MAAYI 25-31, 2026
EKIZINA 135 Yahwe n’Agamba Ati: “Mwana Wange, Foka Wamagezi”
Yoleka Okwetegereza Nukwo Okole Ekihikire
“Omuntu ayoleka okwetegereza alihika ha businguzi.”—NFU. 16:20, NWT.
EBI TURAAYEGA
Nitwija kurora omulingo okwetegereza kusobora kutukoonyera kuraba omu nyikara ezigumangaine.
1-2. Okwetegereza nikyo kiki, kandi nikusobora kuta kutukoonyera?
WAAKEEHURRAGA otwaziibwe omu mulingo ogutali gw’ekitiinisa? Omuntu yaakakweteegerezaaga kubi rundi akakubiihiza? Rundi waakahikwahoga enyikara yoona eyakuleetiire kutiina? Obu kiraaba nukwo kiri, noosobora kuba okimayire nkooku kitanguhire kwetaza omu mulingo omurungi. Omu Baibuli harumu Ebyahandiikirwe ebirukwoleka ekintu ekisobora kutukoonyera omu nyikara nka zinu hamu n’ezindi, kandi eki nikyo, okwetegereza.
2 Okwetegereza nikimanyisa kutakora encwamu nitusigikirra ha biturukurora byonka, baitu kubanza kumanya kurungi enyikara. Kutukoonyera kumanya ensonga habwaki ekintu kibaireho, rundi habwaki omuntu ayetwaize omu mulingo ogu. Kandi eki kitukoonyera kukora encwamu ez’amagezi. Ekyokurorraho, nikusobora kutukoonyera ‘kulema eminwa yaitu’ n’okumanya ni di obu tusemeriire ‘kuculeera.’ ( Nfu. 10:19 Zab. 4:4) Nikusobora kutukoonyera kulema ekiniga kyaitu, n’okutanguha kubiihirwa abandi obu batutwaza kubi. Ekindi, nikusobora n’okutukoonyera kwikiriza obuhabuzi n’okuhanwa. (Nfu. 19:20) Obu twoleka okwetegereza, tusemeza Yahwe, kitugasira kandi kigasira n’abo abakwatwaho habw’ebigambo n’ebikorwa byaitu. Kandi kakuba twesanga omu nyikara ey’egumangaine ey’esobora kutuleetera kubiihirwa, titurukwija kukwatwa ekiniga ky’amaani ekiraatuleetera kwetwaza omu mulingo ogutahikire. Leka tubazeeho ebyokurorraho bisatu kuruga omu Baibuli ebirukwoleka omulingo okwetegereza kusobora kutukoonyera kwikara tuli beebundaazi, tuteekaine, kandi nitwesigira kimu Yahwe.
BA MWEBUNDAAZI HATALI W’EMYEHEMBO
3. Namani akaba nuwe oha?
3 Kusobora kukora ekihikire, tusemeriire kwetantara emyehembo. (1 Pet. 5:5) Okwetegereza nukwo kusobora kutukoonyera kukora ekintu eki. Omu mulingo ki? Teekerezaaho ekyokurorraho kya Namani. Yaikaraga omu Siriya, ihanga erikaba liri omu matemba ga Isaleeri. Namani akaba ali musaija ruranganwa, kandi akaba ali mukuru w’ihe lya Siriya. Baitu akaba arwaire oburwaire obw’amaani obw’ebigenge.—2 Bakam. 5:1.
4. Namani akooleka ata ngu akozere encwamu ey’amagezi?
4 Omukazi wa Namani akaba aine omwisiki Omunyaisaleeri ayakoraga nk’omuzaana we ayamugambiire ngu omu Isaleeri haliyo nabbi ow’akaba naasobora kukiza oburwaire bwa iba. (2 Bakam. 5:2, 3) Namani akaba naasobora kuteekereza ati: ‘Binu biri bigambo by’omwisiki omuto. Kandi naaruga omu ihanga eritutakoragana nalyo, mali naasobora kungambira ekintu kyona ekirankoonyera?’ Baitu Namani akateekerezaaho ebigambo by’omwisiki onu. Omu kiikaro ky’okwikiriza emyehembo kumuleetera kwanga ebigambo by’omwisiki onu, n’obwebundaazi akabita omu nkora. Akasaba omukama wa Siriya amwikiriza agenda omu Isaleeri nukwo akizibwe oburwaire bwe.—2 Bakam. 5:4, 5.
5. Kiki ekyahikire hali Namani obu yahikire Isaleeri?
5 Namani akagenda hali omukama wa Isaleeri Yoramu obu naateekereza ngu naija kukizibwa. Baitu Yoramu akateekereza ngu omukama wa Siriya akaba naaserra ah’okutandikira kukungana na uwe. Nabbi Erisa obu yakihuliire, akasaba Yoramu kumusindikira Namani. (2 Bakam. 5:6-9) Baitu ebintu bitagende nkooku Namani akaba naanihira. Erisa ataruge n’omu nju ye kwija kutangirra Namani rundi kubaza na uwe. Oihireho, Erisa akatuma omuheereza we kugambira Namani eki akaba asemeriire kukora kusobora kukizibwa.—2 Bakam. 5:10.
6. (a) Kiki ekisobora kuba kyaleetiire Namani kubanza kwanga oburagirizi obwamuhairwe? (b) Abaheereza ba Namani bakooleka bata okwetegereza, kandi kiki ekyarugiremu? (2 Ekyabakama 5:13, 14)
6 Ha kubanza, Namani ateetwaze kurungi obu yatungire oburagirizi kuruga hali omuheereza wa Erisa. Baitu ‘akabiihirwa yarugaho yagenda.’ (2 Bakam. 5:11, 12) Habwaki? Obundi akeehurra ngu akaba atatairwemu ekitiinisa ekikaba kimusemeriire nk’omukuru w’ihe lya Siriya. Ekindi, Namani naasobora kuba yayehuliire ngu oburagirizi bwa Erisa bukaba nibwoleka ngu tarukutamu ekitiinisa ihanga lya Siriya. K’ebe nsonga ki, Namani akaba acwiremu kugaruka omu ka atakiziibwe. Baitu abaheereza be bakooleka okwetegereza obu baamwesengeriize kuteekerezaaho oburagirizi obukaba bumuhairwe. Namani akaleka emyehembo, kandi n’obwebundaazi yahondera oburagirizi bwa Erisa. Ekyarugiremu, akakizibwa!—Soma 2 Ekyabakama 5:13, 14.
7. Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kya Namani? (Enfumo 22:4) (Rora n’ebisisani.)
7 Isomo ki eri turukwegera ha kyokurorraho kinu? Twoleka okwetegereza obu tutakora encwamu nitusigikirra ha biturukurora byonka. Ekindi, twoleka okwetegereza obu tutaikiriza enyehurra zaitu kutulema. Okwetegereza kutuleetera kuba beebundaazi. Kandi eki kituleetera kukyetegereza ngu titumanyire buli kimu kyona. Nitusobora kwetaaga obukoonyezi kuruga hali abandi, kukira muno kuruga hali Yahwe. Noobu kiraaba ngu Namani akaba atakafookere muheereza wa Yahwe, akooleka okwetegereza kuraba omu kuhuliiriza abandi, kandi abo nubo; omwisiki Omunyaisaleeri ayakoraga nk’omuzaana w’omukazi we, abaheereza be, kandi ekirukukira obukuru akahuliiriza Erisa ow’akaba ali nabbi wa Yahwe. Namani akaleka emyehembo. Ha kumalirra akakora encwamu ey’amagezi eyamurugiriiremu ebirungi. Nahabweki, tutakabalize rundi tutakakozere ekintu kyona, tusemeriire kubanza kuteekereza. Ekyokurorraho, omuntu naasobora kutuha obuhabuzi kuruga omu Baibuli obu tutarukwikirraniza nabwo, rundi tukatunga oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe obu tutarukwetegereza kurungi. Eki obu kibaho, tusemeriire kuteekerezaaho n’obwegendereza omulingo turaayetwazaamu obu guraaba nigwija kwoleka ngu tuli b’emyehembo rundi abeebundaazi.—Soma Enfumo 22:4.
Nkooku Namani yahuliriize abandi n’obwebundaazi, na itwe tusemeriire kuhuliiriza abandi obu batuhana, bakatugambira ebi barukurabamu, rundi obu tutunga oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe (Rora akacweka 7)
BAZA OMU MULINGO OGUTEEKAINE HATALI OGW’EKINIGA
8. Nyikara ki ezisobora kutuleetera kugumanganirwa kwikara tuteekaine?
8 Okwetegereza nikusobora kutukoonyera kwikara tuteekaine kandi tukeetantara kwetwaza omu mulingo ogw’obukaali obu tuhikwaho enyikara ezirukubiihiza. Amananu gali ngu kinu tikyanguhire kukikora kukira muno omuntu obu atutwaza omu mulingo ogutali gw’embabazi rundi ogutali gw’obwinganiza. (Bef. 4:26 na study note “Be wrathful”) Weetegereze omulingo Daudi na Abbigairi baayolekere okwetegereza omu nyikara ey’egumangaine.
9. Nabbali akatwaza ata Daudi?
9 Teekerezaaho kinu: Daudi n’abasaija be bairukire Saulo, kandi hati nibaikara omu irungu lya Parani. (1 Sam. 25:1) Obu baba baliyo, balinda abaliisa n’igana ly’omusaija omuguuda ow’arukwetwa Nabbali. (1 Sam. 25:15, 16) Akasumi ak’okusara entaama ebyoya obu kaahikire, Daudi akatuma abasaija be hali Nabbali naamugondeza obusinge, kandi omu mulingo gw’ekitiinisa kandi ogw’obwebundaazi, Daudi amusaba kubaha ebyokulya. (1 Sam. 25:6-8) Baitu Nabbali atooleke okusiima kwona habw’ebintu byona Daudi n’abasaija be ebi bakaba bamukoliire. Akakwatwa ekiniga, yabazaaho kubi Daudi hamu n’abasaija be.—1 Sam. 25:10, 11.
10. Daudi na Abbigairi bakooleka bata okwetegereza? (1 Samwiri 25:32, 33) (Rora n’ekisisani.)
10 Kakuba wabaire omu nyikara ya Daudi, waakwehuliire ota? Kyanguhire kwetegereza habwaki Daudi yakwasirwe ekiniga. Akaba ali musaija w’enyehurra z’amaani, kandi ha murundi gunu akakwatwa muno ekiniga yahika na ha rulengo rw’okugonza kwita Nabbali! (1 Sam. 25:13, 21, 22) Eki nikyo kyonyini Daudi akaba naagenda kukora, nambere yatangatanganiire mukazi wa Nabbali ow’arukwetwa Abbigairi ow’akaba ali mukazi ow’amagezi. Abbigairi akooleka ata okwetegereza? Akakyetegereza ngu Daudi akaba ali musaija murungi noobu kiraaba ngu akaba atabukire. Nahabweki akakora kyona eki arukusobora kumukoonyera kulema ekiniga kye. Akamutwarra ebisembo kandi yamuha n’amagezi omu mulingo gw’obwebundaazi. (1 Sam. 25:18, 23-31) Daudi akooleka okwetegereza kuraba omu kuta omutima ha bigambo bya Abbigairi, kandi yakyetegereza ngu ebigambo bya Abbigairi bikaba nibyoleka omulingo Yahwe arukuroramu ensonga. Ekyarugiremu, Daudi akateekaana kandi yayetantara kukora ensobi ey’amaani.—Soma 1 Samwiri 25:32, 33.
Daudi na Abbigairi bakooleka okwetegereza kandi batangira ekintu ekya kabi kubaho (Rora akacweka 10)
11. Kwoleka okwetegereza nikisobora kutukoonyera kita omuntu obu atubiihiza? (Enfumo 19:11)
11 Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kinu? Kwoleka okwetegereza nikisobora kutukoonyera kwetwaza omu mulingo ogurukuleetaho obusinge, noobu turukuba twine ensonga enungi ey’etuletiire kubiihirwa. Nikusobora n’okutukoonyera kuteekerezaaho ebiraaruga omu bigambo byaitu n’ebikorwa byaitu. (Soma Enfumo 19:11.) Abbigairi obu yaijukize Daudi omulingo ebikorwa bye bikaba nibiija kuleetera Yahwe kwehurra, Daudi akasobora kulema ekiniga kye. Kakuba ekintu kyona rundi omuntu akuleetera kukwatwa ekiniga, weetantale kumugarukamu omu mulingo gw’obudoma kandi ogw’obukaali. (Yak. 1:19) Saba Yahwe, kandi otwale obwire kuteekerezaaho omulingo arukuroramu ensonga, kandi kinu nikisobora kukukoonyera kuteekaana.
12. Abandi nibasobora bata kutukoonyera kwoleka okwetegereza n’okwikara tuteekaine?
12 Nkooku Yahwe yakozeseze Abbigairi kukoonyera Daudi kuteekaana n’okwetegereza omulingo Yahwe aroramu ensonga, naasobora n’okukozesa abantu abandi kutukoonyera kwetegereza kurungi omulingo aroramu ensonga. Nahabweki kakuba ohikwaho ekintu kikakuleetera kukwatwa ekiniga, lengaho kubaza n’Omukristaayo ow’akuzire omu by’omwoyo, araakukoonyera kurora ensonga nkooku Yahwe arukugiroramu. (Nfu. 12:15; 20:18) Ha rubaju orundi, kakuba otunga omugisa ogw’okukoonyera omunywani anyakuli omu nyikara nk’egi, lengaho kwegera ha ky’okurorraho kya Abbigairi. Noosobora kukoonyera munywani waawe kwetegereza omulingo Yahwe arukuroramu ensonga. Hataroho kugurukyagurukya, Yahwe naija kuha omugisa amaani ag’orukutamu kukoonyera abandi kwoleka okwetegereza n’okwikara bateekaine.
WEESIGE YAHWE OBU ORAABA OTIINIRE
13. Okwetegereza nikusobora kutukoonyera kuta obu tuba tutiinire?
13 Obwire obumu nitwija kuhikwaho enyikara eziraatuleetera kutiina. Okwetegereza nikwija kutukoonyera kukirora ngu Yahwe aine amaani maingi muno kukira ekintu kyona rundi omuntu weena. Kinu nikiija kutukoonyera kumwesigira kimu noobu turukuba tutiinire. (Zab. 27:1) Yahwe naasobora kutukoonyera omu buli nyikara zoona, ka zibe nizizooka nk’ezigumangaine. Kinu nikyo kyahikire hali nabbi Yona. Akaba ali musaija w’eby’omwoyo, baitu akatiina, Yahwe obu yamuhaire obujunaanizibwa obugumire.
14. Habwaki Yona asobora kuba yatiinire obujunaanizibwa Yahwe obu akaba amuhaire?
14 Yahwe akaha Yona obujunaanizibwa obugumire obw’okugenda kugambira abantu ab’omu rubuga rwa Nineve obutumwa obw’omusango. (Yon. 1:1, 2) Waakwehuliire ota kakuba niiwe wahairwe obujunaanizibwa obu? Kikaba nikiija kutwarra Yona nk’okwezi kumu naarubata ha bigere, kuruga Isaleeri kuhika Nineve orubuga orwa Asura. Abaasura bakaba bamanyirwe nk’abantu abaagonzaaga okurwana. Orubuga orwa Nineve rwayetwaga “orubuga orwesagama.” (Nah. 3:1, 7) Omu kiikaro ky’okwikiriza obujunaanizibwa obwamuhairwe, Yona akacwamu kwiruka.—Yon. 1:3.
15. Kiki ekyakoonyiire Yona kwesigira kimu Yahwe? (Yona 2:6-9)
15 Yona akaba ali omu kwiruka, Yahwe obu yamukoonyiire kuteekerezaaho amaani ge kuraba omu kumujuna omu mulingo gw’ekyamahano. (Yon. 1:15, 17) Yona akeega isomo erikuru. Akakyetegereza ngu akaba atasemeriire kutiina kugenda Nineve habwokuba Yahwe akaba naasobora kumulinda hali akabi koona. (Soma Yona 2:6-9.) Yahwe obu yamuhaire obujunaanizibwa nubwo bumu omurundi ogwa kabiri, akaikiriza kugenda Nineve. Akagenda kandi obuheereza bwe bukarugamu ebirungi.—Yon. 3:5.
16. Okwetegereza nikusobora kuta kutukoonyera obu turukuba tutiinire? (Enfumo 29:25) (Rora n’ebisisani.)
16 Kiki eki turukwegera ha kyokurorraho kinu? Titurukugonza ekintu kyona, kukira muno kutiina abantu kutulemesa kuheereza Yahwe. (Soma Enfumo 29:25.) Ebintu Yona ebi yarabiremu, bikamukooyera kukyetegereza ngu akaba atasemeriire kutiina habwokuba Yahwe akaba naija kumukoonyera. Omu mulingo nugwo gumu, na itwe nitusobora kuleka kutiina ebintu ebisobora kutuhikaho, kakuba tuteekerezaaho omulingo Yahwe aikaire naatukoonyera. Nitusobora n’okwecumiitirizaaho omulingo Yahwe akoonyiire ab’oruganda na banyaanya itwe kuraba omu nyikara ezigumangaine rundi kuhikiiriza obujunaanizibwa obugumire habw’okumwesiga.a (Baheb. 13:6) Leka tugumizeemu nitwoleka okwetegereza, kuraba omu kwesigira kimu Yahwe, n’okukoonyera abandi kukora ekintu nikyo kimu.
Ekyokurorraho kya Yona nikitwegesa ngu okwetegereza nikusobora kutukoonyera kwikiriza oburagirizi bwa Ruhanga, obu turukuba tuli omu nyikara ey’egumire (Rora akacweka 16)
KWIKARA NITWOLEKA OKWETEGEREZA
17. Nitusobora tuta kweyongera kutunga okwetegereza?
17 Nkooku turozere, kwoleka okwetegereza nikisobora kutukoonyera kuraba omu nyikara ezigumangaine. Kiki ekiraatukoonyera kweyongera kwoleka okwetegereza? Yahwe nuwe Ndugirro ey’okwetegereza, kandi akuha abaheereza be kuraba omu Kigambo kye hamu n’omwoyo ogurukwera. (Neh. 9:20; Zab. 32:8) Atuha obuhabuzi obutukoonyera kukora encwamu ez’amagezi n’okulema enyehurra zaitu. (Zab. 119:97-101) Tutunga okwetegereza obu tuteekerezaaho n’obwegendereza Baibuli eki egamba, kandi tukasaba Yahwe kutuha omwoyo gwe ogurukwera. Kinu nikiija kutukoonyera kurora ebintu omu mulingo Yahwe abiroramu, n’okukora Yahwe ebi agonza.—Nfu. 21:1.
18. Kiki eki ocweriiremu kimu kukora?
18 Leka tugumizeemu nituserra okwetegereza kuruga hali Yahwe, kandi tukutwale nk’okw’omuhendo. (Zab. 14:2) Obu turaakikora, titurukwija kuhaba “[tukaruga] omu muhanda ogwokwetegereza.” (Nfu. 21:16) Baitu, nitwija kucweramu kimu kwoleka okwetegereza obwire bwona n’omu buli nyikara yoona kukira na kara. Ekiraarugamu, nitwija kusemeza Yahwe!
EKIZINA 42 Esaara y’Omuheereza wa Ruhanga
a Ekyokurorraho, teekerezaaho ekyokurorraho kya Georgiy Porchulyan ekiri omu kicweka “Life Stories of Jehovah’s Witnesses” omu JW Library® rundi ha jw.org.