyu?” ekyaturukiibwe omu Watchtower eya Okitobba 1, 2005, kikabazaaho ebizibu ebiruga omu kweyongerayo kusoma. Noobu kiraaba ngu ebizibu binu bikyaroho, kucwamu kweyongerayo kusoma eri ncwamu ya buli muntu. Buli Mukristaayo ow’akuzire asemeriire kusaba muno ha nsonga enu kandi ateekerezeeho emisingi ya Baibuli hamu n’ebintu byona ebirukuzingirwamu atakakozere encwamu egi. Kandi obu araaba ali mwana muto, omutwe gw’eka nuwe asemeriire kukikora. Busaho Omukristaayo weena, kababe abagurusi—asemeriire kucwera Omukristaayo mugenzi we omusango habw’encwamu ei akozere obukirukuhika ha kweyongerayo kusoma.—Yak. 4:12.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana