NED VƖƖM KIBARE
M tũuda a Zeova Kuba na maan yʋʋm pis-yopoe
MAM doga yʋʋmd 1947, Kuba sẽn yaa ko-sʋk tẽn-neerã pʋgẽ. Kuba bee Karayiib mogrã ne Atlãntik mogrã sẽn yekd taab zĩig ningã. M baaba ne m ma roga kamb a tãabo, tɩ maam la kãsmã. D fãa ra bee Ɛsmeralda sẽn yaa tẽn-bilã pʋgẽ.
M ket n tẽrame tɩ tõnd sẽn da be tẽn-bil ningã yaa bãan zĩiga. D ra bee ne d roagdb wʋsgo. D ra paamdame n dɩtẽ tɩ sekdẽ, tɩ d vɩɩmã noomẽ.
M sẽn wa n zems yʋʋm a nu wã, tõnd zakã rãmb sɩnga Biiblã zãmsg ne saam-biig a Walton Jones. A ra yaa koe-moond sẽn tar yẽesem. A sã n da na n wa tõnd sẽn beẽ wã, a ra kẽnda nao na maan lɛɛr piig n yaool n ta. A sã n da wa fãa, tõnd roagdb wʋsg ra tigimda taab d yaab zakẽ wã, tɩ b sõs Biiblã zug n maan lɛɛr-dãmba. M baaba ne m ma, n paas m baaba-bil a Pedro la m pʋgdb a Ela ra nonga bũmb nins b sẽn zãmsdã ne b sũy fãa. Pa yã n kaoos la b reeg lisg n lebg a Zeova Kaset rãmb ye. Rũndã-rũndã, a Ela kolga yʋʋm koabga. La a ket n yaa so-pakd Kuba.
Wakat kãng tɩ Kuba goosneema wã kõo a Zeova Kaset rãmbã sor tɩ b tõe n tigimd taab la b moond koɛɛgã tɩ gɩdgr kae ye. Kuba, nebã ra mii a Zeova Kaset rãmbã sõma. Bala d ra moonda koɛɛgã zak-zaka, n da tar sɛb wʋsg sẽn tik Biiblã zug n kõt nebã. Sẽn paase, d ra kẽnda wʋsgo. M sã n mi n tẽeg wakat kãng d sẽn da tũud a Zeova tɩ yaa ‘noog wakatã,’ m sũur noomame. La “toog wakat” n da wate.—2 Tɩm. 4:2.
TOOGÃ WAKAT SƖNGRE
Mam sẽn wa n zems yʋʋm a nu wã, m baaba ne m baaba-bil toga sor n kẽng Kuba tẽng a to n na n tɩ maan tigis-kãsenga. Zu-bʋko, b sẽn wa n be be wã b yũu koom sẽn pa yɩlemde, tɩ bã-toaag yõk-ba. M ket n tẽrame tɩ b sẽn wa n lebg n wa wã, m baaba-bil zoobdã sʋʋgame. La a pa ki ye. La m baaba maana kaalem. Rẽ t’a zemsa yʋʋm pis-tã la a yiib bala.
M baaba kũumã poore, m ma yãka yam n tall tõnd a kambã tɩ d na n tɩ zĩnd ne a kẽem sẽn be tẽn-bil b sẽn boond tɩ Lombilo. Pa yɩ nana tɩ d loog n bas d roagdbã, sẽn yɩɩd fãa d yaab-rãmbã d sẽn da nong wʋsgã ye. La maam ne m ma la m tãopã kell n naaga taab n tũ a Zeova.
Yʋʋmd 1957 sa-sik kiuug rasem 26, m deega lisg baraas pʋgẽ, Lombilo sɛɛgẽ. Rẽ tɩ m tara yʋʋm piiga. M da pa mi tɩ pa na n ta yʋʋm a yiib la yɛlã toeem fasɩ ne a Zeova Kaset rãmbã sẽn be Kuba wã ye. Yʋʋmd 1959 wã, b luba goosneema wã tɩ goosneema a to sɩng naam dɩɩbo.
Goosneema-paallã ra rata sodaas wʋsgo. Rẽ kɩtame tɩ yɛlã lebg toog ne a Zeova Kaset rãmbã. Bala b sẽn be zĩig ning fãa, b pa sakd n kẽ sodaare, wall b kẽes b toog politik yɛlẽ ye. Rẽ kɩtame tɩ d pa le tõe n paam lohorem n moond koɛɛgã la d tigimd taab wa pĩndã ye. Goosneema wã wa n tolg n gɩdga a Zeova Kaset rãmbã tũudmã, la b yõg saam-biis kobs n kẽes bãens roogo. B ra wae n pãbda saam-biis nins b sẽn yõgã kẽere, la b pa kõt-b rɩɩb sõma ye. Wakat ninga, b mi n kõ-b-la rɩɩb sẽn naag ne zɩɩm sẽn yaa bũmb Biiblã sẽn gɩdg tɩ d ra rɩ wã.
Baa ne b sẽn da gɩdg d tũudmã, d ra ket n tigimda taab n waoogd a Zeova. (Ebre. 10:25) D ra maanda tigis-kãsems pʋtẽ la zĩis a taaba. M tẽrame tɩ daar a ye, saam-biig n sak tɩ d na n maan tigis-kãseng a piis ro-bedr pʋgẽ. La d ra pa tõe n pɩɩs roogã wall d yiis piisã meng ye. Rẽ n so tɩ d kẽ n naag piisã n maan tigis-kãsengã.—Mis. 2:12.
D sũur yaa noog wʋsg ne saam-biis nins sẽn da modgd wʋsg wakat kãng tɩ d paamd bũmb nins sẽn paasd d tẽebã pãngã. Wala makre, b ra rɩkda tigis-kãsemsã sõssã kasɛt-rãmb pʋsẽ n tool b tẽed-n-taasã sẽn be Kuba tẽns toɛy-toɛy pʋsẽ wã. Wakat ninga, yaa saam-biis a yiib bal n segd n segl tigis-kãsengã sõss fãa, n wɛgse, n dɩk kasɛt-rãmb pʋsẽ. Saam-biisã sẽn da segd n solg n dɩk sõssã kasɛt-rãmbã pʋsẽ wã kɩtame tɩ d ra mi n wʋmd no-raad kelems la bũmb a taab bʋrgo. Kʋʋrã sã n da pa be tigis-kãseng zĩigẽ, b yãkda saam-biig t’a tab weef sẽn tar dinamo sẽn na yɩl tɩ b paam kʋʋrã n ning kasɛtã tɩ nebã kelge. Yaa sɩd tɩ d ra pa tar lohorem la sɛb wʋsg wa d tẽed-n-taas nins sẽn be tẽns a taabã ye. La d ra paamda bũmb nins fãa sẽn yaa tɩlɛ sẽn na yɩl tɩ tõnd ne a Zeova zoodã kell n tall pãngã. Sẽn paase, d sẽn da paamd n naagd taab n tũud a Zeova wã ra kõt-d-la sũ-noogo.—Nee. 8:10.
M LEBGA SO-PAKDA, M KẼE KÃADEM, N DOG KAMBA
M sẽn wa n ta yʋʋm piig la a nii wã, m lebga wakat fãa so-pakda, n da be tẽn-bil b sẽn boond tɩ Florida. Na maan yʋʋmd poore, b yãk-m lame tɩ m lebg zall so-pakda, n tʋm-m Kamaguwe tẽngã. Yɩɩ be la m bãng a Emilia. Yaa saam-bi-pog-neer sẽn yit Sãntiyaago de Kuba. D bao n bãnga taaba, n kẽ kãadem yʋʋm-kãng bala.
(Goabgã) Rĩungã tʋʋmd lekoll kãsem-dãmbã yĩngã b sẽn maan yʋʋmd 1966, Kamaguwe sẽn be Kuba wã
(Rɩtgã) Tõnd yi-kãadmã daar foto, yʋʋmd 1967
Mam wa n tɩ tʋmda goosneema wã lozĩnd a ye sẽn maand sɩkr pʋgẽ. Maam ne a Emilia ra pa le tõe n yɩ so-pakdb ye. La d ra ket n dat n tʋma a Zeova tʋʋmdã wa d sẽn tõe tɛka. M kosame n na n sɩngd tʋʋmã yibeoog wakat a tãabo, n sigd wakat piig la a ye. Sẽn da yaa tɩlɛ tɩ m yikd pĩnd woto wã ra pa noom-m ye. La ra kõt-m-la weer tɩ m moond koɛɛgã, la m tũud a Emilia tɩ d kẽnd tigissã fãa.
Yʋʋmd 1969 wã, d roga a Gustavo sẽn yaa d pipi biigã. Rẽ poor bilfu, saam-biisã kosa maam tɩ m lebg tigims sull yel-gɛta. Wakat kãnga, Kuba tigims sull yel-gɛtb wʋsg ra tara kamba. D ra tara tʋʋm wʋsgo, la d ra paamda sũ-noog wʋsg me. Maam ne a Emilia ra getame tɩ d sẽn paam n gilgd n kaagd d tẽed-n-taasã yaa zu-zẽkre. D le wa n paama kom-dibli a yiib la bi-pugl a ye n paase. Yaa a Obed ne a Abner la a Mahely.
M sã n mi n tẽeg m sẽn wa n yaa tigims sull yel-gɛtã, n ne a Zeova sẽn da ningd a nin-buiidã bark to-to Kuba wã, m sũur noomame. Sẽn paase, a Zeova sõnga tõnd tɩ d sõng d kambã tɩ bãmb me nong-a. M na n togs-y-la maam ne a Emilia vɩɩmã sẽn da yaa to-to, d sẽn wa n gilgd n kaagd tigimsã.
D YƐLÃ SẼN DA YAA TO-TO, B SẼN WA N GƖDG D TŨUDMÃ
B sẽn gɩdg d tũudmã kɩtame tɩ lebg toog ne saam-biisã la saam-bi-pogsã tɩ b kẽnd tigissã la b moond koɛɛgã. B paga Rĩungã roto. B riga misioneer-dãmbã n yiis tẽngã. B yõga saam-biis nins sẽn yaa kom-bɩɩsã wʋsg n pag bãens roto. Sẽn paase, b paga Betɛllã sẽn da be Havan sẽn yaa na-tẽngã.
D sẽn wa n gilgd n kaagd tigimsã, bilf nand tɩ b bool-d Betɛllẽ wã
B sẽn da gɩdg d tũudmã yĩnga, ra yaa wɩkɛn-dãmbã bal la d ra tõe n tɩ kaag tiginga. Rẽ n so tɩ d ra kaagd tiging fãa wɩkɛn a yiib n tong taaba. D ra pa zãad teed wʋsg ye. Naoor wʋsgo d zombda weefo, bala rẽ la polɩɩs-rãmbã la neb a taab pa na n bãng tɩ d rat n tɩ kaaga tiginga. B ra pa moond tigingã pʋgẽ n togs d waoongã daar ye. D ra segd n maana wa d wa n na n kaaga d roagdba. Rẽ ra pa toog ye. Bala d sɩd ra yaa wa zag-yɛng neba, tɩ kɩt tɩ d mi n yĩm tɩ d waame n na n keng d saam-biisã tẽebo. (Mark 10:29, 30) La d ra segd n maana gũusg wʋsgo. Bala polɩɩs-rãmbã mi n soosd n pʋgda tõndo, la b mi n sogsd-d sogsgo. B sã n da bãnge, b ra tõe n yõka saam-biig ning zakẽ d sẽn sigã n pag roogo.—Rom. 16:4.
Wakat kãnga, saam-biis la saam-bi-pogs wʋsg wilgame tɩ b sɩd yaa kõatba, baa ne b nug sẽn da pa zãadã. Zĩis kẽere, rũmsã yaa wʋsgo. La d tẽed-n-taasã mi n dɩka b mustikɛɛrã n kõ tõnd sẽn na yɩl tɩ d tõog n gũs sõma, tɩ yaool n yaa mustikɛɛr-yɛng bal la b tara. D tẽed-n-taas kẽer da sakd n deegda tõnd b zagsẽ, baa b sã n da pa tõe n paam dɩɩb tɩ sek d fãa. Rẽ n so tɩ wakat ninga, d zãada rɩɩb tɩ tõnd ne d gãag-sobend-dãmbã naag taab n dɩ.
D sã n da mi n na n tɩ kaag tiginga, d pa tõe n zã d kambã fãa ye. D ra mi n zãa bi-yɛng bala, tɩ m ma ne m tãoã yõd n get kamb a taabã yelle. Sɩd-sɩda, d sẽn da mi n tar bi-pɛɛlg n togd sorã kogend-d lame. Wakat ninga polɩɩs-rãmbã mi n vaeesa tõnd teedã. La d ra solgda sɛbã korg ning pʋgẽ d sẽn ningd biigã põg-rẽgdã, tɩ b pa na n sak n vaees ye.
M sũur yaa noog wʋsg ne a Emilia, a sẽn maan a sẽn tõe n fãa n teel-ma, d sẽn wa n wubd d kambã la d gilgd n kaagd tigimsã. M da tõogd n tʋmda lozĩndã pʋgẽ, la m gilgd n kaagd tigimsã. Tõe tɩ y sokda y meng m sẽn da tõogd n maan dẽ to-to. Wakat ninga, m mi n tʋm n looga sigbã lɛɛr vugr bɩ naoor a yiib semennã pʋgẽ, sẽn na yɩl n da tʋm wɩkɛnnã ye. La b wa n paasa maam naam tʋʋmã zĩigẽ. B kɩtame tɩ yaa maam n segd n get tʋm-tʋmdb kẽer yelle, tɩ kɩt tɩ m da segd n tʋmd daar fãa. M da pa tõe n zãgs ye. La m wa n bãngame tɩ m sã n kõ m tʋmd-n-taasã tʋʋm sẽn sek b na tʋm wɩkɛnnã, b pa na n yeel ned baa a ye tɩ m kẽngame n na n tɩ kaag tiging ye. M tagsdame tɩ d tʋʋmã taoor dãmb pa tol n bãng tɩ mam da pa tʋmd wɩkɛn-dãmbã ye!
M KELL N TALLA SŨ-NOOGO, BAA B SẼN WA N TOEEM M TƲƲMDÃ
Pipi tigis-kãseng d sẽn maan gɩdgrã poore, yʋʋmd 1994
Yʋʋmd 1994, saam-biis nins sẽn da lʋɩt tʋʋmdã taoor Kuba wã talla tigsg sẽn yaa zall Havan ne tigims sull yel-gɛtbã. Tigims sull yel-gɛtbã fãa ra yaa bãmb pis-nii. Ra kaoosame tɩ d pa yã taab ye. Rẽ n so tɩ d sẽn le yã taabã yɩ sũ-noog tɛkẽ. Tigis-kãng sasa, b reng n wilga tõnd tɩ bũmb kẽer la b na n toeem d sẽn sigl tʋʋmdã to-to wã wɛɛngẽ. Rẽ poore b taasa tõnd koɛɛg sẽn ling-du. Saam-biisã yeela tõnd tɩ b rat n kõo tẽngã taoor dãmb d yʋya. Bõe yĩng tɩ b rat n maan woto?
B yeelame tɩ b talla tigsg ne tẽngã taoor dãmba, b sẽn dat tɩ tẽngã taoor dãmb ne a Zeova Kaset rãmbã wʋm taabã yĩnga. Tẽngã taoor dãmb yeelame tɩ bãmb data tigims sull yel-gɛtbã fãa yʋya. D fãa sakame n na n kõ d yʋya. Rẽ tɛka, saam-biisã sẽn yẽsd ne tẽngã taoor dãmbã womda biisi.
D wa n tõe n tigimda taab la d moond koɛɛgã n pa le soosdẽ, baa ne tẽngã taoor dãmb sẽn da nan pa yiis noor n wilg tɩ b sakame tɩ d na n tʋmd d tũudmã tʋʋmã. D wa n bãngame tɩ tẽngã taoor dãmb ra zoe n mii tigims sull yel-gɛtb kẽer yʋya, n dat bal tɩ d togs-b tɩ b bãng sã n sɩd yaa woto.
Yʋʋmd 1994 bõn-bɩʋʋng kiuugã, goosneema wã kõo a Zeova Kaset rãmbã sor tɩ b tõe n le pak Betɛlle. B sakame meng tɩ d lebg n pak Betɛll ning b sẽn da pag yʋʋm pisi sẽn loogã.
Yʋʋmd 1996, Betɛllã saam-biig n bool maam ne a Emilia ne telefõnne, n yeel tɩ b ratame tɩ d wa tʋm Betɛllẽ wã. Linga tõnd wʋsgo. M yeela saam-biigã tɩ d tara kamb a yiib sẽn ket n yaa bõoneg n be ne tõndo, tɩ d segd n ges b yelle. La baa ne rẽ, saam-biisã le wa n boolame, n yeel tɩ b ket n datame tɩ d wa tʋm Betɛllẽ wã. D sakame, n sɩng seglg n na n yik ne d zakã rãmb n kẽng Havan.
(Goabgã) A Emilia ne Betɛllẽ tʋm-tʋmdb a taab sẽn sẽt futu
(Rɩtgã) M sẽn wɛgsd tigis-kãseng roog pakr sõsga, yʋʋmd 2012
Togs sɩdã, sɩngrẽ wã m da pa nong Betɛllẽ wã tʋʋm ye. M yɩɩ tigims sull yel-gɛt n kaoos yʋʋm wʋsgo, n da nong tʋʋm-kãnga. Pa yɩ nana tɩ m minim biru pʋgẽ tʋʋm ye. La neb nins sẽn da tʋmd ne maam Betɛllẽ wã sõng-m lame tɩ m toeem tagsgo, sẽn yɩɩd fãa m pag a Emilia. Bilf-bilfu, m le wa n paama sũ-noogo. Rũndã-rũndã, m sũur nooma wʋsg m sẽn tʋmd Betɛllẽ wã.
(Goabgã) Biiblã zãmsg lekoll sẽn kẽ-b kãadmã yĩngã dipolom-dãmb kũuni, yʋʋmd 2013
Fot d sẽn yõk tigis-kãseng sasa ne d bi-puglã la a sɩdã
Maam ne a Emilia yʋʋmã vẽsgame masã. La d sã n tags saam-biis la saam-bi-pogs nins d sẽn bãng yʋʋm wʋsgã pʋgẽ la d naag n tũ a Zeova wã yelle, noom-d-la wʋsgo. La d sẽn ne d kambã la d yagensã sẽn tũud a Zeova wã n noom-d n yɩɩda. D tõe n yeela wa tẽn-tʋmd a Zã sẽn yeel bũmb ning a kʋʋlem wakatã. A yeelame: “Bũmb ka be sẽn kõt maam sũ-no-kãseng n yɩɩd mam sẽn na n wʋm tɩ mam kambã ket n kẽnda sɩdã pʋgẽ ye.”—3 Zã 4.
Maam ne a Emilia sẽn sɩng Betɛllẽ wã tʋʋm kolga yʋʋm pis-tã masã. Baa d yʋʋmã sẽn vẽsg tɩ d laafɩ wã me pa waoogẽ wã, d ket n maanda d sẽn tõe fãa n tʋmd tʋʋm nins b sẽn kõt-dã. D sẽn sɩng a Zeova tũubã tɛka, d maoo ne zu-loeese. La d sũur yaa noogo, d sẽn paam n tũud “Wẽnnaam sẽn yaa sũ-noog soabã” na maan yʋʋm pis-yopoe Kuba sẽn yaa ko-sʋk tẽngã pʋgẽ wã.—1 Tɩm. 1:11; Yɩɩn. 97:1.
(Rɩtgã) Kuba filyallã taoor lʋɩtb sull neba, yʋʋmd 2013