ƐZUKOALƐDEƐ 50
Maa Wɔ Edwɛkɛ Ɛha Ahonle
SAA ɛye menli daselɛ mɔɔ ɛdi la ɛsie ahane a, eza ɔwɔ kɛ wɔ edwɛkɛ ne ka bɛ ahonle. Wɔ Baebolo ne anu, bɛha ahonle ne anwo edwɛkɛ fane dɔɔnwo kɛ ɔle ngakyile ɔfi kɛzi awie de wɔ ɛnyelɛ zo la anwo. Sɛkɛlɛneɛ adenle zo ahonle ne gyi ɛkɛ maa kɛzi awie de amgba—kɛzi ɔte nganeɛ, debie biala mɔɔ ɔdwenle nwo, deɛmɔti ɔdwenle nwo nee kɛzi zɔhane adwenle ne ka ye nyɛleɛ la. Sɛkɛlɛneɛ adenle zo ahonle ɛhye a yɛdua ma ne wɔ nu a. (Mat. 13:19) Yɛɛ ɔwɔ kɛ tieyɛ mɔɔ yɛyɛ yɛamaa Nyamenle la fi ahonle nu.—Mrɛ. 3:1; Wulo. 6:17.
Amaa wɔ ngilehilelɛ ne ahola aha ahonle la, fa wɔ adwenle sie ninyɛne ɛhye mɔ azo: (1) Nwu mɔɔ wɔ wɔ tievolɛ ne ahonle nu dɛba la. (2) Maa ɔnyia subane kpalɛ le kɛ ɛlɔlɛ nee Nyamenle ɛzulolɛ. (3) Si wɔ tievolɛ ne adua maa ɔnleɛnlea adwenle mɔɔ ɔlɛ la anu kpalɛ amaa yeahola yeazɔ Gyihova anye kpalɛ.
Fa Nwunu Di Gyima. Deɛmɔti menli dɔɔnwo ɛtɛdiele nɔhalɛ ne la gua ye ngakyile. Saa ɛlɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ a, fa neazo anzɛɛ daselɛ mɔɔ bamaa sukoavo ne aye sonla nwo adwenle ɛtane avi ɔ ti anu la di gyima. Biza ɛ nwo kɛ: ‘Asoo sukoavo ɛhye ze ye kɛ ɔhyia sunsum nu ninyɛne ɔ? Nzɔne ninyɛne a ɔdie ɔdi a? Duzu a ɔnlie ɔnli a? Duzu ati a yezi kpɔkɛ zɔhane ɛ? Asoo ɔhyia moalɛ amaa yeali subane mɔɔ bamaa yeakpo kɛ ɔbalie ɛzonlelilɛ mɔɔ ɔnwu nɔhalɛ ne a ɔbala ɔ nwo zo la azo ɔ?’
Tɛ mekɛ ne amuala a ɔla aze kɛ ɛbanwu deɛmɔti menli lɛ diedi bie mɔ la. Mrɛlɛbulɛ 20:5 ka kɛ, “Sonla adwenle mɔɔ wɔ ɔ ti anu la le kɛ azule buma, mɔɔ lɛ [nwunu] la baza bie.” Nwunu a le mɔdenle mɔɔ ɛbɔ wɔanwu debie mɔɔ ɔtɛdale ali la. Ɛhye kile kɛ ɔwɔ kɛ ɛgua ɛ nye aze ɛnea ninyɛne na ɛda ɛlɔlɛ ali.
Tɛ mekɛ ne amuala a yɛfa yɛ nloa yɛtendɛ a. Bie a edwɛkɛtile bie bamaa wɔ sukoavo ne anyunlu maanle ne anzɛɛ ɔ ne ahakyi. Saa ɛle wovolɛ a, nzenzaleɛ mɔɔ ɛbanwu ye wɔ ɛ ra subane nu la kile kɛ debie fofolɛ mɔɔ ɛnyia ɔ nwo zo tumi la a ɛlɛmaa yeayɛ zɔ a. Mmabu ɛ nye ɛgua sɛkɛlɛneɛ ɛhye mɔ azo. Bɛmaa ɛnwu mɔɔ wɔ ahenle ahonle nu la.
Ɛfa kpuyia ɛdi gyima kpalɛ a, ɔbaboa wɔ yeamaa wɔanwu mɔɔ wɔ awie ahonle nu la. Ɛbahola wɔabiza kɛ: “Kɛzi ɛte nganeɛ wɔ . . . ?” “Duzu a maa ɛdie ɛdi kɛ . . . ?” “Saa . . . a, kɛzi ɛbayɛ wɔ nyɛleɛ ɛ?” Noko nea boɛ na wɔanzoa kpuyia wɔambolo awie mɔ. Ɛbahola wɔalua nrɛlɛbɛ adenle zo wɔabɔ wɔ kpuyia ne abo kɛ, “Mekpondɛ kɛ mebiza wɔ . . . ?” Saa ɛkpondɛ kɛ ɛnwu mɔɔ wɔ awie ahonle nu la a, ɔle gyima ɛsesebɛ mɔɔ ɔnle kɛ ɛpele nwolɛ a. Fane dɔɔnwo ne ala ɔwɔ kɛ ahenle ne nyia wɔ nu diedi na yeahola yeala ye nganeɛdelɛ ali yeahile wɔ. Yemɔ bɔbɔ, ɔwɔ kɛ ɛnea boɛ amaa ahenle ande nganeɛ kɛ ɛlɛbiza ɔ nwo edwɛkɛ mɔɔ ɔnvane ɛ nwo.—1 Pita 4:15.
Kɛzi ɛbayɛ wɔ nyɛleɛ wɔ mɔɔ ɛbade anwo la noko hyia nwunu. Kakye kɛ wɔ bodane a le kɛ ɛbade menli ne edwɛkɛ bo amaa wɔahola wɔanwu Baebolo nu edwɛkɛ mɔɔ ɔbamaa bɛ anwosesebɛ la. Koati kɛ ɛbaha nvonleɛ mɔɔ wɔ bɛ nzuzulɛ ne mɔ anu la anwo edwɛkɛ ndɛndɛ. Emomu, bɔ mɔdenle kɛ ɛbanwu kɛzi bɛte nganeɛ la. Yemɔ bamaa wɔanwu kɛzi ɔwɔ kɛ ɛyɛ wɔ nyɛleɛ la; saa wɔ sukoavo ne nwu kɛ wɔde ye edwɛkɛ bo a, ɔbamaa yeadwenle mɔɔ ɛka la anwo kpalɛ.—Mrɛ. 16:23.
Ɔyɛ a, ɛbahola wɔamaa awie mɔ anwosesebɛ bɔbɔ wɔ mekɛ mɔɔ ɛlɛtendɛ wɔahile menli ekpunli la. Saa ɛnea wɔ tievolɛma anyunlu kpalɛ na ɛbiza kpuyia mɔɔ maa bɛdwenle noko ɔnle kɛ bɛbua la a, bie a ɔbamaa wɔanwu kɛzi wɔ tievolɛma te nganeɛ wɔ mɔɔ ɛlɛka anwo la. Saa ɛze wɔ tievolɛma kpalɛ a, suzu bɛ tɛnlabelɛ ne mɔ anwo. Fa wɔ adwenle sie subane mɔɔ asafo ne anu amra amuala lɛ la azo wɔ mekɛ mɔɔ ɛlɛgyinla Nyamenle Edwɛkɛ ne azo ɛ nee bɛ azuzu edwɛkɛ nwo la.—Gal. 6:18.
Maa Bɛde Nganeɛ Kpalɛ. Saa ɛnwu deɛmɔti awie die debie bie di, mɔɔ ɔnlie ɔnli nee deɛmɔti ɔnlie ɔnli la a, ɛbahola wɔagyinla yemɔ azo. Wɔ Gyisɛse ewudwazo ne anzi, ɔgyinlanle ninyɛne mɔɔ sisile la azo ‘ɔhilehilele bɛ Nyamenle Edwɛkɛ ne anu.’ (Luku 24:32) Ɔwɔ kɛ ɛdawɔ noko ɛbɔ mɔdenle ɛnwu mɔɔ ɛdo ahenle ne la, mɔɔ ɔ nye la ye ade nee mɔɔ ɔlɛnwu ye wɔ Nyamenle Edwɛkɛ ne anu la. Saa sukoavo ne nwu ye wienyi kɛ, “Ɛhye a le NƆHALƐ NE!” a, ɔbaha ye ahonle kpalɛ.
Saa ɛsi Gyihova kpalɛyɛlɛ, ye ɛlɔlɛ, ye ɛlolɛ nee kɛzi ye ndenle tenrɛ la azo a, ɔbaboa menli mɔɔ ɛkilehile bɛ la yeamaa bɛanyia Nyamenle anwo ɛlɔlɛ. Saa ɛtɔ alagye ɛmaa wɔ tievolɛma nwu subane kpalɛ mɔɔ Nyamenle nwu ye wɔ bɛ nuhua ko biala anwo la a, ɛbamaa bɛanwu ye kɛ bɛbahola bɛ nee Nyamenle ava agɔnwolɛ. Ɛbahola wɔalua tɛkese ɛhye mɔ, Edwɛndolɛ 139:1-3, Luku 21:1-4, yɛɛ Dwɔn 6:44 nee wɔ tievolɛma mɔɔ ɛboa bɛ wɔamaa bɛ nye azɔ kɛzi Gyihova kulo ye nɔhalɛ azonvolɛ la azo wɔayɛ zɔ. (Wulo. 8:38, 39) Kilehile nuhua kɛ tɛ yɛ nvonleɛ angomekye a Gyihova nea a, emomu, yɛ ɛbɛlabɔlɛ kɔsɔɔti, mɔdenle mɔɔ yɛbɔ ye wɔ nɔhalɛ ɛzonlenlɛ nwo nee ɛlɔlɛ mɔɔ yɛlɛ yɛmaa ye duma ne la. (2 Edk. 19:2, 3; Hib. 6:10) Ɔkakye debie nretee bɔbɔ mɔɔ wɔ yɛ nwo la, na ɔbalua nwanwane adenle zo yeamaa “mɔwuamra amuala” azia ara ngoane nu. (Dwɔn 5:28, 29; Luku 12:6, 7) Kɛmɔ bɛbɔle sonla kɛ Nyamenle ɛsaso la ati, saa bɛsuzu ye subane ne mɔ anwo a, ɔta ɔmaa menli tie edwɛkɛ ne.—Mɔl. 1:27.
Saa awie nwu awie mɔ kɛmɔ Gyihova nwu bɛ la a, ɔkola ɔka bɛ ahonle. Nrɛlɛbɛ wɔ nu kɛ saa yɛ Nyamenle ne da ɛbulɛ ali kile yɛ nuhua ko biala a, ɛnee ɔda zɛhae ɛbulɛ ne ali ɔkile menli gyɛne ɔnvane nwolɛ abusua nee maanle mɔɔ bɛvi nu anzɛɛ aneɛ mɔɔ bɛka la. (Gyi. 10:34, 35) Saa ahenle te ɔ bo zɔhane a, ɔbamaa yeanyia Ngɛlɛlera ne anu debie yeagyinla zo yeaye ɛkpɔlɛ nee menli nwo adwenle ɛtane yeavi ye ahonle nu. Ɛhye bamaa ɔ nee menli gyɛne adɛnla anzondwolɛ nu wɔ mekɛ mɔɔ ɔlɛsukoa kɛ ɔbayɛ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ la.
Nyamenle anwo ɛzulolɛ le debie bieko mɔɔ ɔwɔ kɛ ɛboa awie mɔ ɛmaa bɛnyia a. (Edw. 111:10; Yek. 14:6, 7) Nyamenle anwo ɛzulolɛ kola maa awie yɛ debie mɔɔ ɔdaye mumua ne ɔnrɛhola ɔnrɛva ye anwosesebɛ ɔnrɛyɛ la. Saa ɛkilehile awie mɔ nwanwane ninyɛne mɔɔ Gyihova ɛyɛ nee ɛhulolɛ kpundii mɔɔ ɔda ye ali la anwo debie a, ɛbahola wɔaboa bɛ wɔamaa bɛanyia ɛhulolɛ kɛ bɛnrɛyɛ debie mɔɔ ɔ nye ɛnlie nwo la.—Edw. 66:5; Gyɛ. 32:40.
Maa wɔ tievolɛma ɛde ɔ bo wienyi kɛ bɛ nyɛleɛ hyia Gyihova. Ɔlɛ nganeɛdelɛ, yemɔti kɛzi yɛyɛ yɛ nyɛleɛ wɔ ye adehilelɛ nwo la maa ɔdi nyane anzɛɛ ɔdi fɛlɛko. (Edw. 78:40-42) Maa menli ɛnwu kɛ bɛ nyɛleɛ kola bua ɛzonle mɔɔ Seetan ɛdo Nyamenle la.—Mrɛ. 27:11.
Boa wɔ tievolɛma maa bɛnwu kɛ saa bɛdi Nyamenle adehilelɛ zo a ɔbaboa bɛ. (Aye. 48:17) Adenle ko mɔɔ ɛbahola wɔalua zo wɔayɛ ɛhye la a le kɛ ɛbamaa bɛanwu ngyegyelɛ mɔɔ saa bɛkpo Gyihova nrɛlɛbɛ ne, bɔbɔ wɔ mekɛ ezinra bie anu a bɛbayia ye wɔ nwonane nu nee nganeɛdelɛ nu la. Kilehile kɛzi ɛtane twe yɛ fi Nyamenle anwo, ɔsi menli adenle kɛ bɛbazukoa nɔhalɛ ne bɛavi yɛ ɛkɛ na ɔsi bɛ fanwodi nwo adenle la anu. (1 Tɛs. 4:6) Boa wɔ tievolɛma maa bɛbu nyilalɛ mɔɔ bɛnyia ɔluakɛ bɛdi Nyamenle mɛla zo la kɛ ɔsonle bolɛ. Maa anyezɔlɛ mɔɔ bɛlɛ kɛ Gyihova tenlene ndenle ne mɔɔ yɛfa yɛdi gyima la maa amaneɛnwunlɛ dɔɔnwo kpa yɛ ti la anu ɛmia. Saa bɛdie nrɛlɛbɛ mɔɔ wɔ Nyamenle ndenle ne mɔ anu la bɛdi a, ɔbamaa bɛaye debie biala mɔɔ ko tia bɛ la bɛavi ɛkɛ. (Edw. 119:104) Bɛbanwu ye kɛ tieyɛ ɛnle adesoa, emomu, ɔle adenle mɔɔ yɛdua zo yɛda yɛ tunwomaa ɛlɔlɛ ali yɛkile Gyihova a.
Boa Awie Mɔ Maa Bɛnleɛnlea Bɛ Nu. Amaa menli ahɔ zo anyi sunsum nu la, ɔwɔ kɛ bɛdi mɔɔ wɔ bɛ ahonle nu la azo. Kilehile kɛzi Baebolo ne bahola aboa bɛ yeamaa bɛayɛ ɛhye la anu.
Boa wɔ tievolɛma maa bɛnwu ye kɛ tɛ mɛla, folɛdulɛ, tetedwɛkɛ nee ngapezo angomekye a wɔ Baebolo ne anu a. Eza ɔmaa yɛnwu Nyamenle adwenle. Bɛva Nyamenle Edwɛkɛ ne bɛtoto neanleɛ nwo wɔ Gyemise 1:22-25. Ɔlua mɔɔ yɛyɛ ye wɔ mɔɔ ɔka la anwo nee kɛzi Gyihova di ye bodane nwo gyima la azo, Baebolo ne anu edwɛkɛ ne maa mɔɔ wɔ yɛ ahonle nu la da ali. Ɛhye ati, ɔmaa kɛzi Nyamenle mɔɔ “sɔ ahonle kɔsɔɔti nea” nwu yɛ la da ali. (Mrɛ. 17:3) Boa wɔ tievolɛma maa edwɛkɛ ɛhye ɛdɛnla bɛ adwenle nu. Boa bɛ maa bɛdwenle mɔɔ Nyamenle ɛva ɛzie ɛkɛ ɛmaa yɛ wɔ Baebolo ne anu nee nzenzaleɛ mɔɔ ɔwɔ kɛ bɛyɛ wɔ bɛ ɛbɛlabɔlɛ nu amaa bɛazɔ ɔ nye kpalɛ la anwo. Boa bɛ maa bɛbu Baebolo ɛgengalɛ kɛ adenle mɔɔ Gyihova dua zo fede “adwenle nee ahonle nu ɔnwu bɛ nzuzulɛ muala” amaa bɛahola bɛ nee Nyamenle alua na bɛayɛ nzenzaleɛ mɔɔ ɔhyia kɛ bɛyɛ la.—Hib. 4:12; Wulo. 15:4.
Bie a Baebolo sukoavoma bie mɔ bahulo kɛ bɛbava mɔɔ bɛlɛsukoa la bɛali gyima; noko bie a mɔɔ awie mɔ ka la bagyegye bɛ. Bie a bɛlɛko ɛsesebɛ bɛatia nwonane ne atiakunluwɔzo titile bie mɔ. Anzɛɛ bɛlɛpe adenle bie azo kɛ bɛsonle Nyamenle wɔ mekɛ mɔɔ bɛtɛyɛ ewiade ne anu nyɛleɛ bie mɔ la. Maa bɛnwu esiane mɔɔ wɔ subane ndalɛ ndalɛ ɛhye mɔ anu la. (1 Arl. 18:21) Boa bɛ maa bɛzɛlɛ Nyamenle bɛmaa ɔnleɛnlea bɛ ahonle nu.—Edw. 26:2; 139:23, 24.
Maa bɛnwu ye kɛ Gyihova te bɛ edwɛkɛ ne abo na Baebolo ne kilehile mɔɔ ɔlɛkɔ zo la anu. (Wulo. 7:22, 23) Boa bɛ maa bɛnlea boɛ amaa sonla ahonle ne mɔɔ ɔnli munli la anvo bɛ nwo zo.—Mrɛ. 3:5, 6; 28:26; Gyɛ. 17:9, 10.
Boa bɛ nuhua biala maa ɔnleɛnlea deɛmɔti ɔyɛ ninyɛne bie mɔ la anu. Kilehile ye maa ɔbiza ɔ nwo kɛ: ‘Duzu ati a mekpondɛ kɛ meyɛ ɛhye a? Asoo ɔbamaa Gyihova anwu ye kɛ me nye sɔ mɔɔ yeyɛ yemaa me la?’ Bɔ mɔdenle maa ɔnyia anwodozo kɛ Gyihova mɔɔ ɔ nee ye banyia agɔnwolɛvalɛ kpalɛ la a le agyadeɛ mɔɔ sonle bolɛ kpalɛ mɔɔ awie bahola anyia a.
Boa wɔ tievolɛma maa bɛnwu nvasoɛ mɔɔ wɔ zo kɛ bɛbava bɛ “ahonle muala” bɛazonle Gyihova la. (Luku 10:27) Ɛhye kile kɛ ɔwɔ kɛ bɛ nganeɛdelɛ, mɔɔ bɛkulo nee bɛ nzuzulɛ nee Gyihova ndenle ne mɔ yia. Yemɔti kilehile wɔ tievolɛma maa bɛnleɛnlea mɔɔ bɛyɛ nee kɛzi bɛte nganeɛ wɔ mɔɔ Nyamenle kpondɛ anwo nee adwenle mɔɔ bɛlɛfa bɛazonle ye la anu. (Edw. 37:4) Saa wɔ sukoavoma ne nwu ninyɛne mɔɔ ɔwɔ kɛ bɛnyia anyuhɔlɛ wɔ nu la a, si bɛ adua kɛ bɛzɛlɛ Gyihova kɛ: “Maa me ahonle ɛyɛ ko na ɔzulo wɔ duma.”—Edw. 86:11, NW.
Saa sukoavo bie nee Gyihova nyia agɔnwolɛvalɛ a, diedi bamaa yeadie ye na tɛ kɛ ɛsi ye adua kɛ ɔyɛ zɔ la ati ɔ. Akee ɔdaye mumua ne ‘ɔbabɔ mɔdenle yeazukoa mɔɔ ɔyɛ a ɔsɔ Awulae anye la.’ (Ɛfɛ. 5:10; Fel. 2:12) Gyihova anye die tieyɛ zɛhae mɔɔ vi ahonle nu la anwo.—Mrɛ. 23:15.
Kakye kɛ Gyihova a nea ahonle nu na ɔmaa menli fa ye agɔnwolɛ a. (Mrɛ. 21:2; Dwɔn 6:44) Yɛ gyima a le kɛ yɛ nee ye bayɛ ko. (1 Kɔl. 3:9) Ɔle kɛ asɛɛ ‘Nyamenle ɛlɛdua yɛ nwo zo adu folɛ.’ (2 Kɔl. 5:20; Gyi. 16:14) Gyihova ɛntinlitinli awie ɔmmaa ɔnlie nɔhalɛ ne, noko mekɛ mɔɔ yɛlɛfa Ngɛlɛlera ne yɛali gyima la, bie a ɔbamaa yɛ tievolɛma anwu kɛ mɔɔ bɛlɛte la le bɛ kpuyia anzɛɛ bɛ asɔneyɛlɛ ne mɔ anwo mualɛ. Maa edwɛkɛ ɛhye ɛdɛnla wɔ adwenle nu wɔ mekɛ biala mɔɔ ɛlɛkilehile awie mɔ la na fi ahonle nu sɛlɛ Gyihova adehilelɛ nee moalɛ.—1 Edk. 29:18, 19; Ɛfɛ. 1:16-18.