JULAAYI 27–AGUSTO 2, 2026
EKIZINA 56 Gonza Amananu
Ikara Ogumire omu by’Omwoyo Obu Oraayeyongerayo Kusoma
“Hoona nambere tuhikire omu kukurakurana, leka tugumizeemu kurubata kurungi omu muhanda gunu gwonyini.” —BAF. 3:16.
EBI TURAAYEGA
Rora omulingo emisingi ena esobora kukukoonyera kwikara ogumire omu by’omwoyo obu oraacwamu kweyongerayo kusoma.
1-2. (a) Obu oraacwamu kweyongerayo kusoma, kiki eki osemeriire kwikara nookora? (b) Nikimanyisa ki ‘kugumizaamu noorubata kurungi omu muhanda gunu gwonyini’? (Abafiripi 3:16)
HANYUMA y’okutunga okusoma okuheebwa gavumenti, bamu h’abaheereza ba Yahwe bacwiremu kweyongerayo kusoma. Bateekereza ngu kweyongerayo kusoma nikiija kubakoonyera kutunga omulimo oguraabasagika omu buheereza bwabo hali Yahwe. Obu oraaba ocwiremu kweyongerayo kusoma, noosobora ota kukigumya ngu waikara oli haihi na Yahwe? (Yak. 4:8a) Hataroho kugurukyagurukya, omu myaka ey’enyuma obu okaba noosoma, okahikwaho enyikara ezaalengere okwikiriza kwawe. Hati, nikiija kukwetaagisa ‘kugumizaamu noorubata kurungi omu muhanda gunu gwonyini,’ ekirukumanyisa kugumizaamu nooheereza Yahwe n’obwesigwa, nkooku oliyo nookora.—Soma Abafiripi 3:16.
2 Ekigambo eky’oruyonaani ekyakozesiibwe kumanyisa, ‘kugumizaamu noorubata kurungi omu muhanda gunu gwonyini’ obu kyakozesebwaga, kyakiraga kuleetera abantu kuteekerezaaho abaserikale abaagenderaga hamu. Obu oraacwamu kweyongerayo kusoma, nikiija kukwetaagisa kugumizaamu “noogendera hamu” n’ab’oruganda na banyaanya itwe omu kuheereza Yahwe, otarukuleka. Ekicweka kinu nikiija kubazaaho emisingi ena ey’eraakukoonyera. Kandi emisingi enu teri mpyaka hali iwe. Emisingi enu ekakukoonyera kukora encwamu enungi, kandi niija kugumizaamu neekukoonyera kwikara oli haihi na Yahwe obu oraayeyongerayo kusoma, noobu oraamaliiriza kusoma.
IKARA NOOKORA EBINTU EBIRAIKAZA ENKORAGANA YAAWE NA YAHWE EGUMIRE
3. Obu oraayeyongerayo kusoma, kiki ekisobora kubaho?
3 Ekisobora kubaho. Kweyongerayo kusoma, nikiija kukwetaagisa kuba na bingi eby’okukora buli kiro. Habwokuba noogonza kukora kurungi ha isomero, noosobora kutandika kutwara obuheereza bwawe hali Yahwe nk’ekintu ekitali kikuru. Noosobora n’okutandika kunagiiriza ensorrokano, kuteejumbira omu buheereza, kuteesomesa, hamu n’okutasaba.—Kus. 2:4.
4. Kiki ekiraakukoonyera kuba na “bingi eby’okukora omu mulimo gwa Mukama waitu”? (1 Abakolinso 15:58)
4 Soma 1 Abakolinso 15:58. Egaali kusobora kugumizaamu neegenda omu maiso, nikikwetaagisa kwikara noogisamba. Omu mulingo nugwo gumu, kusobora kwikaza enkoragana yaawe na Yahwe egumire, osemeriire kwikara oine bingi by’okukora omu buheereza bwawe hali Yahwe. Egi niyo ensonga habwaki Baibuli etugambira kuba na “bingi eby’okukora omu mulimo gwa Mukama waitu.” Kinu tikirukumanyisa kumara obwire buke nooyejumbira omu bintu eby’omwoyo. Baitu nikimanyisa kwebembeza ebintu eby’omwoyo. Ijuka ngu kuheereza Yahwe nikyo ekintu ekirukukirayo omu bwomeezi bwawe hatali kweyongerayo kusoma. (Mat. 22:37) Munyaanya itwe omuto arukwetwa Samantha naagamba ati, “Nkacwamu ngu, kakuba okusoma kwange kutaaha omu nteekaniza yange ey’okuheereza Yahwe, nkaba niinyija kuleka kusoma.”
5. Kiki eki osemeriire kukora, kusobora kwikara oine bingi eby’okukora omu kuheereza Yahwe?
5 Eki osemeriire kukora otakeeyongiireyo kusoma. Kigumye ngu wayebembeza ebintu ebikuru. Weekaguze, ‘Nteekaniza ki ei ntaireho, kurora ngu naikara ningenda omu nsorrokano, omu buheereza, kandi niinyesomesa?’ (Yos. 1:8; Mat. 28:19, 20; Baheb. 10:25) Noosobora n’okwekaguza: Natungaga nta obwire obw’okukora ebintu binu, obu nkaba ninkyasoma omu myaka ey’enyuma? Obu oraaba nooteekereza ngu haroho ebintu ebi waakukozere omu mulingo ogw’embaganiza, mpindahinduka ki ezi osobora kukora hati? Obu oraaba ocwiremu kweyongerayo kusoma, cweramu kimu kwikara oine bingi eby’okukora omu buheereza bwawe hali Yahwe. Kora kyona eki orukusobora kurora ngu wasoma kurungi, baitu otanagiiriza ebintu eby’omwoyo.a—Mat. 6:24.
6. Bikaguzo ki ebi osobora kwekaguza kurora obu oraaba nookyayebembeza ebintu ebikuru omu bwomeezi bwawe? (Rora n’ekisisani.)
6 Obu oraaba ogarukireyo kusoma, tunga obwire buli kwezi oyekebere. Weekaguze: ‘Ninkyayebembeza ebintu eby’omwoyo omu bwomeezi bwange?’ Haroho obwokurorraho obu otasemeriire kwitira eriiso. Ekyokurorraho, kwosa rundi kugenda okeereriirwe omu nsorrokano, kuteekerezaaho ebintu ebi bakuhaire kukora ha isomero obu orukuba oli omu nsorrokano, rundi kuba omu nsorrokano nookozesa video conferencing. Kandi noosobora n’okwekaguza, ninsaba kandi ninyesomesa Baibuli nkooku nakoraga kara? Ngenda omu buheereza kuhikiiriza omukoro kwonka? Ebintu binu obu biraaba nibikubaho, gira eki wakoraho omu bwangu. Otaikiriza kweyongerayo kusoma, kukulemesa kwebembeza ebintu ebikuru omu buheereza bwawe hali Yahwe.
Otaikiriza okusoma kukulemesa kwebembeza ebintu ebikuru, obuheereza bwawe hali Yahwe (Rora akacweka 6)
“LINDA OBUSOBOZI BWAWE OBW’OKUTEEKEREZA”
7. Kweyongerayo kusoma, nikisobora kukwataho kita enteekereza yaawe?
7 Ekisobora kubaho. Kusigikirra ha koosi ei oraacwamu kukora, noosobora kutandika kwega “ebifirosoofa n’ebisuba ebitarumu” otwaliiremu n’okwega ngu Ruhanga taroho kandi ngu abantu batahangwe. (Bak. 2:8) Okusoma kwawe nikusobora n’okukurakuraniza omwoyo ogw’okweyesiga wenka. Ow’oruganda omu omuto akagamba ati: “Batagarukire ha kutwegesa omulimo ogw’okukora kyonka, baitu bakatwegesa n’omulingo tusemeriire kuteekerezaamu, kandi emirundi nyingi omulingo ogu tigwahikaanaga n’enteekereza ya Yahwe. Ekyokurorraho, bakatwegesa ngu kusobora kuba basinguzi omu bwomeezi, tusemeriire kweyesiga itwenka. Enteekereza eya mulingo ogu, ekatandika kundeetera kuteekereza ngu nkaba ntarukwetaaga obukoonyezi bwa Yahwe kusobora kuba n’okusemererwa. Kinu kikandeetera kugumirwa muno kwesiga Yahwe.”
8. Habwaki kikuru kulinda obusobozi bwawe obw’okuteekereza? (Enfumo 5:1, 2)
8 Soma Enfumo 5:1, 2. Baibuli neekuteererra ‘kulinda okwekenga’ kwawe rundi kulinda obusobozi bwawe obw’okuteekereza. Kulinda ekintu nikimanyisa ngu haroho omuntu arukugonza kukisiisa rundi kukikwihaho. Kinu nukwo kiri obukirukuhika ha busobozi bwawe obw’okuteekereza. (1 Pet. 5:8) Omwoyo gw’ensi nigusobora kucekya okwikiriza kwawe obukirukuhika ha ngeso, nigusobora kukuleetera kutandika kugurukyagurukya endugirro y’obwomeezi, rundi kugurukyagurukya Ruhanga obu araaba aroho kwo. Abeegesa hamu n’abantu abandi nibasobora kulengaho kukuleetera kuteekereza ngu enteekereza yabo obukirukuhika ha bintu ebi, niyo ehikire. Baitu amananu gali ngu, enteekereza zaabo “budomadoma hali Ruhanga.”—1 Kol. 3:18-20.
9. Kiki eki osobora kukora kulinda obusobozi bwawe obw’okuteekereza?
9 Eki osobora kukora otakeeyongiireyo kusoma. Kusobora kulinda obusobozi bwawe obw’okuteekereza, banza okigumize kimu ngu Baibuli ebi erukwegesa nugo mananu otakeeyongiireyo kusoma. Weekaguze ebikaguzo nka binu: ‘Habwaki niinyikiririza omuli Ruhanga? Kiki ekirukungumya ngu Baibuli Kigambo kye? Kiki ekirukungumya ngu endengo za Baibuli ezirukukwata ha ngeso, nizikirra hara endengo ez’ensi?’ Teekerezaaho obu okaba oli ha isomero omu myaka ey’enyuma. Noosobora kuba wayegere bingi ebirukukwata ha nteekereza ey’abantu ab’ensi. Weekaguze: Okwikiriza kwawe kukaceka, habw’abeegi bagenzi baawe abamu kwikiririza omu nyegesa erukugamba ngu ebintu bitahangwe? Wayanguhaga kwohebwa habw’engeso ezitasemiire abeegi bagenzi baawe ezi baayejumbiramuga? Obu oraaba nooyehurra ngu haroho ekintu eki waakukozereho ha nyikara ezi, kiki eki osobora kukora kugumya ngu Baibuli ebi erukwegesa nibyo bihikire, kandi ngu nibyo birukukirayo oburungi? Cweramu kimu kulinda obusobozi bwawe obw’okuteekereza, obu oraayeyongerayo kusoma.—2 Tim. 2:16-18.b
10. Noosobora ota kugumizaamu noolinda obusobozi bwawe obw’okuteekereza?
10 Obu oraayeyongerayo kusoma, ikara nooyekebera butoosa. Weekaguze: ‘Nsikirizibwa kwetwaza omu mulingo nk’ogw’abantu abanyetooroire? Ebintu ebi ndukwega ninsobora kubyetegereza ngu nibisigikirra ha bifirosoofa? Ninkigumya ngu Obukama bwa Ruhanga nubwo bwonka burukwija okumaraho ebizibu by’abantu?’ Kusobora kulinda obusobozi bwawe obw’okuteekereza, gumizaamu nooyesomesa Ekigambo kya Ruhanga. Kwesomesa Baibuli, n’okwecumiitirizaaho ebi orukwega, nikiija kukukoonyera kugumya ngu ebi orukwega nugo mananu.—1 Tim. 4:15.
KOZESA KURUNGI OBWIRE BWAWE
11. Obu oraayeyongerayo kusoma, kiki ekisobora kubaho obukirukuhika ha mulingo okozesaamu obwire bwawe?
11 Ekisobora kubaho. Kweyongerayo kusoma nikiija kukwetaagisa obwire bwingi kukira muno obu orukuba oli haihi kukora ebirengeso, rundi obu orukuba oine purojekiti kandi oine kugimaliiriza omu bwire bwonyini obu bakuteeriireho. Kakuba otakozesa kurungi obwire bwawe, noija kwetuntura muno kandi obwire oburukukira obwingi noija kwikara ojwahire. Egi niyo ensonga habwaki kiri kikuru muno kutunga obwire obw’okwefaaho.
12. Bintu ki ebi osemeriire kukora kwoleka ngu ‘n’okozesa kurungi obwire bwawe’? (Abefeeso 5:15, 16)
12 Soma Abefeeso 5:15, 16. Nikisobora kukugumira ‘kukozesa kurungi obwire bwawe.’ Baitu osemeriire kuba n’enteekaniza. Ekyokurorraho, osemeriire kumara obwire n’Abakristaayo bagenzi bawe hamu n’ab’omuka yaawe, noobu kiraaba ngu osemeriire kusoma. (Zab. 133:1; Nfu. 18:1) Ebintu eby’omwoyo nibyo osemeriire kwebembeza omu bwomeezi bwawe. (Mat. 6:33) Kandi nikisobora n’okukwetaagisa kuhikiiriza obujunaanizibwa omuka hamu n’omulimo ogw’orukukora. Ekindi, nooyetaaga kurolerra obwomeezi bwawe kuraba omu kuhuumura ekirukumara n’okukora ebisasaizi. (Mug. 4:6; 1 Tim. 4:8) Kusobora kukora ebintu binu byona, osemeriire kukozesa kurungi obwire bwawe.
13. Kiki eki osobora kukora kusobora kukozesa kurungi obwire bwawe?
13 Eki osobora kukora otakeeyongiireyo kusoma. Baibuli eyoleka ngu kukora enteekaniza kirugamu obusinguzi. (Nfu. 21:5) Nahabweki, ba n’enteekaniza enungi otakeeyongiireyo kusoma. Kusobora kukora eki, noosobora kwekaguza: Okakozesa ota obwire bwawe obu okaba noosoma omu myaka ey’enyuma? Obu oraaba nooyehurra ngu haroho ekintu eki waakukozereho, mpindahinduka ki ezi osobora kukora hati? Cweramu kimu kulema obwire bwawe, omu kiikaro ky’okwikiriza obwire kukulema.c
14. Bikaguzo ki ebisobora kukukoonyera kwekebera?
14 Obu oraayeyongerayo kusoma, ikara nooyekebera butoosa orole omulingo orukukozesaamu obwire bwawe. Weekaguze: ‘Enteekaniza yange enyikiriza kutunga obwire obw’okuhuumuraho, n’okukora ebisasaizi? Ntunga obwire obw’okuba hamu n’Abakristaayo bagenzi bange? Ninsobora kumaliiriza omulimo ogu bampaire ha isomero omu bwire? Obu kiraaba ngu tindukusobora, kiri ngu habwokuba nyine bingi eby’okukora rundi ngu habwokuba nkozesa kubi obwire bwange? Banywani bange rundi ab’omu ka yange, nibeehurra ngu nsemeriire kukora empindahinduka?’ Noobu kiraaba ngu nooyetaaga kuhinduramu enteekaniza yaawe, rundi kugumira ha nteekaniza ey’obaire oine, kikoleho omu bwangu. Kandi noosobora n’okubazaaho n’abantu abandi abakozesa kurungi obwire bwabo.—Nfu. 11:14.
IKARA ‘NOOGENDA N’ABANTU AB’AMAGEZI’
15. Bizibu ki ebi osobora kutunga obu oraayeyongerayo kusoma?
15 Ekisobora kubaho. Obu oraacwamu kweyongerayo kusoma, abeegi bataahi baawe nibasobora kukuraaliza kumara hamu na bo obwire hanyuma y’okuruga omu kilaasi kusoma. Noosobora kusikiirizibwa kubeeteeranizaaho. Kinu nikisobora kubaho, habwokuba noingana na bo omu myaka, obundi ogonza ebintu nibyo bimu nka bo, kandi habwokuba muli n’omu kilaasi emu. Noosobora kwehurra ngu oine bingi ebimurukusaniza, kukira ab’oruganda na banyaanya itwe omu kitebe. Baitu osemeriire kwegendereza. Noobu kiraaba ngu noosoma na bo omu kilaasi, tikirukumanyisa ngu nimusisana omu ngeso. Noosobora kutandika kuteekereza nka bo, habwokuba omara na bo obwire bwingi. (1 Kol. 15:33) Kinu nikyo kyahikire hali ow’oruganda arukwetwa Michael, ayamaliriize koosi ye ey’emyaka ena omu byamasanyarazi. Akagamba ati: “Buli wiiki, namaraga obwire bwingi muno n’abakozi bagenzi bange, abaabazaaga ebigambo ebirukuhemura, nibahuliiriza ebizina ebitali birungi hali Abakristaayo, kandi tibaateekamuga abakazi ekitiinisa. Na nyowe nkatandika kuteekereza ngu ebi barukukora tibiri bibi.”
16. Nikimanyisa ki ‘kugenda n’abantu ab’amagezi’? (Enfumo 13:20)
16 Soma Enfumo 13:20. Baibuli etugambira akabi akaruga omu kuba n’abanywani ababi. Ha rubaju orundi, ‘ogu arukugenda n’abantu ab’amagezi, alifooka w’amagezi.’ Eky’okwega: Abanywani abatumara na bo obwire batukwataho omu mulingo omurungi rundi omubi. Nahabweki, tusemeriire kunywana abo abagonza Yahwe nka itwe, kandi abatugondeza ebirungi.—Zab. 101:6, 7; 119:63.
17. Kiki eki osobora kukora kwetantara abanywani ababi?
17 Eki osobora kukora otakeeyongiireyo kusoma. Weetereho obugarukiro obukirukuhika ha bwire obu oraamara n’abeegi bagenzi baawe. Trenton ow’ali omu h’Abakaiso ba Yahwe, naagamba ati: “Ntwaza abeegi bagenzi bange omu mulingo ogw’embabazi, baitu timmara na bo obwire hanyuma y’okuruga omu kilaasi kusoma. Mbarora nk’abeegi bagenzi bange, hatali nk’abanywani bange nfenanfe.” Oraayeteeraho bugarukiro ki? Kusobora kugarukamu ekikaguzo eki, weekaguze: Bugarukiro ki obu naayeteriireho obu nkaba ninsoma emyaka ey’enyuma? Obu oraaba nooyehurra ngu haroho ekintu eki osemeriire kukoraho, mpindahinduka ki ezi osobora kukora hati? Cweramu kimu kwikara ‘noogenda n’abantu ab’amagezi’ kandi oyetantale kumara obwire n’abantu abatarukugonza Yahwe.d
18. Kwekebera kwa mulingo ki okusobora kukugasira? (Rora n’ekisisani.)
18 Weekebere butoosa. Weekaguze: ‘Ntandikire kumara obwire bwingi muno n’abeegi bagenzi bange? Engeso zaabo, omulingo babazaamu, hamu n’enyetwaza yabo, bikwataho omulingo mbazaamu n’omulingo nteekerezaamu? Yahwe naayehurra ata obukirukuhika h’abanywani bange?’ (Zab. 1:1) Kakuba oyehurra ngu oine kukora empindahinduka, zikole omu bwangu. Kigumye ngu banywani baawe nfenanfe nubo abo abagonza Yahwe nka iwe. Ekindi, otatiina kutebeza abeegi bagenzi baawe. Habwokuba omara na bo obwire ha isomero, oine omugisa ogw’okubeegesa amananu.
Otatiina kutebeza abeegi bagenzi bwawe (Rora akacweka 18)e
NOOSOBORA KUGUMIZAAMU NOOSEMEZA YAHWE NOOBU ORAAYEYONGERAYO KUSOMA
19. Noosobora ota kweteekaniza kusobora kwetantara ebizibu omu by’omwoyo obu oraayeyongerayo kusoma? Soborra.
19 Teekerezaaho ekyokurorraho kinu. Omuntu arukugenda kutemba ensozi, aine kuteekaniza ebintu ebimu, atakatandikire kutemba. Noobu kiraaba ngu tamanyire ebintu ebibi ebisobora kumuhikaho, aine kukigumya ngu aine amaani agaraamusobozesa kutemba, ajwaire engoye ezirukwetaagisa, kandi amanyire na nambere arukugenda. Na iwe noosobora kukora ekintu nikyo kimu, obu oraaba oyeyongiireyo kusoma. Ikara ogumire omu kwikiriza, ojwale “ekijwaro kyona eky’okurwanisa ekiruga hali Ruhanga,” kandi ikara oine ekigendererwa eky’okusemeza Yahwe omu buli kimu kyona eki okora, hatali kutunga sente nyingi, rundi kuba rurangaanwa.—Bef. 6:11-13; 1 Kol. 9:26, 27; 10:31.
20. Noosobora ota ‘kwikara nooyekebera kurora obu oraaba oli omu kwikiriza’?
20 Baibuli etuteererra eti: “Mwikale nimwekebera kurora obu muraaba muli omu kwikiriza; mwikale nimwerengesa nukwo mumanye kiki kyonyini eki muli.” (2 Kol. 13:5) Noosobora kukora ekintu nikyo kimu obu oraayeyongerayo kusoma. Weekebere butoosa kurora obu oraaba nookora kurungi omu bintu ebibaziibweho omu kicweka kinu. Oine enteekaniza enungi ey’eby’omwoyo? Noolinda enteekereza yaawe hali amagezi ag’ensi? Nookozesa kurungi obwire bwawe? Nookomamu abanywani abarungi abarukuheereza Yahwe obu nooyetantara abanywani ababi? Ebi nibyo ebikaguzo ebi osemeriire kwekaguza, koobe oli ha isomero, ha mulimo rundi ahantu handi hoona. Noobu orahikwaho enyikara ya mulingo ki, cweramu kimu kwikara ogumire omu kwikiriza. Kigumye ngu Yahwe naija kukuha emigisa obu oraakora eki.—Nfu. 3: 5, 6.
EKIZINA 87 Ija! Ogarurwemu Amaani
a Kumanya ebintu ebiraakukoonyera kwikara oine bingi eby’okukora omu buheereza bwawe hali Yahwe, rora ekicweka ha jw.org ekiine omutwe “Ebikaguzo Ensingaanto Bekaguza . . Kiki Eki Nsemeriire Kukora Hanyuma y’Okubatizibwa?—Ekicweka 1: Ikara Noohondera Enteekaniza Yaawe ey’eby’Omwoyo.”
b Kumanya ebintu ebiraakukoonyera kulinda enteekereza yaawe, rora ekicweka “Otaikiriza “Amagezi Agobusinge Bunu” Kukubihabiiha’” ekiri omu Munaara gw’Omulinzi ogwa Maayi 2019.
c Kumanya ebintu ebiraakukoonyera kukozesa kurungi obwire bwawe, rora ekicweka ekiri ha jw.org ekiine omutwe “Ebikaguzo Ensingaanto Bekaguza . . . Ninsobora Nta Kukozesa Kurungi Obwire Bwange?”
d Kumanya ebintu ebiraakukoonyera kukomamu abanywani abarungi, rora isomo 48, “Koma Abanywani n’Obwegendereza,” omu kitabu Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro!
e KUSOBORRA EKISISANI: Munyaanya itwe ow’ali ha isomero naayega kusiba isoke, aliyo naatebeza omwegi mugenzi we omu mulingo ogw’amagezi.