Biblija — knjiga koju treba čitati
LAKO bi nam ponestalo superlativa kad govorimo o Bibliji. Ona je kudikamo najraširenija knjiga u cijeloj povijesti. Biblija je najstarija, najprevođenija, najcitiranija, najutjecajnija i najpoštovanija knjiga. Vjerojatno je i najspornija. A sasvim sigurno je to i knjiga koja je preživjela najviše zabrana, spaljivanja i žestokog protivljenja. Međutim, nažalost, postoji jedan superlativ koji se više ne može primijeniti na Bibliju. Najvjerojatnije više nije najčitanija knjiga svijeta.
Dok ljudi možda negdje u kući imaju Bibliju, mnogi smatraju kako su previše zaposleni da bi si uzeli vremena i zaista je čitali. Čitanje je nekada bila omiljena razonoda. Međutim, sada većina ljudi u slobodno vrijeme više voli gledati televiziju ili raditi nešto drugo. Oni koji još uvijek pomalo čitaju obično više vole čitati nešto lako i jednostavno. Čitanje Biblije zahtijeva koncentraciju, a većina ljudi se više ne koncentrira duboko na ono što čita.
Ipak, Biblija nije preživjela samo zato da bismo je ostavili na svojoj polici. Postoje dobri razlozi zašto bismo je trebali čitati. Razmotri neke činjenice o njoj.
Nije čudo što je preživjela!
Izraz “Biblija” dolazi od grčke riječi biblía, što znači “male knjige”. To nas podsjeća na to da je Biblija sastavljena od nekoliko knjiga — od kojih neke nisu baš tako male! Napisane su u razdoblju od šesnaest stoljeća. Iako su pisci bili ljudi, oni su bili nadahnuti iz višeg Izvora. Jedan biblijski pisac je rekao: “Proročanstvo [nikad] nije došlo od ljudskoga htijenja, nego su ljudi govorili od Boga, potaknuti od Duha Svetoga” (2. Petrova 1:21, St). To što vrijedi za biblijsko proročanstvo vrijedi i za preostali dio Biblije. Te božanski nadahnute “male knjige” pune su uzvišenih misli Jehove Boga (Izaija 55:9). Nije čudo što je Biblija tako dugo preživjela!
Biblija je za Božje sluge uvijek bila najvažnija knjiga. Oni se slažu s apostolom Pavlom koji je i sam bio jedan od biblijskih pisaca. On je rekao: “Sve je pismo od Boga dano [“nadahnuto”, NW], i korisno za učenje” (2. Timoteju 3:16). Prema tome, Biblija je danas temelj vjere Jehovinih svjedoka. Ona određuje njihove doktrine i upravlja njihovim vladanjem. Oni od sveg srca preporučuju neka svatko čita poneki dio iz Biblije svaki dan te neka s cijenjenjem meditira o njenom sadržaju (Psalam 1:1-3).
Navika čitanja Biblije
Navika čitanja Pisama pokazala se korisnom u prošla vremena. Izraelskim je kraljevima zapovjeđeno neka vlastoručno prepišu Zakon — koji sada sačinjava značajan dio Biblije — i neka ga čitaju svaki dan kao stalni podsjetnik na Božju volju s obzirom na njih (5. Mojsijeva 17:18-20). Propust da to učine uzrokovao je pad mnogih kraljeva.
Primjer ostarjelog proroka Danijela predočava vrijednost proučavanja Pisama. Zato što je osobno proučavao dijelove Biblije koji su postojali u njegovo vrijeme, Danijel je, dok je bio u izgnanstvu u Babilonu, mogao ‘razumjeti iz knjige’ da se treba ispuniti važno proročanstvo koje je zapisao Jeremija (Danijel 9:2).
U vrijeme Isusovog rođenja, “pravedan i pobožan” Šimun s punim je pouzdanjem iščekivao da će vidjeti onoga koji će postati Kristom, odnosno Mesijom. Šimun je dobio obećanje da neće umrijeti prije nego bude vidio Krista. Njegovo ukazivanje na Izaijino proročanstvo dok je držao djetešce Isusa u svojim rukama pokazuje da je Šimun brižljivo čitao biblijske knjige koje su u njegovo vrijeme već bile napisane (Luka 2:25-32; Izaija 42:6).
Kad je Ivan Krstitelj propovijedao, “narod bijaše u iščekivanju” Mesije. Na što to ukazuje? To pokazuje da su mnogi Židovi poznavali mesijanska proročanstva zapisana u Pismima (Luka 3:15, St). To je zanimljivo, jer knjige u to vrijeme nisu bile lako dostupne. Prijepisi biblijskih knjiga morali su se brižljivo ručno izrađivati te su bili odgovarajuće skupi i teško ih se moglo nabaviti. Kako su se ljudi upoznali s njihovim sadržajem?
U mnogim slučajevima javnim čitanjem. Naprimjer, Mojsije je zapovjedio da se u neko određeno vrijeme čitavi Zakon koji je dao Bog čita pred okupljenim Izraelcima (5. Mojsijeva 31:10-13). U prvom stoljeću n. e., javno čitanje biblijskih knjiga bilo je vrlo rašireno. Učenik Jakov je primijetio: “Mojsije ima od starih vremena u svim gradovima svoje propovjednike koji ga svake subote čitaju u sinagogama” (Djela apostolska 15:21, St).
Danas se može lako posjedovati osobni primjerak Biblije. Barem neke od tih “malih knjiga” dostupne su na 98 posto jezika svjetskog stanovništva. Stoga je žalosno što se mnogi ne zanimaju za to da upoznaju što im Biblija ima reći. Premda je ovo znanstveno doba, Božja riječ, Biblija, još uvijek je nadasve ‘korisna za učenje’. Ona daje zdrav savjet o moralnosti, međuljudskim odnosima i mnogim drugim stvarima. Osim toga, Biblija pruža jedinu pouzdanu nadu u mirnu budućnost.
Čitaj je redovito
Zbog toga su Jehovini svjedoci pobuđivanje na redovito čitanje Biblije učinili istaknutim dijelom svoje službe. Na zgradi tvornice njihove svjetske centrale u Brooklynu (New York) nalazi se krupnim slovima napisana pobuda: “ČITAJ BOŽJU RIJEČ BIBLIJU SVAKI DAN.” Milijuni prolaznika vidjeli su te riječi i nadamo se da su ih mnogi i primijenili.
U više od 73 000 skupština Jehovinih svjedoka diljem svijeta, održavaju se svaki tjedan sastanci Teokratske škole propovijedanja. Jedan dio tečaja jest javno čitanje izabranog dijela iz Biblije. Svi prisutni imaju također zadatak da u miru vlastitog doma svaki tjedan pročitaju nekoliko poglavlja iz Biblije. Oni koji se pridržavaju tog plana pročitaju napokon čitavu Bibliju.
Ta je priprema u skladu s jednim od udžbenika koji se koriste u toj školi. Vodič za Teokratsku službu osposobljavanja kaže: ‘Tvoj osobni plan treba uključivati i vrijeme za čitanje Biblije. Od velike je vrijednosti pročitati je od početka do kraja. Međutim, neka kod čitanja nikada ne bude tvoj cilj da samo prijeđeš gradivo, već da dobiješ cijelokupni pregled s namjerom da pročitano upamtiš. Uzmi si vremena za razmišljanje o onome što ona kaže.’
Druge publikacije izdane od Jehovinih svjedoka također hrabre na čitanje Biblije. Naprimjer, u časopisu Probudite se!, popratnom časopisu Kule stražare, objavljeno je sljedeće ohrabrenje za mlade: “Jesi li (...) pročitao čitavu Bibliju? Da, Biblija je velika knjiga, ali zašto ne bi čitanje raspodijelio na male dijelove? (...) ‘Plemeniti’ Berejci ‘svakodnevno su pažljivo razmatrali Pismo’ (Djela apostolska 17:11). Ako slijediš plan od 15 minuta čitanja dnevno (...) možeš za godinu dana pročitati cijelu Bibliju.” Da, Jehovini svjedoci smatraju da današnji kršćani trebaju isto tako dobro poznavati Pisma kao Božji sluge u drevna vremena.
Imajući to na umu, Svjedoci su unaprijedili suvremeni način javnog čitanja Biblije. Na nekoliko jezika snimili su čitavu Bibliju na kasete. Te su se kasete za mnoge pokazale izvrsnom pomoći pri svladavanju nekih prepreka u vezi s čitanjem Biblije. Neki ih slušaju dok rade oko kuće, dok se voze automobilom ili dok rade mnoge druge poslove. Sjesti i mirno slušati čitanje nekog dijela Biblije dok u vlastitoj Bibliji pratiš tekst vrlo je ugodno iskustvo.
Ako još ne čitaš Bibliju svaki dan, zašto si to ne bi učinio navikom? To ne mora biti svaki dan dugo, ali će ti uvelike koristiti, jer će ti primjena Pisama omogućiti da postupaš mudro i da vodiš život koji je u duhovnom pogledu vrijedan i koristan. Osim toga, postupat ćeš u skladu sa sljedećom zapoviješću koju je u davno doba dobio izraelski vođa Jozua: “Neka se ne rastavlja od usta tvojih knjiga ovoga zakona, nego razmišljaj o njemu dan noć, da držiš i tvoriš sve kako je u njemu napisano: jer ćeš tada biti srećan na putovima svojim i tada ćeš napredovati” (Jozua 1:8).
Stranice Biblije otkrivaju Jehovin naum pun ljubavi za poslušno čovječanstvo. Točna spoznaja njegove nadahnute Riječi donosi pravu sreću i nadu u vječni život u Raju u čudesnom novom svijetu beskrajnih blagoslova (Luka 23:43; 2. Petrova 3:13). Iskoristi priliku da čitaš i proučavaš Bibliju i posegni za tim divnim životom.