Julayi
NgeLesithathu, Julayi 1
Akhenge ngibone umuntu olungileko alahliwe.—Rhu. 37:25.
Abanye abantu bakaJehova balwisana nemiphumela yokuluphala, yepilo ebogabogako namkha barholophele. Lokho kungabenza bangaqiniseki ukuthi uJehova angabasebenzisa. Bangazibuza, ‘Kghani uJehova angangisebenzisa?’ Umtloli weRhubo 71 watshwenyeka ngento efanako. Watlola wathi: “Ungangilahli nasele ngiphelelwe mamandla.” (Rhu. 71:9, 18) Nanyana kunjalo, umrhubi waqiniseka ukuthi nakahlala alotjha uJehova uZimu ngokuthembeka uzokuhlala amnqophisa begodu amsekela. Njengombana umrhubi afunda, uJehova uthokoziswa ngilabo abalinga koke okusemandlenabo naphezu kokulinganiselwa. (Rhu. 37:23-25) Bantu abalupheleko, qalani ubujamo benu ngendlela uJehova abuqala ngayo. UJehova anganisiza niragele phambili nimlotjha ngokuthembeka nanyana amandlenu anganivumeli ukuthi nenze ezinye izinto. (Rhu. 92:12-15) Kunokudzimelela kilokho eningasakghoni ukukwenza dzimelelani kilokho enikghona ukukwenza. w24.10 28 ¶14-16
NgeLesine, Julayi 2
Malungana nokudla okunikelwe eenthombeni, siyazi ukuthi isithombe asisililitho ephasini.—1 Kor. 8:4.
AmaKrestu angakavuthwa akufumana kubudisi ukwenza iinqunto lokha nakunganamthetho weBhayibheli onqophileko. Nakunganamthetho weBhayibheli, abanye bangaba nomkhumbulo wokuthi bangenza nanyana yini abayifunako. Abanye bangafuna ukwenzelwa umthetho nanyana kunganamthetho ofunekako. Ngokwesibonelo, kubonakala ngasuthi amaKrestu weKorinte abawa umpostoli uPowula awatjele bona angakudla na ukudla okuhlatjelwe iinthombe namkha awa. Kunokobana uPowula awatjele bona enzeni, watjengisa ukuthi ngamunye wawo ‘unelungelo lakhe lokukhetha’ ngokusekelwe kilokho unembezakhe omvumela bona akwenze. Waveza iinkambisolawulo zeBhayibheli ezabasiza bakghona ukwenza iinqunto ezingakhenge zibatjhiye banonembeza obuhlungu namkha bakhube abanye. (1 Kor. 8:7-9) UPowula bekasiza abantu beKorinte ukuthi bathuthukele ekuvuthweni bona basebenzise amandlabo wokuhlukanisa kunokuthembela emuntwini namkha emthethweni. w24.04 5 ¶14
NgeLesihlanu, Julayi 3
Mina Jehova ngiphenyisisa ihliziyo . . . bona nginikele ngamunye ngokuvumelana neendlela zakhe.—Jor. 17:10.
Ngesikhathi sakaJona abantu beNiniva baba nethuba lokutjhuguluka. Khumbula uJesu akutjho ‘ngokuvuselwa ekwahlulelweni.’ Kuzokuvuswa nabantu “ebebanomukghwa wokwenza okumbi.” (Jwa. 5:29) Yeke kubonakala ngasuthi likhona ithemba ngabantu beSodoma nebeGomora. Kubonakala ngasuthi abantu bazokuvuswa begodu sizokuba nethuba lokubafundisa ngoJehova nangoJesu Krestu! Bekusolo kunguJehova, ‘ophenyisisa ihliziyo ahlolisise nemicabango edephileko.’ Naziza endabeni yokuvuswa okuzokwenzeka esikhathini esizako, uzokuhlala enza “ngokuvumelana neendlela” zomuntu ngamunye. UJehova uzokwahlulela ngokuqinileko kodwana uzokuba nesirhawu nakutlhogekako. Yeke akukafuzi siphethe ngokuthi umuntu akanalo ithemba lokuvuswa, ngaphandle kwalokha nasiqinisekako ngalokho! w24.05 5-6 ¶15-16
NgoMgqibelo, Julayi 4
Ungasabi. Ngizokusiza.—Isa. 41:13.
Esikhathini esidlulileko, umlayezo ovela kuZimu bewuqinisa abantu nabanomsebenzi obudisi ekufuze bawenze. Ngokwesibonelo, qala umphorofidi uJoromiya. Wazizwa asaba lokha uJehova nakamnikela isabelo sokuyokutjhumayela. UJoromoya wathi: “Angikwazi ukukhuluma ngombana ngisesemsana.” (Jor. 1:6) Walwisana njani nokungazithembi? Wathola amandla elizwini lakaZimu. Wathi: “Kwaba njengomlilo ovuthako ovalelwe emathanjenami, bengidiniwe kuzibamba.” (Jor. 20:8, 9) Nanyana isimu ebekatjhumayela kiyo beyibudisi, umlayezo ebekawutjhumayela wamnikela amandla ebekawatlhoga bona enze umsebenzi. AmaKrestu afumana amandla emlayezweni ovela eliZwini lakaZimu. Umpostoli uPowula wathi ukufumana kwabo ilwazi elinembileko kuzokukhuthaza abafowabo ‘bakhambe ngokufaneleko kuJehova’ njengombana ‘baragela phambili bathela iinthelo kiyo yoke imisebenzi emihle.’—Kol. 1:9, 10. w24.04 14-15 ¶2-4
NgoSondo, Julayi 5
UTsadokhi umphristi . . . wazesa uSolomoni.—1 Kho. 1:39.
UTsadokhi wahlala athembekile kuJehova kunganandaba ukuthi umPhristi oMkhulu u-Abhiyathari ukhetha ukusekela indodana kaDavida u-Adoniya, obekafuna ukuthatha ubukhosi. UDavida bakazi ukuthi angahlala amthemba uTsadokhi. Ngesikhathi amano ka-Adoniya avela epepeneneni, uDavida wakhetha uTsadokhi, u-Nathani noBhenaya bona kube ngibo abazesa uSolomoni waba yikosi. (1 Kho. 1:32-34) Kufuze bona uTsadokhi wakhuthazeka ukubona uNathani nabanye abalotjha uJehova ngokuthembeka basekela iKosi uDavida. USolomoni nakaba yikosi, ‘wabeka uTsadokhi umphristi esikhundleni saka-Abhiyathari.’ (1 Kho. 2:35) Singamlingisa njani uTsadokhi? Nange umuntu esitjhidelene naye akhetha ukutjhiya uJehova, tjengisa ukuthi ufuna ukuhlala uthembekile kuJehova. (Jotj. 24:15) UJehova uzokunikela amandla nesibindi ositlhogako. Thembela kuye ngokuthi uthandaze begodu uhlale useduze nabafowethu nabodadwethu. Kuyamthabisa uJehova ukuthi uthembekile kuye begodu uzokubusisa.—2 Sam. 22:26. w24.07 6-7 ¶16-17
NgoMvulo, Julayi 6
Singalisi ukwenza okuhle.—Gal. 6:9.
Umtlolo weRhubo 15:2 uhlathulula umngani kaZimu ‘njengaloyo okhamba ngokunganaphoso, owenza okulungileko.’ Amezwi athi “okhamba” nelithi “owenza” atjho isenzo esihlala senzeka nesiragela phambili. Kghani kungakghoneka ‘ukukhamba ngokunganaphoso’? Iye, kungakghoneka. Nanyana boke abantu banesono, uJehova angasiqala ‘njengabakhamba ngokunganaphoso’ nasilinga koke okusemandlenethu ukumlalela. Nasizinikela kuZimu besibhajadiswe, sithoma ukukhamba noZimu. Tjheja ukuthi ngeenkhathi zeBhayibheli, ukuba ngowesitjhaba sakwa-Israyeli bekungakwenzi ube sivakatjhi sakaJehova. Abanye bebangambizi “ngeqiniso nokulunga.” (Isa. 48:1) Ama-Israyeli athembekileko kwafuze afunde ngalokho uJehova akufunako bekaphile ngakho. Nanamhlanjesi, nasifuna ukwamukelwa nguJehova, kunengi okufunekako kithi ngemva kokubhajadiswa nokuhlanganyela namaKrestu ebandleni. Kufuze siragele phambili ‘senza okulungileko.’ w24.06 9 ¶4; 10 ¶6
NgeLesibili, Julayi 7
Lingisani uZimu.—Efe. 5:1.
UJehova utjengisa njani ukuthi uyaphana? Cabanga ngeembonelo ezimbalwa. UJehova usinikela lokho esikutlhogako. Kungenzeka asinazo izinto ezinengi eziphathekako kodwana sithokoza uJehova ngokusinikela lokho esikutlhogako. Ngokwesibonelo, wenze isiqinisekiso sokobana sinokudla, izambatho nendawo yokufihla ihloko. (Rhu. 4:8; Mat. 6:31-33; 1 Thim. 6:6-8) Kghani uJehova usinikela zoke izintwezi ngombana akatelelekile? Awa akusinjalo. Cabanga ngamezwi akuMatewu 6:25, 26. Nakakhuluma ngeenyoni uJesu wathi: “Azitjali, azivuni namkha zibeke ngeenlulwini.” Tjheja akutjhoko ngokulandelako, uthi, “uYihlo wezulwini uyazondla.” Bese uyabuza uthi, “Nina anikaqakatheki khulu na ukudlula zona?” Khuyini uJesu ebekafuna ukusifundisa yona? Nange uJehova akghona ukutlhogomela iinlwana, singaqiniseka ukuthi nathi uzositlhogomela. NjengoBaba othanda abantwabakhe, uJehova utlhogomela umndenakhe ngebanga lokuthi uyawuthanda.—Rhu. 145:16; Mat. 6:32. w24.09 26-27 ¶4-6
NgeLesithathu, Julayi 8
Amadoda enza umsebenzawo ngendlela efaneleko azizuzela ubujamo obuhle netjhaphuluko ekulu yokukhuluma ekukholweni.—1 Thim. 3:13.
Inceku esizako, mfowethu obhajadisiweko, okhethwe mumoya ocwengileko ukusiza abadala batlhogomele ibandla. Iinceku ezisizako, madoda athanda uJehova, aphila ngendlela emthabisako begodu athanda abafowabo nabodadwabo. (Mat. 22:37-39) Umfowethu obhajadisiweko, angazibekela njani umnqopho wokuba yinceku esizako? IBhayibheli lineemfuneko ekufuze umuntu ozokuba yinceku esizako abe nazo. (1 Thim. 3:8-10, 12) Ungazibekela umnqopho loyo ngokuthi ufunde iinkambisolawulwezi begodu usebenzele ekubeni nazo. Kokuthoma, kufuze utjhejisise ihloswakho yokufuna ukuba yinceku esizako. w24.11 15 ¶4-5
NgeLesine, Julayi 9
Akhenge nilamukele njengelizwi labantu kodwana njengelizwi lakaZimu.—1 Thes. 2:13.
Abanye abantu bathi bafunde iBhayibheli iinkhathi ezinengi. Kodwana bayalikholwa na iBhayibheli? Kghani balingile ukuphila ngendlela iBhayibheli elitjho ngayo bebatjhuguluka? Awa, abantu abanengi abasilandeli isinqophiso seBhayibheli. Abantu bakaJehova bazizwa ngendlela ehlukileko ngeBhayibheli. Silinga koke esingakwenza ukusebenzisa iseluleko seBhayibheli. Nanyana kunjalo, akusilula ngaso soke isikhathi ukufunda nokusebenzisa lokho esikufunda eliZwini lakaZimu. Kungaba budisi ukufumana isikhathi sokufunda namkha singarhaba khulu nasifundako singakghoni ukuzwisisa. Singazizwa sigandelelekile ngebanga lamatjhuguluko ekufuze siwenze. Nanyana isitjhijilo sakho singaba yini, ungakghona ukusihlula. Ngesizo lakaJehova ungakghona. Kwanga singazimisela ukuba babenzi beliZwi. Siyaqiniseka ukuthi nasisolo sifunda iliZwi lakaZimu sisebenzisa lokho esikufunda kilo sizokuthaba khulu.—Jak. 1:25. w24.09 7 ¶15-16
NgeLesihlanu, Julayi 10
Ragelani phambili nibawa, nizakuphiwa.—Luk. 11:9.
UJehova usebenzisa umoyakhe ocwengileko bona asiduduze nasiqalene nobujamo obubudisi namkha sihlongakalelweko. Nawuqalene nomraro okwenza uphuke ihliziyo, thululela isifuba sakho kuJehova, uthandaze kuye kanengi ngendlela ofuna ngayo. (Rhu. 86:3; 88:1) Bawa uJehova kanengi ukuthi akuphe umoyakhe ocwengileko. Uzowulalela umthandazwakho. Inga-kghani ubudisi oqalene nabo bukutjhiye ungasanamandla wokwenza ekufuze ukwenze? Umoya ocwengileko ungakusiza uragele phambili ulotjha uJehova ngokuthembeka. (Efe. 3:16) Ngemva kokuthi ubawe umoya ocwengileko kuJehova kufuze wenzeni? Yenza imisebenzi ezokwenza umoya ocwengileko usebenze kuwe. Lokho kuhlanganisa ukuba khona emihlanganweni nokutjhumayeza abanye. Funda iliZwi lakaZimu qobe lokhu kuzokusiza ucabangisise ngemicabangwakhe. (Flp. 4:8, 9) Njengombana ufunda, tjheja abantu abaseBhayibhelini abahlangabezene nezinto ezifana nalezi ohlangabezene nazo. Cabangisisa ngendlela uJehova abasize ngayo bakghodlhelela. w24.10 9 ¶12-14
NgoMgqibelo, Julayi 11
UZimu walithanda khulu iphasi.—Jwa. 3:16.
Sithanda abantu njengoJehova neNdodanakhe. (IzA. 8:31) Sibazwela ubuhlungu ‘abanganaZimu’ nalabo ‘abanganathemba.’ (Efe. 2:12) Banemiraro eminengi, thina sinesisombululo semiraro leyo, ziindaba ezimnandi zomBuso kaZimu. Ngebanga lokuthi siyabathanda begodu sibazwela ubuhlungu, sifuna ukwenza koke esingakghona ukukwenza ukubatjela iindaba ezimnandi. Ukuzwa ngomlayezo oqakathekileko kungabanikela ithemba, kubasize bathabe nje bekubanikele ithuba lokufumana ukuphila “kwamambala” okungapheliko ephasini elitjha lakaZimu. (1 Thim. 6:19) Ngebanga lokuthi sithanda abantu sifuna ukubayelelisa ngokuphela kwephasi elimbeli. (Hez. 33:7, 8) Sifuna bazi ukuthi khuyini ezokwenzeka ngesizi elikhulu, kokuthoma, ikolo yamala izokutjhatjalaliswa bese kutjhatjalaliswe iphasi elimbeli nge-Arimagedoni.—IsAm. 16:14, 16; 17:16, 17; 19:11, 19, 20. w24.05 16-17 ¶8-9
NgoSondo, Julayi 12
Ningazibuyiseleli, bathandekako kodwana tjhidelani ilaka lakaZimu ngombana kutloliwe ukuthi: “‘Ngekwami ukuzibuyiselela; ngizokubuyisela’ kutjho uJehova.”—Rom. 12:19.
Umpostoli uPowula nakakhuluma namaKrestu wathi, “tjhidelani ilaka,” lilaka lakabani ebekakhuluma ngalo? Ngokuya ngokommongo wendaba le, bekakhuluma ngelaka lakaJehova. Sitjhidela ilaka lakaJehova nasimvumela enze ubulungiswa ngesikhathi esilungileko nangendlelakhe. Ngemva kobana umfowethu u-John aphathwe ngendlela enganabulungiswa wathi: “Bekufuze ngilwisane nokufuna ukuzenzela okulungileko ngendlelami. Umtlolo webeRoma 12:19 wangisiza bona ngilinde uJehova.” Siyazuza nasilinda uJehova alungise izinto. Nasenza njalo, sizokubalekela ukudana nokugandeleleka esikuzwako nasilinga ukuzilungisela thina umraro. UJehova ufuna ukusisiza. Kuba ngasuthi uthi: ‘Lisela umraro kimi ngizowulungisa.’ Nasiwulisela kuye, sithemba ukuthi uzowulungisa ngendlela ephuma phambili. w24.11 6 ¶14-15
NgoMvulo, Julayi 13
Usiphe uburotho bethu qobe langa ngokwalokho esikutlhoga ngemihla.—Luk. 11:3.
Kufuze sitjheje bona izinto esiziphilisa ngazo zingabi ngeziqakatheke ukudlula koke ekuphileni kwethu. Umpostoli uPowula waveza lokho nakatlolela amaKrestu ebekaphila nasele kuzokuphela umbuso wamaJuda. Wakhuluma ngezenzakalo ezidlulileko zama-Israyeli ezihlanganisa lokho okwenzeka hlanu kweNtaba yeSinayi wakhalimela amaKrestu la ukuthi ‘angafisi ukwenza okumbi’ njengombana ama-Israyeli bekenza. (1 Kor. 10:6, 7, 11) Ama-Israyeli avumela ukukhanukela kwawo ukudla kwawenza angaboni lokho uZimu ebekawenzela khona. (Num. 11:4-6, 31-34) Ama-Israyeli nakalotjha isithombe segolide atjengisa ukuthi anendaba khulu nokusela nokudla kunokulalela uJehova. (Eks. 32:4-6) UPowula waqalisela esibonelweni sama-Israyeli nakakhalimela amaKrestu ebewaphila ngaphambi kokutjhatjalaliswa kweJerusalema nethempeli. Nje, siphila ekupheleni kwephaseli yeke senza kuhle ngokulalela isiyeleliso sakaPowula. w24.12 6 ¶13
NgeLesibili, Julayi 14
Thaba ngomfazi wobutjha bakho.—IzA. 5:18.
UJehova ‘nguZimu othabako,’ ufuna nathi sithabe. (1 Thim. 1:11) Usinikele izipho ezinengi bona sithabele ukuphila. (Jak. 1:17) Esinye sezipho asiphe zona mtjhado. Indoda nomfazi nabatjhadako, bafunga ukuthi bazokuthandana, bahloniphane bebaphathane kuhle. Indoda nomfazi nabahlala benza ngokwesifungo sabo bayathaba. Okudanisako kukuthi abantu abanengi abatjhadileko namhlanjesi balibala iinthembiso abazenzako ngelanga labo lomtjhado. Ngebanga lalokho, abakathabi. UJehova ulindele ukuthi indoda imphathe njani umkayo? UJehova uyala amadoda bona ahloniphe abomkawo. Indoda ehlonipha umkayo izomphatha ngendlela enomusa etjengisa ukuthi iyamthanda.—1 Pit. 3:7. w25.01 8 ¶1-2; 9 ¶4-5
NgeLesithathu, Julayi 15
UJehova umsizami; angekhe ngisabe.—Heb. 13:6.
Siyaqiniseka ukuthi incwadi umpostoli uPowula ayitlolela amaKrestu amaHebheru, yasiza amaKrestu wekhulu lokuthoma ukuzilungiselelela isizi azokuqala nalo. UPowula wathi abafowabo nabodadwabo kufuze babe nelwazi elingeneleleko bebazwisise okutjhiwo miTlolo. Ukwenza njalo bekuzobasiza babone bebale iimfundiso ezizokubogabogisa ukukholwa kwabo. Wabakhuthaza ukuthi baqinise ukukholwa kwabo bona babe msinya ekulandeleni isinqophiso sakaJesu nalabo abadosaphambili ebandleni. Wasiza amaKrestu wakha ukukholwa kwawo ngokuthi aqale iintjhijilo ngendlela efaneleko nokuziqala njengethuba lokubandulwa nguBabethu onethando. Kwanga nathi singasilandela iselulekwesi. Nasenza njalo, sizokukghona ukukghodlhelela ngokuthembeka bekube sekupheleni.—Heb. 3:14. w24.09 13 ¶17, 19
NgeLesine, Julayi 16
Sicwengisiwe ngomnikelo womzimba kaJesu Krestu kube kanye kwaphela.—Heb. 10:10.
IBhayibheli lithi isihlengo linani elibhadelwako bona silitjalelwe izono begodu sibuyisane. Ngokuya ngoJehova, sisisekelo sokuvuselela okwalahlekako. Ngayiphi indlela? U-Adamu no-Eva balahlekelwa kuphila kwabo okunganasono begodu bengekhe basaphila ngokungapheliko. Yeke isihlengo bekufuze sibe linani lalokho okwalahlekako. (1 Thim. 2:6) Besingabhadelwa kwaphela ngendoda (1) enganasono; (2) engaphila ephasini ngokungapheliko (3) nezimisele ukunikela namkha ukudela ukuphila kwayo, ngebanga lethu. Cabanga ngamabanga amathathu enza uJesu wakghona ukubhadela isihlengo. (1) Bekanganasono ngombana “akhenge enze isono.” (1 Pit. 2:22) (2) Ngebanga lalokho, bekangakghona ukuphila ngokungapheliko ephasini. (3) Bekazimisele ukufa adele ukuphila kwakhe ngebanga lethu.—Heb. 10:9. w25.02 4-5 ¶11-12
NgeLesihlanu, Julayi 17
Akadimani ngomoya ocwengileko.—Jwa. 3:34.
UJehova uyakuthanda begodu ufuna ube lilunga lomndenakhe. Lokhu kuliqiniso ngitjho nanyana uqalene nemiraro ekukhandela bona ubhajadiswe. UJesu watjela isiqubuthu sabafundi bakhe bekadeni, wathi: “Naningaba nokukholwa okulingana nembewu yemastedi, nizokuthi entabeni le, ‘Suka lapho uye lapha,’ izokusuka begodu ayikho into engekhe yenzeke kini.” (Mat. 17:20) Abantu ebebalapho bebaphile noJesu iminyaka embalwa, ukukholwa kwabo bekusakhula. UJesu wabaqinisekisa ngokuthi nabangaba nokukholwa okuqinileko, uJehova bekazobasiza bona bahlule imiraro efana nentaba. Nawe uJehova uzokusiza wenze okufanako. Nawulemuka ukuthi kunezinto ezikukhandela bona ubhajadiswe, ungariyadi ukuthatha amagadango wokulwisana nazo. Zinikele kuJehova ubhajadiswe. Leso siqunto esihle khulu ongasithatha. w25.03 7 ¶18-20
NgoMgqibelo, Julayi 18
UJehova ungehlangothini lami; angekhe ngisabe.—Rhu. 118:6.
Singakghona ukuqalana neentjhijilo ngokuphumelelako nasikhumbula ukuthi uZimu ophilako uhlala akulungele ukusisiza. Singaqinisa ukuthemba kwethu uJehova ngokucabanga ngendlela asisize ngayo esikhathini esidlulileko. (Isa. 37:17, 33-37) Okhunye ongakwenza kucabanga ngemibiko eku-jw.org eveza indlela uJehova asekele ngayo abafowethu nabodadwethu namhlanjesi. Ukungezelela kilokho, khumbula lokho uJehova akusize ngakho. Ungatshwenyeki nangabe akhenge kwenzeke isenzakalo esikhulu ekuphileni kwakho. Kubayini? Iqiniso kukuthi uJehova ukwenzele izinto ezinengi. Ukudosele kuye ukuthi ube mnganakhe. (Jwa. 6:44) Kubayini ungambawi akusize ukhumbule iinkhathi lapha aphendule khona imithandazwakho namkha akusiza khona ngesikhathi ebewumtlhoga ngaso khulu? Ebujamweni obugandelelako, uzokuqiniseka ukuthi uJehova uzokuragela phambili akusiza. w24.06 21 ¶8
NgoSondo, Julayi 19
Ukufa kwarhatjhekela kibo boke abantu ngombana boke bonile.—Rom. 5:12.
Kungenzeka sizimisele ukungenzi litho elizosidedisela kude noJehova. Nanyana kunjalo, sinesono begodu kungaba bulula ukuthi silingeke bona senze okungakalungi. (Rom. 7:21-23) Singazifumana sisebujamweni obungenza kubonakale kukuhle ukwenza izinto ezingakalungi singakatjheji. Nasizakuhlala sithembekile kuJehova neNdodanenakhe, kufuze silandele isiyeleliso sakaJesu sokuhlala siphapheme singenzi isono. Woke umuntu uyalingeka. Soke kunalapha sibogaboga khona, kungaba kukwenza isono esikhulu, ukuziphatha kumbi nokucabanga njengephasi. Ngokwesibonelo, kungenzeka omunye ulwisana nesilingo zokuziphatha kumbi ngokwamabhayi. Omunye kungenzeka utjhigamele khulu emikghweni emimbi, enjengokuskomora namkha ukubukela zomseme. Omunye kungenzeka ulwisana nokusilingeka msinya, ukuzikhakhazisa namkha ukungafuni ukwenza okulungileko ngebanga lokusaba abanye bona bazokuthini. w24.07 14 ¶3; 15 ¶5
NgoMvulo, Julayi 20
Kufuze nimlibalele ngomusa begodu nimduduze, ukuthi angahlulwa kudana okudluleleko.—2 Kor. 2:7.
Umuntu otjhugulukileko bekangazizwa njani nange angavunyelwa ukubuya ebandleni namkha bekangazizwa njani ngathana nangemva kokuthi abuyile, abafowethu nabodadwethu bangamtjengisi ukuthi bayamthanda? “Bekangahlulwa kudana okudluleleko.” Bekangazizwa angasakghoni ukulotjha uJehova godu. Bekangalisa nokulinga ukutjhidelana noZimu. Khuyini okhunye ebekungenzeka nange abafowethu nabodadwethu bangavumi ukulibalela umuntu otjhugulukileko? Bangalimaza ubungani babo noJehova. Kubayini? Ngombana bazabe bangalingisi uJehova ngokulibalela umuntu otjhugulukileko kodwana bazabe balingisa uSathana, onelunya nonganamusa. Kuhlekuhle bebangaba mathulusi uSathana awasebenzisako ukutjhabalalisa itjhebiswano umuntu lo alenzileko noJehova.—2 Kor. 2:10, 11; Efe. 4:27. w24.08 17 ¶7, 10-11
NgeLesibili, Julayi 21
Nakakhuphukela phezulu . . . , waphana ngezipho ezibabantu.—Efe. 4:8.
UKrestu uJesu wanikela ibandla ‘izipho ezibabantu’ ezisiza ibandla ngenye indlela. Wanqophisa abadala beJerusalema ukuthi bathumele uPowula, uBharinabhasi nabanye emsebenzini wokuvakatjhela amabandla. (IzE. 11:22) Kubayini? Ngebanga lokuthi benza umsebenzi ofana neweenceku ezisizako nabadala, baqinisa amabandla. (IzE. 15:40, 41) Ababonisi besigodi bakhamba amabanga amade. Abanye bakhamba amakhilomitha namkha ama-awara amanengi khulu ukuvakatjhela amanye amabandla. Qobe veke umbonisi wesigodi unikela ngeenkulumo ezimbalwa, aye ekukhambeleni kokwelusa bekarage nomhlangano wamaphayona, umhlangano wabadala nemihlangano yesimini. Ulungiselela iinkulumo, ahlele imihlangano yesigodi nemihlangano yesifunda, ufundisa esikolweni samaphayona, alungiselele nomhlangano okhethekileko wamaphayona asesifundeni esithileko bekatlhogomele nokhunye okurhabekileko akufumana e-ofisini legatja. w24.10 21 ¶12-13
NgeLesithathu, Julayi 22
Ngizobalibalela umtjhaphwabo begodu angekhe ngisakhumbula isono sabo.—Jor. 31:34.
Umphorofidi uJoromiya wadzubhula amezwi kaJehova afumaneka emtlolweni welanga lanamhlanjesi. Umpostoli uPowula wadzubhula amezwi la: “Angekhe ngisazikhumbula izono zabo.” (Heb. 8:12) Kuhlekuhle kutjho ukuthini lokho? EBhayibhelini amezwi athi, ‘ukukhumbula’ akahlali atjho emuntwini okhumbula into ethileko namkha ocabanga okuthileko. Kunalokho, kungatjho nalokha umuntu nakenza okuthileko. Isilelesi ebesilenga esigodweni sokuhlunguphazwa hlanu kwakaJesu, sambawa sathi: “Jesu, ungikhumbule nawufika emBuswenakho.” (Luk. 23:42, 43) Besingabawi uJesu ukuthi asenzele okuthileko ngesikhatheso. UJesu watjela indoda le ukuthi uzoyivusa. Yeke, uJehova nakathi angekhe asazikhumbula izono zethu, utjho ukuthi usilibalele. Angekhe asijezise esikhathini esizako ngebanga lezonwezo. w25.02 10-11 ¶14-15
NgeLesine, Julayi 23
Ilwazi loCwengeke Khulu likuzwisisa.—IzA. 9:10.
Ukwazi ubuntu bakaJehova, umnqophwakhe, akuthandako nakuhloyileko kukuzwisisa kwamambala. Zibuze, ‘Kilokho engikwaziko ngoJehova, kghani isiqunto engizosithatha sizomthabisa?’ (Efe. 5:17) Ngezinye iinkhathi nasizakuthabisa uJehova, kufuze senze into ezokudanisa abantu esitjhidelene nabo. Ngokwesibonelo, ababelethi abafisela umntwanabo okuhle mhlamunye indodakazabo, bangafuna bona itjhade nomuntu ojame kuhle ngokweemali, ozokukghona ukubhadala amalobolo ngitjho nanyana umuntu loyo anganabuhlobo obuhle noJehova. Kuliqiniso, bafuna indodakazabo itlhogomeleke kuhle kodwana ngubani ozoyisiza iragele phambili iba nobuhlobo obuhle noJehova? UJehova uyiqala njani indaba enjalo? Sifumana ipendulo kuMatewu 6:33. Lapho uJesu, ubawa amaKrestu bona ‘aragele phambili afuna umBuso kaZimu qangi.’ Nanyana sihlonipha ababelethi bethu begodu sihlonipha nalabo abahlala emphakathini esikiwo, into eqakatheke khulu kithi, kuthabisa uJehova. w25.01 17 ¶9-10
NgeLesihlanu, Julayi 24
IKosi yajama hlanu kwami yangipha amandla.—2 Thim. 4:17.
Sitlhoga bona uJehova asisize sirage nokutjela abantu iindaba ezimnandi. (IsAm. 12:17) Kubayini ungaqiniseka ngokuthi uJehova uzokusekela? Funda umthandazo kaJesu ofumaneka kuJwanisi isahluko 17. Emthandazweni loyo uJesu ubawa uJehova bona avikele abapostoli. UJehova wawuphendula umthandazo loyo. Incwadi yezEnzo isitjela ukuthi uJehova wabasiza njani abapostoli bona bakhuthalele ukutjhumayela nanyana bebahlunguphazwa. Godu uJesu wabawa uJehova bona avikele labo ebebazokukholelwa etjumayelweni yabapostoli. Lokho kuhlanganisa nawe. UJehova usaragela phambili aphendula umthandazo wakaJesu, uzokusiza njengombana asiza abapostoli. (Jwa. 17:11, 15, 20) Nanyana kungaba budisi ukukhuthalela ukutjhumayela njengombana isiphelo sitjhidela, sizokufumana isizo esilitlhogako.—Luk. 21:12-15. w25.03 18 ¶13-14
NgoMgqibelo, Julayi 25
Iinceku zami zizokurhuwelela ngethabo.—Isa. 65:14.
Abantu bakaZimu ‘bangarhuwelela ngethabo’ ngombana iinhliziyo zabo ziphuphuma ukuthokoza. Amaqiniso akhuthazako, iinthembiso eziduduzako ezivela eliZwini lakaZimu nethemba lethu eliqinileko elisekelwe esihlengweni sakaKrestu kusipha ‘iinhliziyo ezithabileko.’ Ukukhuluma ngezintwezi kusenza sithabe! (Rhu. 34:8; 133:1-3) Ithando nebumbano hlangana nabantu bakaZimu zizinto ezikulu ezifumaneka epharadesini elingokomfanekiso. ‘Isibopho esipheleleko sobunye’ sisenza sibone ukuthi ipilo izokuba njani ephasini elitjha, lapho abantu bakaJehova abathembekileko bazokuthabela ithando nebumbano elisezingeni eliphezulu kunanamhlanjesi. (Kol. 3:14) Nanyana ngubani ofuna ukuthaba, kufuze abe sepharadesini elingokomfanekiso. Akunandaba ukuthi abantu bathini ngabantu bakaJehova abamlotjha ngokuthembeka kodwana banetjhebiswano elihle naye nalabo abamlotjhako.—Isa. 65:15. w24.04 21 ¶7-8
NgoSondo, Julayi 26
Hlalani . . . nakhana.—1 Thes. 5:11.
Ngiyiphi indlela soke esingasekela ngayo amaKrestu afuna ukutjhada? Enye indlela, kutjhejisisa ngalokho esikutjhoko. (Efe. 4:29) Singazibuza: ‘Kghani ngiyabakorhola na abantu abafuna ukutjhada? Nange umfowethu namkha udadwethu abangakatjhadi bakhuluma, inga-kghani sele ngicabanga bona ufuna ukufundana?’ (1 Thim. 5:13) Ukungenzelela kilokho, akukafuzi senze amaKrestu angakatjhadi azizwe ngathi kunokuthileko atjhoda ngakho ngebanga lokuthi angakatjhadi. Kunokwenza njalo, kungaba kuhle ukufumana izinto ongabuka ngazo amaKrestu angakatjhadi. Kuthiwani nange ubona ngasuthi umfowethu nodadwethu bangafanelana? IBhayibheli ithi kufuze sicabange ngendlela abanye abazizwa ngayo. (Rom. 15: 2) AmaKrestu amanengi angakatjhadi akafuni ukuhlanganiswa nabantu angatjhada nabo begodu kufuze sikuhloniphe lokho. (2 Thes. 3:11) Amanye angafuna siwasize kodwana akukafuzi sikwenze lokho angakasibawi.—IzA. 3:27. w24.05 24-25 ¶14-15
NgoMvulo, Julayi 27
Idwala labo alifani neDwala lethu.—Dut. 32:31.
Siphila ephasini lapho iintjhijilo ezingakalindeleki zingaphazamisa namkha zitjhugulule ukuphila kwethu ngokupheleleko. Kuyasithabisa ukwazi ukuthi uJehova uZimu angasisiza. Nakasisekelako, siyaqiniseka ukuthi “uJehova uyaphila!” (Rhu. 18:46) Ngemva kokutjho njalo, uDavida wabiza uZimu ngokuthi ‘uliDwala lakhe.’ Kubayini uDavida afanisa uJehova nedwala? IBhayibheli lisebenzisa ibizo elithi, ‘idwala’ ukwenza isithombe ukusisiza sizwisise ubuntu bakaJehova. Amavesi amanengi eBhayibhelini ambuka ngokuthi unguZimu ongeze amadaniswa nalitho. KuDuteronomi 32:4 kukokuthoma lapha uJehova abizwa ngokuthi “uliDwala.” Emthandazwenakhe, uHana wathi “alikho idwala elinjengoZimethu.” (1 Sam. 2:2) URhabakhukhu wabiza uJehova ngokuthi “Dwala lami.” (Rhab. 1:12) Umtloli weRhubo 73 wabiza uZimu ngokuthi, ‘ulidwala lehliziywakhe.’ (Rhu. 73:26) NoJehova ngokwakhe wazibiza ngedwala.—Isa. 44:8. w24.06 26 ¶1, 3
NgeLesibili, Julayi 28
UJehotjhafathi walotjha uJehova ngehliziywakhe yoke.—2 Kron. 22:9.
Amakhosi ebekathabisa uJehova bekungilawo amlotjha ngehliziyo epheleleko. IBhayibheli lithi ngoJosiya: “Akhenge khekube nekosi enjengaye ngaphambi kwakhe, eyabuyela kuJehova ngehlizwayo yoke.” (2 Kho. 23:25) Kuthiwani ngoSolomoni okwathi ngokukhamba kwesikhathi wenza izinto ezimbi? “Ihliziywakhe beyingakapheleli.” (1 Kho. 11:4) Malungana no-Abhiyamu, ikosi enye ebeyingakathembeki, iBhayibheli lithi ngayo: “Ihliziywakhe beyingakapheleli kuJehova.” (1 Kho. 15:3) IBhayibheli esikhathini esinengi lisebenzisa ibizo elithi “ihliziyo” ukuhlathulula ingaphakathi lomuntu okuhlanganisa, iimfiso, imicabango, indlela esiziphatha ngayo, indlela esibona ngayo izinto, lokho esikghona ukukwenza, izinto ezisikhuthazako neminqopho esinayo. Kutjho ukuthini ukulotjha uJehova ngehliziyo epheleleko? Umuntu onehliziyo epheleleko akalotjhi uZimu ngombana kufuze enze njalo. Uragela phambili athanda bekalotjhe uJehova ukuphila kwakhe koke. w24.07 21 ¶4-5
NgeLesithathu, Julayi 29
Sula yoke imitjhaphwami.—Rhu. 51:9.
Kunenye indlela uJehova ahlathulula ngayo indlela asula ngayo ngokupheleleko izono zethu. Uthi: “Ngizokufihla imitjhaphwakho ngelifu begodu ngizokufihla izono zakho ngelifu elikhulu.” (Isa. 44:22) UJehova nakasilibalelako, kuba ngasuthi usebenzisa ilifu elikhulu ukufihla izono zethu bona singaziboni, naye angaziboni. Kutjho ukuthini lokhu kithi? UJehova nakasilibalela izono zethu, akukafuzi siragele phambili sizizwa simlandu ukuphila kwethu koke ngazo. Ngomhlatjelo kaJesu Krestu, wabhadela izono zethu ngokupheleleko. UJehova nakalibalela isono kuba ngasuthi akhenge senzeke. Nasitjhuguluka ezonweni zethu, ngileyo indlela uJehova asilibalela ngayo. Ukulibalela kwamambala okuvela kuJehova kusipha ithuba lokuthi sibe nobuhlobo obuhle naye. Kusisiza sibalekele ukuzizwa simlandu ngokudluleleko. w25.02 10 ¶11-14
NgeLesine, Julayi 30
UZimu ngomusakhe ulinga ukukudosela ekutjhugulukeni.—Rom. 2:4.
Abadala abasemakomidini banomthwalo wokusiza ibandla lihlale lihlwengekile. (1 Kor. 5:7) Abadala benza koke abangakwenza ukusiza umuntu atjhuguluke. Nabasiza umuntu owenze isono, banethemba lokuthi uzokutjhuguluka. Kubayini? Ngombana bafuna ukulingisa uJehova “onethando khulu begodu onesirhawu.” (Jak. 5:11) Umpostoli uJwanisi waphatha abafowabo nabodadwabo ngethando. Watlola wathi: “Bantwanyana bami, nginitlolela izintwezi bona ningasenzi isono. Kodwana nakungenzeka kube khona owenza isono sinomsizi kuBaba, uJesu Krestu olungileko.” (1 Jwa. 2:1) Kuyadanisa ukuthi ngezinye iinkhathi umKrestu angakhetha ukungatjhuguluki. Nakunjalo, uzokususwa ebandleni. w24.08 25 ¶19-20
NgeLesihlanu, Julayi 31
Dzimelelani ekukholweni.—1 Kor. 16:13.
Kungenzeka ufune ukumadanisa okghona ukukwenza nalokho abanye abakghona ukukwenza. Kubalekele lokho. Kubayini? UJehova akasimadanisi nabanye. (Gal. 6:4) Ngokwesibonelo, uMariya wanikela uJesu amafutha anuka kamnandi nabiza khulu. (Jwa. 12:3-5) Ngokuhlukileko, umhlolokazi otlhagileko wanikela ethempelini ngeempaparwana ezimbili zenani elincani. (Luk. 21:1-4) UJesu waqala iminikelo le njengetjengisa ukukholwa. UBabakhe, uJehova uthokozela nanyana yini esiyenzako ngebanga lokuthi siyamthanda, kunganandaba ukuthi yincani kangangani kuwe. Soke ngasikhathi siba nokuzaza. Nanyana kunjalo, iliZwi lakaZimu elithembekileko iBhayibheli lingasisiza silwisane nakho. Uzokuba nesibindi kunokuthi ugandeleleke. UJehova unendaba nawe. Uyakuthabela lokho okudelako ngebanga lakhe begodu uzokuvuza ngakho. UJehova uyabathanda bewunendaba nabo boke abamlotjha ngokuthembeka. w24.10 25 ¶3; 29 ¶17-18