LAYIBULALE EY'OKU MUKUTU Watchtower
Watchtower
LAYIBULALE EY'OKU MUKUTU
Luganda
  • BAYIBULI
  • EBITABO
  • ENKUŊŊAANA
  • w26 Maayi lup. 14-19
  • Kozesa Amagezi ng’Osalawo Obanga Onoofuna Obuyigirize Obusingako

Vidiyo teriiyo.

Vidiyo efunyeemu obuzibu.

  • Kozesa Amagezi ng’Osalawo Obanga Onoofuna Obuyigirize Obusingako
  • Omunaala gw’Omukuumi Alangirira Obwakabaka bwa Yakuwa (Ogw’Okusoma)—2026
  • Emitwe emitono
  • Laba Ebirala
  • WANDIFUNYE OBUYIGIRIZE OBUSINGAKO?
  • WEEKENNEENYE EBIRUUBIRIRWA BYO
  • LOWOOZA KU BIZINGIRWAMU
  • Sigala ng’Oli Munywevu mu by’Omwoyo ng’Ofuna Obuyigirize Obusingako
    Omunaala gw’Omukuumi Alangirira Obwakabaka bwa Yakuwa (Ogw’Okusoma)—2026
  • Abazadde—Biseera bya Ngeri Ki eby’Omu Maaso Bye Mwagaliza Abaana Bammwe?
    Omunaala gw’Omukuumi Alangirira Obwakabaka bwa Yakuwa—2005
  • Obuyigirize Obutuyamba Okutuuka mu Bulamu
    Obuweereza Bwaffe obw’Obwakabaka—2005
  • Kya Muwendo Nnyo Okuyigirizibwa Yakuwa
    Omunaala gw’Omukuumi Alangirira Obwakabaka bwa Yakuwa—2009
Omunaala gw’Omukuumi Alangirira Obwakabaka bwa Yakuwa (Ogw’Okusoma)—2026
w26 Maayi lup. 14-19

JJULAAYI 20-26, 2026

OLUYIMBA 133 Weereza Yakuwa ng’Okyali Muvubuka

Kozesa Amagezi ng’Osalawo Obanga Onoofuna Obuyigirize Obusingako

“Omuntu ow’amagezi afumiitiriza ku buli ky’agenda okukola.”—NGE. 14:15.

EKIGENDERERWA

Emisingi gya Bayibuli n’ebintu ebirala by’osaanidde okufumiitirizaako ng’osalawo obanga onoofuna obuyigirize obusingako.

1-2. (a) Kusalawo ki abavubuka kwe balina okukola? (b) “Obuyigirize obusingako” kye ki? (Laba “Ebigambo Ebinnyonnyolwa.”)

“MULIMU ki gwe wandyagadde okukola ng’okuze?” Bw’oba ng’okyali muto, oteekwa okuba ng’obuuziddwa ekibuuzo ekyo emirundi mingi. Engeri esingayo obulungi gy’osobola okukozesaamu obulamu bwo kwe kusalawo okuweereza Yakuwa mu buweereza obw’ekiseera kyonna. Kyokka ojja kuba weetaaga okubaako omulimu gw’okola osobole okweyimirizaawo. (2 Bas. 3:10) Oboolyawo wamala dda okulowooza ku mulimu gw’ojja okukola ng’okuze.

2 Nga bakolera ku bulagirizi bw’abazadde baabwe, abavubuka abamu basalawo okufuna obuyigirize obusingako obunaabasobozesa okufuna emirimu gye beetaaga, era ekyo bakikola nga bamaze okufuna obuyigirize obwa siniya.a Oyinza okuba nga naawe weebuuza obanga oneetaaga okufuna obuyigirize obusingako. Bwe kiba kityo, buyigirize bwa ngeri ki bw’onoofuna? Ekitundu kino kigenda kwogera ku misingi gya Bayibuli egisobola okukuyamba okusalawo obulungi ku buyigirize bw’onoofuna. Okufumiitiriza obulungi ku misingi egyo kijja kukuyamba okusalawo obulungi. Wadde ng’ekitundu kino okusingira ddala kitegekeddwa okuyamba abavubuka, amagezi agakirimu gasobola okuyamba Omukristaayo yenna alowooza ku ky’okufuna obuyigirize obusingako. Ate era amagezi agali mu kitundu kino, abazadde basobola okugakozesa nga bayamba abaana baabwe okusalawo obanga banaafuna obuyigirize obusingako.

WANDIFUNYE OBUYIGIRIZE OBUSINGAKO?

3. Lwaki Abakristaayo abamu bayinza okusalawo okufuna obuyigirize obusingako?

3 Mu bitundu by’ensi ebimu, omuntu okusobola okufuna omulimu ogunaamusobozesa okweyimirizaawo, tekimwetaagisa kusooka kufuna buyigirize busingako. Kyokka mu bitundu ebirala, obuyigirize obusingako busobola okuyamba omuntu okufuna omulimu ogumusasula obulungi, era nga tegumwetaagisa kukola kumala biseera bingi nnyo. Omulimu ng’ogwo guba gusobola okuyamba Omukristaayo okufuna obudde obuwerako okwenyigira mu mulimu gw’okubuulira oba mu mirimu emirala egy’ekibiina. Kyokka, omuntu okufuna obuyigirize obwo alina okubaako ebintu bye yeefiiriza, era bw’aba Mukristaayo aba ajja kwolekagana n’okusoomooza okutali kumu.

4. Ani asaanidde okusalawo obanga Omukristaayo anaafuna obuyigirize obusingako? (Laba obugambo obuli wansi.)

4 Bayibuli egamba nti buli muntu “ajja kwetikka obuvunaanyizibwa bwe.” (Bag. 6:5) N’olwekyo, buli Mukristaayo akuze y’alina okwesalirawo obanga anaafuna obuyigirize obusingako.b Abazadde bavunaanyizibwa okusalirawo abaana baabwe abatannatuuka kwesalirawo, buyigirize ki bwe banaafuna. (Bef. 6:1) Era obulagirizi bwe bawa abaana baabwe, bujja kubayamba okusalawo buyigirize ki bwe banaafuna nga bakuze.—Nge. 22:6.

5. Ddi omuntu lw’alina okutandika okulowooza ku ky’okufuna obuyigirize obusingako, era lwaki? (Laba n’ekifaananyi)

5 Emirundi mingi abavubuka baba beetaaga okusalawo obanga banaafuna obuyigirize obusingako nga tebannaba na kumaliriza misomo gya siniya. Kiba kya magezi omuvubuka okusooka okwogera ne bazadde be ku nsonga eno nga tannatuusa kusalawo. Ekyo kijja kusobozesa omuvubuka oyo ne bazadde be okukolera awamu okulaba buyigirize ki bw’asobola okufuna. Bayinza okusalawo nti omwana waabwe asome amasomo agamu aganaamuteekateeka okufuna obuyigirize obusingako oba omulimu gw’ayagala. Balina okusalawo eky’enkomeredde ng’omwana tannamaliriza misomo gya siniya? Kiyinza obutaba bwe kityo. (Nge. 21:5) Abavubuka abamu bwe bamala emisomo gya siniya bayinza okubaako emirimu gye bakola, ne batandika okuweereza nga bapayoniya nga bwe balowooza obanga banaafuna obuyigirize obusingako. Ne bwe waba nga wayiseewo emyaka egiwerako, Omukristaayo ayinza okwesanga mu mbeera ng’alina okusalawo obanga anaafuna obuyigirize obusingako.

Mwannyinaffe omutiini ne bazadde be nga boogera ku buyigirize obusingako bwe yandyagadde okufuna. Balina butabo bw’amatendekero ag’enjawulo, vidiyo eri ku JW Broadcasting, ne Bayibuli.

Abazadde Abakristaayo bayamba abaana baabwe okusalawo obulungi bwe kituuka ku kufuna obuyigirize obusingako (Laba akatundu 5)


6. Kiki ekisobola okuyamba Omukristaayo okusalawo obulungi bwe kituuka ku buyigirize obusingako?

6 Kiki ekiyinza okukuyamba okusalawo obulungi bwe kituuka ku kufuna obuyigirize obusingako? Saba Yakuwa akuyambe okusalawo obulungi. (Yak. 1:5) Ate era, lowooza ku bintu bino ebibiri. Ekisooka, weekenneenye ebiruubirirwa byo mu bwesimbu. (Zab. 26:2) Ekyokubiri, fumiitiriza ku ebyo ebizingirwa mu buyigirize bw’oyagala okufuna. (Nge. 14:15) Ka twekenneenye ebintu bino kimu ku kimu.

WEEKENNEENYE EBIRUUBIRIRWA BYO

7. Biki Omukristaayo by’alina okufumiitirizaako bw’aba ng’alowooza ku ky’okufuna obuyigirize obusingako?

7 Bw’oba olowooza ku ky’okufuna obuyigirize obusingako, osaanidde okwebuuza ekibuuzo kino ekikulu, ‘Lwaki njagala okufuna obuyigirize buno?’ Abantu bangi bafuna obuyigirize nga balina ekiruubirirwa eky’okufuna omulimu ogujja okubanyumira oba ogwo ogujja okubasasula obulungi. Ebiruubirirwa ng’ebyo biba bikyamu? Biyinza obutaba bikyamu. (1 Tim. 5:8) Kyokka, Bayibuli etulabula ku kabi akali mu kwagala ebintu n’okulowooza nti ssente zijja kutuyamba okuba n’obukuumi mu nteekateeka eno. (Nge. 23:4, 5; 1 Tim. 6:8-10; 1 Yok. 2:17) Ekiruubirirwa kyo bwe kiba kya kufuna bya bugagga oba ttutumu, oyinza okukomekkereza nga toli musanyufu sinakindi n’ova ku Yakuwa.

8-9. (a) Ndowooza ki Abakristaayo gye basaanidde okuba nayo ku buyigirize? (Matayo 6:33) (b) Biki by’oyigidde ku Josefina, Morine, ne Iris?

8 Kati olwo obuyigirize twandibututte tutya? Tusaanidde okukijjukira nti okuweereza Yakuwa kye tulina okutwala ng’ekintu ekisinga obukulu mu bulamu bwaffe. (Mat. 22:37, 38; Baf. 3:8) N’olwekyo, obuyigirize butwale ng’ekintu ekinaakuyamba okweyimirizaawo ng’oweereza Yakuwa n’omutima gwo gwonna.—Soma Matayo 6:33.

9 Weetegereze ekyayamba Abakristaayo abamu okuba n’endowooza ennuŋŋamu ku buyigirize obusingako. Mwannyinaffe Josefina, ow’omu Chile, agamba nti: “Ekigendererwa kye nnalina mu kufuna obuyigirize obusingako kwe kufuna omulimu ogwandinsobozesezza okufuna ebiseera ebiwerako okuweereza Yakuwa. Nnakakasa nti obuyigirize obwo bunnyamba okutuuka ku biruubirirwa byange eby’eby’omwoyo, so si kubinnemesa.” Mwannyinaffe Morine, ye yasalawo okusoma kkoosi ya mwaka mulamba ng’ayiga okusiba enviiri. Lwaki? Agamba nti: “Ekiruubirirwa kyange kyali kya kuweereza mu kitundu awali obwetaavu obusingako. N’olwekyo, nnasoma kkoosi eyandinsobozesezza okutuuka ku kiruubirirwa ekyo. Bwe nnamala okusoma, nnafuna omulimu gw’okusiba enviiri era nnatandika okutereka ssente ezandinnyambye okugenda mu kitundu awali obwetaavu obusingako. Ate bwe nnatukayo, nnasobola okufuna omulimu ogw’okweyimirizaawo olwa kkoosi gye nnali nsomye.” Ate mwannyinaffe Iris, eyasoma kkoosi empanvuko asobole okufuuka omusawo w’amannyo, agamba nti: “Waliwo ebirungi ebimu ebiri mu kufuna obuyigirize obusingako, naye obuyigirize obwo tebusobola kukuyamba kufuna ssanyu lya nnamaddala. Okusobola okufuna essanyu erya nnamaddala tusaanidde okujjukira ekintu kino ekikulu: Bwe tukulembeza ebyo Yakuwa by’ayagala mu bulamu bwaffe, ajja kukakasa nti tuba basanyufu era ajja kutuwa byonna bwe twetaaga.” Mazima ddala, enkolagana yaffe ne Yakuwa bwe tuba nga tugitwala nga kye kintu ekisingayo obukulu, tujja kusalawo mu ngeri enaatusobozesa okuba abasanyufu emirembe gyonna.

LOWOOZA KU BIZINGIRWAMU

10. Omusingi oguli mu Ekyamateeka 32:29, guyinza gutya okutuyamba nga tusalawo obanga tunaafuna obuyigirize obusingako?

10 Oyinza okuba olina kkoosi gy’oyagala okusoma oba omulimu gw’oyagala okukola. Naye kiba kirungi okulowoozaako ne ku mirimu emirala egifaanana n’ogwo gw’oyagala okukola oba egyo egyawukanira ddala nagwo. (Geraageranya Engero 18:17.) Leero waliwo engeri ez’enjawulo ez’okufunamu obuyigirize ezitaaliwo mu biseera eby’edda, gamba ng’okusomera ku Intaneeti. Ate era, oyinza okukirowoozaako obanga onoosobola okweyimirizaawo wadde nga tofunye buyigirize busingako. Ng’ekyokulabirako, mwannyinaffe Johanna, abeera mu Finland, teyafuna buyigirize busingako. Agamba nti: “Bwe nnamala okufuna obuyigirize obw’ekigero gavumenti bw’etwetaagisa, nnatandika okukola omulimu ogutali gwa kiseera kyonna era n’okuweereza nga payoniya. Nkoze emirimu egy’enjawulo, era ndabye engeri Yakuwa bulijjo gy’atuukirizaamu ekisuubizo kye eky’okukola ku byetaago byaffe.” Kijjukire nti ka kibe ki kye tusalawo ku buyigirize obusingako, kyonna kye tusalawo ku kufuna obuyigirize obwo kirimu ebirungi n’ebibi. N’olwekyo weebuuze: ‘Bwe mpimapimamu, ku birungi n’ebibi ebiri mu kufuna obuyigirize buno kiruwa ekisinga?’ (Soma Ekyamateeka 32:29; 1 Kol. 10:23) Kati ka tubeeko bye twetegereza ebijja okukuyamba okuddamu ekibuuzo ekyo.

11. Lwaki kikulu okulowooza ku biseera byenkana wa by’onoomala ng’ofuna obuyigirize? (Laba n’ebifaananyi.)

11 Obudde bw’onoomala buli wiiki. Lowooza ku ssaawa mmeka z’onoomala buli wiiki ng’oyigirizibwa, na ssaawa mmeka z’onoomala ng’okola ebyo ebinaaba bikuweereddwa. Onoobeera n’ebiseera ebimala okwenyigira mu bintu eby’omwoyo n’okutuukiriza obuvunaanyizibwa bwo obw’awaka? (Baf. 1:10) Emisomo gyo ginaaba gikukooya nnyo ne kiba nti tolina maanyi kwetegekera nkuŋŋaana oba okwesomesa? Ekyo kyennyini kye kyatuuka ku Jeroz, ow’omu Buyindi. Agamba nti: “Tekyannyanguyiranga kukulembeza bintu bya mwoyo. Emirundi egimu nnalemererwanga okubeerawo mu nkuŋŋaana. Bwe nkirowoozaako, nkiraba nti kkoosi eyo ssandigimaliddeko biseera na maanyi bye nnateekamu.” Kyokka, kkoosi ezimu tezitwala budde bungi; osobola okusoma ekiseera kitono era toba na bya kukola bingi. Ng’ekyokulabirako, mwannyinaffe Rabeca, ow’omu Mozambique, teyejjusa olw’obuyigirize bwe yafuna. Agamba nti: “Bwe nnali nsoma kkoosi eyo, nnasomanga essaawa bbiri zokka buli lunaku. Ekyo kyansobozesa okweyongera okuweereza nga payoniya owa bulijjo.”

Ebifaananyi: Ow’oluganda afumiitiriza obanga anaasobola okukwasaganya obuyigirize obusingako n’obuvunaanyizibwa obulala bw’alina. 1. Atambuza akazindaalo mu nkuŋŋaana. 2. Yeenyigira mu kubuulira nnyumba ku nnyumba. 3. Akola mu kifo we batundira kaawa. 4. Ali ku ssomero.

Bw’oba ng’olowooza ku ky’okufuna obuyigirize obusingako, kakasa nti ojja kuba n’ebiseera okutuukiriza obuvunaanyizibwa bwo obulala obukulu (Laba akatundu 11)


12. Omukristaayo ayinza atya okukozesa obulungi ebiseera bye bwe kituuka ku buyigirize? (Omubuulizi 12:1)

12 Ekiseera ky’onoomala ng’osoma. Lowooza ku myezi oba emyaka gy’onoomala ng’osoma kkoosi gy’oyagala. Okusinziira ku bbanga ly’onoomala ng’osoma, onooba okozesezza bulungi ebiseera byo? (Bef. 5:15-17) Bw’oba okyali muto, obuyigirize bw’oyagala okufuna bunaakusobozesa okuwa Yakuwa ekisingayo obulungi ng’okyali muvubuka, oboolyawo ng’oyingira obuweereza obw’ekiseera kyonna? (Soma Omubuulizi 12:1.) Waliyo kkoosi ennyimpimpi ezisobola okukuyamba okufuna obukugu bwe weetaaga okukola omulimu gw’oyagala? Ng’ekyokulabirako, amasomero g’eby’emikono gasobola okukuyamba okufuna obukugu bwe weetaaga mu kiseera kitono ate ku ssente ntono, bw’ogageraageranya ne yunivasite. Ow’oluganda Mario, abeera mu Chile, agamba nti: “Nnasalawo okusoma kkoosi ya myaka ebiri mu ssomero erisomesa eby’emikono, era ssente ze nnasasula zaali ntono bw’ozigeraageranya ku za yunivasite. Nnasomanga ennaku nnya zokka mu wiiki, era ekyo kyansobozesa okuweereza nga payoniya nga bwe nsoma.”

13. Lwaki kikulu omuntu ayagala okufuna obuyigirize obusingako okulowooza ku kifo gy’anaasomera?

13 Ekifo gy’onoosomera. Oyinza okufuna ettendekero eriri okumpi n’awaka. Naye watya singa ettendekero ly’ofunye liri mu kitundu kirala? Ate watya nga gy’ogenda okusomera bakwetaagisa okusulangayo? Kijjukire nti okuva awaka kiyinza okuteeka embeera yo ey’eby’omwoyo mu kabi, naddala bw’oba ng’ojja kusula n’abantu abatassa kitiibwa mu ebyo by’okkiririzaamu. (Nge. 22:3; 1 Kol. 15:33) Ow’oluganda Matias, ow’omu Mozambique, yasoma kkoosi ya mwaka gumu etaali ya bbeeyi nnyo. Naye yejjusa ekyo kye yasalawo. Lwaki? Agamba nti: “Ekiseera ekyo kyonna nnakimala ndi mu kisulo, era nnakemebwanga buli lunaku okwenyigira mu bintu ebibi. Okusinziira ku ebyo bye nnayitamu, nkiraba nti kyandibadde kirungi singa nnasomanga nva waka.” Mwannyinaffe omu ow’omu Russia agamba nti: “Nneewala ebikemo n’ebintu eby’akabi ebyandintuuseeko kubanga nnasalawo okusoma nga nviira waka, mu kifo ky’okubeera mu kisulo.” Ate era oyinza okusalawo n’ofuna kkoosi gy’osomera ku Intaneeti.

14. Omusingi oguli mu Lukka 14:28, guyinza tutya okukuyamba bw’oba ng’olowooza ku ky’okufuna obuyigirize obusingako?

14 Ssente z’onoosasula. Kkoosi ezimu teziba za bbeeyi nnyo, oba kiyinza n’okuba nti gavumenti ejja kukusasulira. Mu mbeera ng’eyo, okufuna obuyigirize obusingako kiyinza okukusobozesa okufuna amagezi n’obumanyirivu bye weetaaga, osobole okufuna omulimu ate nga tosaasaanyizza ssente nnyingi nnyo. Naye ebiseera ebisinga, kyetaagisa ssente nnyingi okufuna obuyigirize obusingako. Kiyinza n’okukwetaagisa okubaako ssente endala z’osasula. Ng’ekyokulabirako, oyinza okwetaaga okufuna omusomesa owuwo ku bubwo akuyigirize osobole okufuna obubonero obusingako. Kkoosi ezimu ziba za bbeeyi nnyo ne kiba nti omuyizi okuzisoma alina okufuna looni era nga kijja kumwetaagisa emyaka egiwerako okugisasula. Adilson ow’omu Mozambique, yejjusa ekyo kye yasalawo. Agamba nti: “Ab’eŋŋanda zange abankuza beefiirizanga okugula ebika by’emmere ebimu n’ebintu ebirala ebyetaagisa mu bulamu obwa bulijjo, basobole okusasulira kkoosi gye nnali nsoma ey’emyaka ena.” Bw’oba olowooza ku buyigirize bw’oyagala okufuna, weebuuze: ‘Nnaasasula ssente mmeka? Nze oba bazadde, tunaasobola okusasula ssente ezo? Kyandiba nti waliyo ettendekero eddala eritasasuza ssente nnyingi nnyo?’ (Soma Lukka 14:28.) ‘Singa nsalawo okwewola ssente, kinaantwalira bbanga ki okuzisasula? Omulimu gwe nnaafuna nga mmaze okusoma gunansobozesa okusasula ebbanja eryo?’—Nge. 22:7.

15. Nga tonnasalawo ku buyigirize obumu, lwaki kirungi okusooka okulowooza obanga kinaakwanguyira okufuna omulimu?

15 Omulimu gw’oyagala okukola. Lowooza ku mirimu egisinga okwetaagibwa mu kitundu gy’obeera oba gy’oyagala okubeera. Obuyigirize bw’oyagala okufuna bunaakuyamba okufuna omulimu? Kkoosi ezimu ziyinza obutakuyamba kufuna bukugu bwe weetaaga okukola omulimu. Essira lizissa ku kukusomesa ndowooza z’abantu ne ku bintu ebitali bimu, mu kifo ky’okukuyamba okufuna obukugu bwe weetaaga okukola omulimu. (Bak. 2:8) Mwannyinaffe omu abeera mu Buyindi agamba nti: “Kkoosi gye nnasoma teyannyamba kufuna bukugu abo abagaba emirimu bwe beetaaga. N’ekyavaamu, nnalemwa okufuna omulimu gwe nnasomerera.” Emirundi egimu osobola okusoma ekintu naye nga waliwo emirimu mitono mu kintu ky’osomeredde. Sublime, ow’omu Central African Republic, yakola kkoosi ey’okuddaabiriza ebyuma ebinnyogoza empewo. Kyokka, agamba nti: “Mu kitundu gye mbeera abantu abasinga beddaabiririza ebintu ebiba byonoonese, n’olwekyo nkisanga nga kizibu okufuna emirimu.”

16. Lwaki kirungi okulowooza ku mulimu gw’onookola ng’omaze okusoma?

16 Ate era lowooza ku kika ky’omulimu gw’onoofuna ng’omaze okusoma. Omulimu ogwo gunaakunyumira? (Mub. 3:12, 13) Onookolera wa, era b’onookola nabo banaaba bantu ba ngeri ki? Omulimu gw’oyagala okukola gumanyiddwa nti gwa bulabe, gulimu okuvuganya kungi, era nti buli kiseera guyinza okukuleetera okuba omweraliikirivu? Okutwalira awamu omulimu ogwo gusasula ssente mmeka? Ssente ezo zinaakusobozesa okweyimirizaawo? Kinaakwetaagisa buli kiseera okuddayo okusoma okusobola okusigaza omulimu ogwo? N’ekisinga obukulu, gunaakusobozesa okukulembeza ebintu eby’omwoyo? (Mub. 12:13) Kya lwatu, emirimu bwe giba emitono, tuyinza obutafuna mulimu gwe tubadde twagala. Naye ebyo by’osalawo ku buyigirize bw’ogenda okufuna bisobola okukwata ku mulimu gw’ojja okukola. Mwannyinaffe Tabitha, ow’omu Buyindi, yasalawo okusoma kkoosi ya myezi mukaaga ng’ayiga eby’okutunga. Agamba nti: “Nnakiraba nti okuyiga omulimu gw’okutunga kyandinsobozesezza okuweereza nga payoniya. Mu kitundu kyaffe abatunzi beetaagibwa nnyo, nnandibadde nsobola okwesalirawo ebiseera eby’okukoleramu, era kyandibadde tekinneetaagisa ssente nnyingi okutandikawo omulimu.” Kkoosi eyo yayamba Tabitha okufuna omulimu n’asobola okweyimirizaawo ng’aweereza nga payoniya.

17. (a) Omukristaayo ayinza kuggya wa amagezi agasobola okumuyamba okusalawo obulungi ku bikwata ku buyigirize? (b) Misingi ki egya Bayibuli egisobola okukuyamba okusalawo obulungi? (Laba akasanduuko “Emisingi gya Bayibuli gy’Oyinza Okulowoozaako.”)

17 Tulabye ebintu ebiwerako by’osobola okulowoozaako. Wa w’oyinza okufuna amagezi aganaakuyamba okusalawo obulungi? Noonyereza ku kkoosi gy’oyagala okusoma ng’ogenda ku ttendekero erigisomesa oba ku mukutu gw’ettendekero eryo ogwa Intaneeti. Noonyereza olabe obanga tekiikubeerere kizibu nnyo kufuna mulimu gw’oyagala okusomerera. Ate era osobola okwebuuza ku abo abaasomerera omulimu ogwo oba abagukola. (Nge. 13:10) Babuuze, “Birungi ki oba bibi ki ebiri mu kufuna obuyigirize obwo oba mu kufuna omulimu ogwo?” Yogerako ne bakkiriza banno abaweereza Yakuwa nga basanyufu. (Nge. 15:22) Magezi ki ge bayinza okukuwa ku buyigirize n’emirimu? Bayinza n’okukubuulira ku bika by’emirimu by’otalowoozangako.

Emisingi gya Bayibuli gy’Oyinza Okulowoozaako

  • Kiruubirirwa ki kye nnina mu kufuna obuyigirize obusingako? (Mat. 6:33; 1 Tim. 6:8-10)

  • Buli wiiki nnaamala budde bwenkana wa nga nsoma n’okukola ebyo ebiba bimpeereddwa? (Baf. 1:10)

  • Nnaamala emyaka emeka nga nsoma? (Bef. 5:15-17)

  • Nnaasomera wa? (1 Kol. 15:33)

  • Kinanneetaagisa kusasula ssente mmeka? (Luk. 14:28)

  • Obuyigirize buno bunannyamba okufuna omulimu nsobole okweyimirizaawo kinnyambe okutuuka ku biruubirirwa byange eby’eby’omwoyo? (Mub. 12:13)

18. Kiki ky’osaanidde okujjukira?

18 Nga bwe tulabye, obuyigirize obusingako bulina ebirungi n’ebibi. N’olwekyo, saba Yakuwa akuyambe okusalawo obulungi. Obuyigirize obusingako busobola okuleetera omuntu okuba obulungi mu by’enfuna, naye kijjukire nti ekijja okutuyamba okuba n’essanyu erya nnamaddala, kwe kuba n’enkolagana ey’oku lusegere ne Yakuwa. (Zab. 16:9, 11) Bulijjo Yakuwa ajja kulabirira abaweereza be, ka babe nga balina buyigirize ki. (Beb. 13:5) Naye kiri kitya singa osalawo okufuna obuyigirize obusingako? Kiki ekisobola okukuyamba okusigala ng’olina enkolagana ennungi ne Yakuwa ng’ofuna obuyigirize obwo? Ensonga eyo ejja kwogerwako mu kitundu ekiddako.

WANDIZZEEMU OTYA?

  • Okusinziira ku Abaggalatiya 6:5, ani alina okutusalirawo obanga tunaafuna obuyigirize obusingako?

  • Abakristaayo basaanidde kutwala batya obuyigirize obusingako?

  • Bintu ki Omukristaayo by’alina okulowoozaako bw’aba ng’asalawo obanga anaafuna obuyigirize obusingako?

OLUYIMBA 45 Okufumiitiriza kw’Omutima Gwange

a EBIGAMBO EBINNYONNYOLWA: Mu kitundu kino n’ekiddako, ebigambo “obuyigirize obusingako” bitegeeza okutendekebwa kwonna omuntu kw’afuna nga kusukka ku buyigirize obwa siniya. Muno muzingiramu okusoma ku yunivasite, amatendekero ag’eby’emikono, amatendekero agasomesa bukkoosi obumpimpi, oba obuyigirize obulala bwonna omuntu bw’afuna buli luvannyuma lwa kiseera.

b Mu biseera ebyayita ebitabo byaffe byali tebikubiriza Bakristaayo kufuna buyigirize obumu obusingako. Ng’ekyokulabirako, ekitundu “Abazadde—Biseera bya Ngeri Ki eby’Omu Maaso Bye Mwagaliza Abaana Bammwe? ekyafulumira mu Omunaala gw’Omukuumi ogwa Okitobba 1, 2005, kyayogera ku bintu ebibi ebisobola okutuuka ku muntu afuna obuyigirize obusingako. Wadde ng’ebintu ng’ebyo eby’akabi bikyaliwo, okufuna obuyigirize obusingako kintu buli omu ku ffe ky’alina okwesalirawo ku lulwe. Buli Mukristaayo, oba eri abaana abato, buli mutwe gw’amaka, alina okusaba Yakuwa ne yeekenneenya emisingi gya Bayibuli n’ensonga endala ezizingirwa mu buyigirize obusingako bw’ayagala okufuna. Kino basaanidde okukikola nga tebannaba kusalawo. Tewali n’omu ku ffe, nga mw’otwalidde n’abakadde mu kibiina, asaanidde kusalira mukkiriza munne omusango olw’ekyo ky’aba asazeewo.—Yak. 4:12.

    Ebitabo Ebiri mu Luganda (1982-2026)
    Vaamu
    Yingira
    • Luganda
    • Weereza
    • By'Oyagala
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Obukwakkulizo
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Yingira
    Weereza