June
Atenidaarɛ, June 1
N daana, hom dela sugurom dita, ge tara som.—Ym. 86:5.
Krista lua bunɔ la puɣum soŋera to mɛ. Makerɛ, lua bunɔ la n basɛ ti Yehowa dita sugeri bɔ’ɔra tɔ. La daɣɛ pɛ̃regerɛ ti a di sugeri bo to. Eŋa mea n boti ti a ita bala. (Ym. 103:3, 10-13) Nɛreba basɛba ta’an ti’isa ti Yehowa ka nari ti a di sugeri bo bamam. Yelemɛŋɛrɛ la dela, to za’a puɣum ka nara. Tuntuna Paul yuun baŋɛ ti eŋa “pon ka nare ne te [a] de’a Yesu tontoneba la ayema.” Ge a yuun yeti: “Na’ayenɛ n ete som la zuo te n ta’an eta bala.” (1 Ko. 15:9, 10) To san basɛ to be’em, Yehowa wan di sugeri bo to. Beni n sɔi? La daɣɛ ti to nari mɛ ge eŋa n nɔŋɛ to la zuo ti a ita bala. Ho san ti’isa ti ho ka nari, tɛ̃ra ti Yehowa dekɛ lua bunɔ la bo la sɛba n basɛ ba be’em.—Lu. 5:32; 1 Tim. 1:15. w25.01 26-27 ¶3-4
Atalatadaarɛ, June 2
Ete soŋɔdoma nyɛte yɔɔrɛ ba om la poan mɛ, ge pubuguha pogolene la a mɛŋa.—Mag. 11:17.
To kan ta’an baŋɛ nɛra n wan yele bii eŋɛ sɛla ge to wan ta’an tiregɛ bisɛ ton wan lebese se’em. Sɛla n nari ti to eŋɛ dela to di sugeri. Beni n sɔi? Se’ere n sɔi la to nɔŋɛ la Yehowa, a me boti la to dita sugeri. To san basɛ ti to sunsɔa kelum nyie, la dela gɔɔnɛ. Bala me ta’an daam to imma’asum. (Mag. 14:17, 29, 30) To san ka ugera yɛla, to wan ita nɛreba soŋa. La me ni basɛ ti to puurɛ pee mɛ ti to ka le ti’isa yele aŋa. Ho wan eŋɛ la wani ti ho suure ana ho mama? Bo homea tɛm. Nɛra san pɔɣelum, la ni yue me fii ge ti nɔregɔ la nyaa bɔi. Bala mea nɔɔ ti la ni yue fii ge ti to ta’an yese to suuren di sugeri bo nɛra. (Pa. 3:3; 1 Pe. 1:22.) Zusɛ Yehowa ti a soŋɛ hɔ ti ho ta’an dita sugeri. w25.02 16-17 ¶8-11
Alarebadaarɛ, June 3
Dia n kpe’em dela sɛba n bi kasegɛ denɛ.—Heb. 5:14.
Yelese’a ti to pɔsɛ zamesɛ yia dela ton wan basɛ to be’em, tara sakerɛ ge muse ko’om, la kum isigere puti’irɛ la. (Heb. 6:1, 2) Yelemɛŋɛrɛ Kristakɔma za’a sakɛ yele ana wa mɛ. Bala n sɔi ti tuuntuna Peter yuun pa’alɛ nɛrekuuŋɔ la n yuun boi Pentecost daarɛ la, yele wa la. (Tm. 2:32-35, 38) To san wan ta’an dɛna Krista podɔleba, la nari ti to sakɛ pi’ileŋo yɛla wa. Makerɛ, Paul yuun kaɣɛ tɔ ti se’em woo n ka sakɛ ti nɛreba wan ta isige kum poan la zaɣesɛ Kristakɔma sakerɛ la za’a mɛ. (1 Ko. 15:12-14) Ge to san wan ta’an bi ta kãsegɛ, la nari ti to zamesɛ yɛla pa’asɛ. Baabule poan yelese’a n kpe’em la yeen daɣena la Yehowa lɔɔ la ma’a ge a naresum yɛla la n soŋeri tɔ ti to mina a puti’irɛ n de se’em la, laɣum pa’asɛ bim mɛ. To san wan nyɛ nyuurɔ de poan, la nari ti to zamesa, ti’isa taɣesa ge tara ton zameseri sɛla Naayinɛ Yelesum la poan la tuna tuuma. To san ita bala, to wan ta’an kɔ’ɛ to puti’irɛ ti Yehowa puurɛ pee. w24.04 5 ¶12-13
Alamisidaarɛ, June 4
Gankere daarɛ la Nineveh teŋa nɛreba wan ta ihege.—Mt. 12:41.
Naayinɛ yuun basɛ ti Yona baŋɛ ti Nineveh nɛreba la yuun ‘ka mi be’em la som.’ (Yna 1:1, 2; 3:10; 4:9-11) Pooren, Yezu yuun dekɛ yele wa tɔɣɛ pa’alɛ la Yehowa n tari nimbɔzore se’em a gãkerɛ poan. Nineveh nɛreba la n wan ta ‘isige’ ge nyɛ ‘gãkerɛ’ la vuurɛ? Yezu yuun yeti beere sa’am, nɛreba wan ‘isige ge nyɛ gãkerɛ.’ (Yon 5:29) A yuun tɔɣeri la a Yuun Tusere Na’am Bisega la yele, sansɛka ti a wan isige ‘tontɔɔdoma la sɛba n daɣɛ tontɔɔdoma’ kum poan la. (Tm. 24:15) Sɛba n daɣɛ tontɔɔdoma la wan ‘isige ge nyɛ gãkerɛ.’ Bala pa’alɛ ti ba san ta isige, Yehowa la Yezu wan bisɛ nyaa nɛrebana wa nani ge tara sɛla ti ba zamesa la tuna tuuma ba vom poan. Ba san ta isige Nineveh nɛra ti a zaɣesɛ ti a kan pu’usɛ Naayinɛ, Yehowa wan sa’am en. (Isa. 65:20) Ge ba wan ta gãkɛ sɛba n pu’useri Yehowa yelemɛŋɛrɛ sore poan la soŋa ti ba ta vɔna daarewoo!—Da. 12:2. w24.05 5 ¶13-14.
Azumadaarɛ, June 5
Asaala Dayɔa wa’an teŋa wa zuo ɛɛra sɛba n bɔregɛ la ge fan ba bahɛ—Lu. 19:10.
Yezu yuun zɔ la ba nimbu’ɔ wuu a Sɔ la. (Yon 14:9) Yezu n yuun iti nɛreba se’em la pa’alɛ ti Yehowa zoti la nɛreba nimbu’ɔ. A nɔŋɛ be’emdoma mɛ ge bɔta ti a soŋɛ ba. Yezu yuun soŋɛ be’emdoma mɛ ti ba tee ta’an dɔla en.(Lu. 5:27, 28). Yezu yuun mi ti a wan dekɛ a vom tisɛ. Sugumnɔɔrɛ zo’e zo’e ti a yuun yele a podɔleba la ti, ba wan dɔ̃rɛ en ge kpa en dɔɔ zuo. (Mt. 17:22; 20:18, 19) A yuun mi ti a kum la wan duuse tingɔŋɔ wa be’em basɛ. A me yuun yele ba yeti eŋa kum pooren, a wan “tare nɛra woo wa’an” a zɛ’an na. (Yon 12:32) Nɛreba san tara sakerɛ Yezu poan, nana a pa’alegɔ ge tɔɣesa en, ba wan ta’an basɛ ti Yehowa puurɛ pee. Ba san ita bala, Naayinɛ wan faaɛ ba be’em poan basɛ. (Arom 6:14, 18, 22; Yon 8:32) Yezu yuun tari la sukpe’ene ge sakɛ ti a namesɛ ta ki, ti to nyɛ faarɛ.—Yon 10:17, 18. w24.08 5 ¶11-12
Asibidaarɛ, June 6
‘La nari ti ba mɔɔlɛ yelesoma la yia tisi la woo poan.’—Mr. 13:10.
Ti’isɛ bisɛ la yuun ani ho se’em hon yuun pɔsɛ zamesa Baabule la. Ho yuun baŋɛ ti ho saazuo Sɔ la nɔŋɛ ho mɛ, bɔta ti ho naɛ la a nɛreba pu’usa en ge me pu’ulum biŋe ti a wan yese induuma la namesegɔ basɛ. Ho me yuun zamesɛ baŋɛ ti ho wan ta nyɛ ho nɛresɛba n ki la tinpaalega la poan, la yɛla ase’a me. (Mr. 10:29, 30; Yon 5:28, 29; Arom 8:38, 39; Lil. 21:3, 4) Yele ana wa yuun basɛ ti ho suure n sukɛ. (Lu. 24:32) Ho yuun nɔŋɛ hon zamesɛ sɛla la ge me kɔ’ɔn bɔta ti ho tɔɣɛ yelesoma wa bo nɛreba! (Dekɛ makɛ Yeremia 20:9.) Ho san nɔŋɛ Baabule yelemɛŋɛrɛ la, ho kan ta’an sina. (Lu. 6:45) La ani to wuu lan yuun ani Yezu podɔleba la se’em la. Ba yuun yeti: ‘To kan sina kan tɔɣɛ yelese’a ti to nyɛ ge wum la.’ (Tm. 4:20) Ton nɔŋɛ yelemɛŋɛrɛ la n sɔi ti to bɔta ti to mɔɔlɛ bo nɛreba zo’e zo’e la. w24.05 15 ¶5; 16 ¶7
Alaserɛdaarɛ, June 7
Pu’usa Yehowa la pupeelum—Ym. 100:2.
Ton de Yehowa nɛreba la, to mɔɔli yelesoma la bɔ’ɔra nɛreba mɛ, se’ere n sɔi la to nɔŋɛ to saazuo Sɔ la mɛ ge bɔta ti to soŋɛ nɛreba ti ba me baŋɛ en. Ge la kpe’em bo basɛba mɛ ti ba mɔɔla la pupeelum. Beni n sɔi? Basɛba ta’an zɔta valum ge me ti’isa ti ba ka ta’an pa’ala soŋa. La kpe’em bo basɛba mɛ ti ba paɛ nɛreba ba yɛa poan. Dabeem me tari basɛba ti daanse’ere nɛreba sunsɔa wan nyie la ba. La kpe’em bo mabiisi wa mɛ ti ba mɔɔla yelesoma la bɔ’ɔra nɛresɛba ti ba ka mina. Saŋa ase’a, la ni kpe’em bo ho ti ho tara pupeelum na’am mɔɔlegɔ tuuma la poan? San dɛna bala, da basɛ ti ho giila kɔ’ɔsɛ. Lan ani ho se’em la ta’an pa’alɛ ti ho siregeri la homea ge ka bɔta ti nɛreba puti’irɛ ba’ɛ bɔna ho poan. La le pa’alɛ ti ho ka boti hon la nɛreba ŋmɛ’ɛra nɔkpe’ene. Nɛra me ka boi n iti som bɔ’ɔra nɛreba ge wan bɔta ti ba sunsɔa nyie la en. Ho saazuo Sɔ la bɔkɛ lan ani ho se’em mɛ soŋa soŋa ge bɔta ti a soŋɛ hɔ.—Isa. 41:13. w24.04 14 ¶1-2
Atenidaarɛ, June 8
Yam n dole sigehe mɛŋadoma.—Mag. 11:2.
Ho san kaala Baabule la, hon wan tuɣum dekɛ ni hon zamesɛ sɛla la za’a tum tuuma la, ho ta’an loe ayima dekɛ tum tuuma. Ho ta’an dãalɛ yelese’a ti ho bɔta ti ho dekɛ tum tuuma la basɛ. Nyaa loe ba poan ayima bii bayi dekɛ tum tuuma ge ti pooren, ho nyaa tum sɛla n gee la. Ho wan ta’an loe la bem tum tuuma yia? Ho ta’an bisɛ yelese’ere n ka ba’ɛ kpe’em dekɛ tum tuuma yia. Bii ho loe yelese’ere n pakɛ hɔ dekɛ tum tuuma yia. Ho san loe ti ho eŋɛ bala, ho ta’an eŋɛ viisegɔ to gɔnɔ la poan. Zusɛ Yehowa ti a soŋɛ hɔ “te ho bɔta la ho ta’an nana n bote se’em la” ge nyaa dekɛ hon zamesɛ sɛla la tum tuuma. (Flp. 2:13) Ho san ta’an dekɛ hon zamesɛ sɛla la tum tuuma, bala wan kpemese ho giila ti ho dekɛ sɛla n gee la me tum tuuma. w24.09 6 ¶13-14
Atalatadaarɛ, June 9
Ya pa’alɛ ya yamam mɛhe ka tare tuure yele dena wa woo poan.—2 Ko. 7:11.
To suure ni sa’am mɛ to san baŋɛ ti ton yuun tum be’em sebo la daam nɛreba basɛba mɛ. La san dɛna bala, ho wan eŋɛ la wani? Tiregɛ maalɛ yeledaaŋɔ la. Eŋɛ pa’alɛ ge me yele ba ti ho tue mɛ. Zusɛ Yehowa ti a soŋɛ nɛresɛba ti ho itigɔ la daam ba la. Yehowa wan ta’an soŋɛ ya ti ya kelum pu’usa en ge tara suma’asum. Nyɔɣɛ yɛm ho tuure la poan ge basɛ ti Yehowa dekɛ ho tum tuuma. To geele nɔdɛ’ɛsa Yona yele la bisɛ. Yehowa yuun tum Yona ti a keŋɛ la Nineveh ge Yona yuun tulege keŋɛ la zɛ’an yoo. Yehowa yuun dɔlegɛ Yona tuberɛ mɛ. A me yuun nyɔɣɛ yɛm mɛ de poan. (Yna 1:1-4, 15-17; 2:7-10) Yehowa yuun ka gɛ̃ Yona basɛ. Naayinɛ yuun le yele Yona mɛ ti a keŋɛ Nineveh, ti a nyaa sakɛ ge keŋɛ. La boi bim ti a suure yuun sa’am mɛ la eŋa n yuun tue la ge a yuun ka basɛ ti bala gu en ti a ka tum Yehowa tuunɛ la.—Yna 3:1-3. w24.10 9 ¶10-11
Alarebadaarɛ, June 10
Bala zuo, bahɛ ya toonbe’erotooma la ge la ya tare ya mɛhe paɛ Yenɛ. Se’ere n sɔe la Yenɛ wan duuhe ya yelebe’ero bo ya te ya wan nyɛ vo’ohogo Na’ayenɛ zen’an.—Tm. 3:19.
Yehowa ni ka yeen di la sugeri bo to ge a ni kɔ’ɔn saalum de basɛ mɛ. Makerɛ, ti’isɛ bisɛ ti ho tari la nɛra sanɛ ti a dekɛ pen cancel basɛ. La boi bim ti a cancel de basɛ mɛ ge nɛreba wan kelum nyɛ gulesegɔ la n boi bim la. Ge ba san saalum sɛla basɛ, la boi la de to’ore. Diimi ti ba yuun tara ink sɛka gulesa la, ho wan ta’an dekɛ ko’om pee de basɛ. Nɛra wan ta’an dekɛ soosoo eŋɛ ko’om poan pee gulesegɔ la basɛ. Bala la, nɛra san ‘saalum to sanɛ,’ la ni kɔ’ɔn ba’asɛ mɛ. Nɛra kan le nyɛ sɛla ti ba gulesɛ bim la. La ni ana wuu ho puɣum ka tabelɛ di la sanɛ la. To puurɛ ni pee mɛ la ton baŋɛ ti Yehowa san di sugeri bo to la ni ana wuu to puɣum ka tabelɛ tum la be’em la.—Ym. 51:9. w25.02 10 ¶11
Alamisidaarɛ, June 11
Da bahɛ te sɛla daana hɔ, ge bala tare ho yɛ’a be’em poan.—Ym. 37:8.
Nɛra san siisum yele bo to bii a eŋɛ to la sɛla n ka ani soŋa, to mi ti Yehowa mi yelemɛŋɛrɛ la mɛ. Bala wan soŋɛ tɔ ti to ta’an ŋmibe, se’ere n sɔi la to mi ti Yehowa wan maalɛ yele la. To san dekɛ tomea delum Yehowa ge gura en, to tari suure lua ti a wan maalɛ yeledaaŋɔ la za’a. Bala kan basɛ ti to sunsɔa nyiira bii to dina nɛreba. To san ita sunsɔa la nɛreba, to kan tara pupeelum. Tomam la Yehowa bɔnsoŋa la me wan sa’am. Yelemɛŋɛrɛ, to kan ta’an tɔɣesɛ Yezu nima nima. Saŋa ase’a, to ta’an ni tɔɣɛ bii eŋɛ sɛla ti la daam to pooren. (Yam. 3:2) Saŋa ase’a me, nɛreba n ni tum to ŋmɛlema tuuma se’em la ta’an wuŋɛ bii daam tɔ to vom dabesa za’a. La san ana ho bala, tara suure lua ti Yehowa mi lan ani ho se’em. Yezu me mi lan ani ho se’em, se’ere n sɔi la ba me yuun eŋɛ en la sɛla n ka ani soŋa. (Heb. 4:15, 16). To puurɛ pee mɛ la Yehowa n bo’ori to ka’aŋɔ n wan soŋɛ tɔ ti to ta’an ŋmibera la. w24.11 6 ¶12-13
Azumadaarɛ, June 12
Na’ayenɛ n bote ya eta se’em dela ya sakɛ bo mam se’em te a tom na la.—Yon 6:29.
Ba yuun nari ti ba tara sakerɛ Yezu poan ta’an nyɛ “vom n ka tare ba’ahegɔ.” (Yon 3:16-18, 36; 17:3) Yudadoma zo’e zo’e yuun ka tari sakerɛ bɔ’ɔra Yezu. Ba yuun soke en yeti: “Yelenyalema toon dene te ho wan eŋɛ te to nyɛ ge sakɛ te Na’ayenɛ n tom ho na?” (Yon 6:30) Ba yuun yeti Moses saŋa la, nɛreba la yuun ni nyɛ la yelekirega dia n de manna. Manna wa n yuun de ba dia. (Ne. 9:15; Ym. 78:24, 25) La niɛ peelumi ti nɛreba wa puti’irɛ yuun kɔ’ɔn bɔna la dia ma’a poan. Yezu yuun nyaa pa’alɛ ba la “yelemɛŋɛrɛ disɛka n ze’ele saazuo ha la” yele. Dikaŋa wan basɛ ti ba ta vɔna daarewoo, de ka ani wuu manna. Hali la Yezu n yuun yele ba sɛla la, ba yuun ka soke ti ba bɔkɛ a yetɔɣum la vuurɛ. (Yon 6:32) Ba yuun ka kelese Yezu n yuun pa’ali ba sɛla n nari ti ba eŋɛ ta’an ta vɔna daarewoo la. w24.12 5-6 ¶10-11
Asibidaarɛ, June 13
Na’ayenɛ n de mɛta sɛla woo poan.—Heb. 3:4.
Ho kɔma san zamesɛ naaŋɔ lɔɣɔrɔ sukuu poan, ba wan baŋɛ ti naaŋɔ lɔɣɔrɔ ase’a boi mɛ ti ba naanɛ bɔna to’ore to’ore. Makerɛ, tiisi zo’e zo’e tari la naanɛ n wɔ̃ni taaba. Tia tile ni zo’e ta yaɣum la yila, ti yila la me tara puuro n wɔni ba poan. Ba yi’iri bala Solemiine poan la fractal. Naaŋɔ lɔɣɔrɔ ase’a me tari fractal naanɛ la mɛ. Ani n naam naaŋɔ lɔɣɔrɔ ti ba som bala? Ho kɔma san ti’isa taɣesa naaŋɔ lɔɣɔrɔ n de nyalema se’em la, la wan basɛ ti ba sakerɛ kpe’em. Ho kɔma san zɔ’ɔra, la nari ti ho soŋɛ ba ti ba baŋɛ sɛla n sɔi ti la nara ti ba dɔla Yehowa lɔɔ. Ho san bɔta ti ho soŋɛ ba, soke ba yeti, “Naayinɛ san naam tɔ, hon ka ti’isɛ ti a mi sɛla n wan soŋɛ tɔ ti to tara pupeelum?” Ho nyaa ta’an basɛ ti ba bɔkɛ ti Naayinɛ dekɛ Baabule la bo to mɛ ti la soŋɛ tɔ ti to tara pupeelum. w24.12 16 ¶8
Alaserɛdaarɛ, June 14
Ya tone la yalomtooma te la yalege nɔɔrɛ ya lagaŋɔ la poan. Yelese’a taaba te sɛba n ka zote Na’ayenɛ pon kan tom. N wom te boraa ayema boe ya lagaŋɔ la poan gan’ la a mabila—1 Ko. 5:1.
Yehowa yuun basɛ ti Paul gulesɛ la gɔŋɔ ta bo Korint mabiisi la ti nɛra san tuna be’em ge ka bɔta ti a tee, ba yese en tansugere la poan. (1 Ko. 5:13) Mabiisi la yuun nari ti ba ita en la wani? Paul yuun yeti ba “da dekɛ [bamea] lagom la” en. Bala vuurɛ? La pa’alɛ ti ba ‘puɣum da naɛ la nɛrekaŋa dita.’ (1 Ko. 5:11) Ho san naɛ la nɛra dita, hon la eŋa ni sɔsera mɛ. Paul yuun boti a yeti la ka nari ti mabiisi la naɛ la buraa wa bɔna. Bala wan basɛ ti a itigɔ la kan taɛ mabiisi la. (1 Ko. 5:5-7) Leyɛ’ɛsa, bala wan basɛ ti buraa la baŋɛ a itigɔ la n daam Yehowa se’em ge nyaa bɔta ti a tee. w24.08 15 ¶4-5
Atenidaarɛ, June 15
Na’ayenɛ daa nɔŋɛ teŋa wa zuo nɛreba mɛ. Bala n sɔe, te a dekɛ mam a dayɔa ma’an tehɛ.—Yon 3:16.
Yuunɛ woo poan, Israeldoma la yuun nari ti ba eŋɛ Be’em Duusego malema la. Daandindaarɛ, malema nɛŋadaana la wan ku dusi kaabɛ. Yelemɛŋɛrɛ la dela, ban yuun tari dusi kaabera la ka pa’alɛ ti la wan ta’an saalum ba be’em la za’a. Ge Israeldoma la yuun san basɛ ba be’em ge dekɛ dusi la kaabɛ wuu Yehowa n pa’alɛ ba se’em la, a yuun ni basɛ ba be’em la bo ba mɛ. (Heb. 10:1-4) Maaseŋɔ wa yuun ni soŋɛ Israeldoma la mɛ ti ba tɛ̃ra ti ba dela be’emdoma . Ge Yehowa eŋɛ la bem ti a ta’an di sugeri bo nɛresaaleba? A eŋɛ la maaseŋɔ basɛ ti a Dayɔba’arɛ ‘ki buyina za’a za’a bo nɛra woo.’ (Heb. 9:28) Yezu yuun ‘dekɛ la a nyɔvore yɔ to’e nɛreba zo’e zo’e basɛ.’—Mt. 20:28. w25.02 4 ¶9-10
Atalatadaarɛ, June 16
Da gise ya ge zusa ya Naayinɛ ti ya da lui pã’asegɔ poan.—Mt. 26:41.
‘Ya vo’osum la boti som ge ya iisi la ka tari paŋa.’ (Mt. 26:41b) Yezu yetɔɣum wa pa’alɛ ti a mi ti to ka di mi’a, bala la to wan ta’an tue. A yetɔɣum wa me dela ka’aŋɔ bɔ’ɔra tɔ ti to da ba’ɛ bisɛ nam tomea. Ge ti Yezu yuun yele wana wa la, a podɔleba la yuun yeti, bamam kan makɛ basɛ en. (Mt. 26:35) Ba yuun tari la putɛsonɛ ge ba yuun ka mi ti daaŋɔ san ta paɛ ba, tɔregɔ ta’an nyɔkɛ ba ti ba eŋɛ sɛla n ka nari. Bala n sɔi ti Yezu yuun ka’am ba la yelese’a n boi zina gulesegɔ wa poan la. Susa’aŋɔ yele la dela, Yezu podɔleba la yuun ka pigeri. Se’em ma’a ti ba yuun nyɔkɛ Yezu la, a podɔleba la yuun naɛ la en bɔna me yoi? Bii dabeem n yuun sãɛ ba ti ba zɔ? Podɔleba la n yuun ka pigeri la zuo, ba yuun eŋɛ la sɛla ti ba yuun ka ti’isɛ ti ba wan eŋɛ. Ba yuun zɔ mɛ ge basɛ Yezu.—Mt. 26:56. w24.07 14 ¶1-2
Alarebadaarɛ, June 17
Ge a bia Yesu kum la zuo, te to dɛna a zɔdoma wa.—Arom 5:10.
Adam la Hawa n yuun tum be’em la zuo, ba yuun kan le ta’an vɔna daarewoo. Ba me yuun nyaa dela Yehowa dindoma. Ge ti Adam la Hawa yuun tum be’em la, ba yuun pa’asɛ la Yehowa yizuo la poan. (Lu. 3:38) Adam la Hawa n yuun zaɣesɛ Yehowa nɔɔrɛ la, Yehowa yuun sa’ɛ ba a yizuo la poan mɛ ge ti ba nyaa dɔɣɛ kɔma. (Pin. 3:23, 24; 4:1) Tomam n de ba yaasi la zuo, la nari ti to tara bɔnsoŋa la Yehowa. (Arom 5:10, 11) Wana wa pa’alɛ ti to nari ti to nyɔɣɛ zɔtɔ la en. Ba eŋɛ viisegɔ baŋɛ ti Greek yelesum la n de “tara bɔnsoŋa la nɛra” la pa’alɛ ti “hon la ho dindaana nyɔɣɛ zɔtɔ.” Yelesonɛ la dela, Yehowa n deŋɛ nɛŋa nyɔɣɛ to zɔtɔ. Wani wani? Yehowa eŋɛ la maaseŋɔ bo tomam n ka di mi’a la ti to ta’an tara bɔnsoŋa la en. A yuun dekɛ la sɛla yɔ to’e sɛla. A yuun eŋɛ la maaseŋɔ ti a dekɛ sɛla n yuun piɛ Adam la a pɔɣa nu’usin la lebe na. w25.02 3-4 ¶7-8
Alamisidaarɛ, June 18
Sunsagaŋɔ seko te Na’ayenɛ bahera te nɛra nyɛta soŋore nɛra enŋa daana mɛ te a tɛɛra a potɛn’ɛrɛ. N tee a potɛn’ɛrɛ la me wan bahɛ en te a nyɛ faanrɛ.—2 Ko. 7:10.
Tuntuna Paul yuun yeti, mabiisi la “zo’e zo’e n bo nɛre’enadaana namehe seko taaba la seke ya.” (2 Ko. 2:5-8) Bala pa’alɛ ti ban yuun yese buraa la n ga’arɛ la a mabila tansugere la poan la. Bala wan soŋɛ en la wani? La basɛ ti a tee. (Heb. 12:11) Buraa la n yuun tee la zuo, Paul yuun yele keendoma la ti ba to’e en lebe tansugere la poan na. A me yuun yele mabiisi la ti: “Di ya suguru bo ya [buraa la n tum be’em la], ge soŋɛ ya en te a da tara sunsagaŋɔ. . . . Bahɛ te a nya baŋɛ nananawa te ya seren nɔŋɛ en mɛ.” Paul yuun boti la mabiisi la eŋɛ pa’alɛ ti ba sirum di sugeri bo en ge me nɔŋɛ en. Bala wan basɛ ti buraa la baŋɛ ti mabiisi la puurɛ pee mɛ la eŋa n lebe tansugere la poan na la. w24.08 15 ¶4; 16-17 ¶6-8
Azumadaarɛ, June 19
Te ba kɛɛta ya nɛrekooŋɔ poan ge eta ya sɛla n ka ane soŋa.—Heb. 10:33.
Tuntuna Paul yuun mi ŋmibega n ani se’em mɛ. A yuun yele ba ti daaŋɔ san paara ba, ba dekɛ bamea delum Yehowa ti a soŋɛ ba. Paul yuun yeti: “Na’ayenɛ n soŋore mam, mam kan zɔta dabeem.” (Heb. 13:6) To mabiisi basɛba kelum ŋmibera mɛ yaarɛ poan. Bala, la nari ti to zusera bɔ’ɔra ba ge soŋera ba la yelese’a n pakɛ ba. Baabule la yeti, “sɛba woo n bote ba bɔna wo Yenɛ n bote ba bɔna se’em, ban bo la Krista Yesu la zuo la, ba nameherɛ ba mɛ.” (2 Tim. 3:12) Bala la, to za’a waabi nari ti to maasum gura yelese’a n keni na la. Basɛ ya ti to dekɛ tomea delum Yehowa ge tara suure lua ti a wan soŋɛ tɔ ti to ta’an ŋmibe yelese’ere woo poan. La kan yue a wan faaɛ nɛresɛba woo n tari yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra en la basɛ.—2 Tes. 1:7, 8. w24.09 12-13 ¶17-18
Asibidaarɛ, June 20
Korint teŋa nɛreba zo’e zo’e n wom Na’ayenɛ yɛla la daa nam de mɛ ge to’e ko’om soa.—Tm. 18:8.
Bem n yuun soŋɛ Korintdoma la ti ba ta’an muse ko’om? (2 Ko. 10:4, 5) Naayinɛ Yelesum la, la a zilam vo’osum la n yuun soŋɛ ba ti ba ta’an tee. (Heb. 4:12) Korintdoma sɛba n yuun sakɛ bo Krista yelesoma la yuun basɛ la daambuka, nayigum la yalumtuuma n de buraasi n gã la taaba, la pɔɣesi n gã la taaba. (1 Ko. 6:9-11.) La boi bim ti Korintdoma basɛba yuun nari ti ba eŋɛ teere zo’e zo’e ge ba yuun ka ti’isɛ ti ba wan ta’an tee dɛna Kristakɔma. Ba yuun kɔ’ɔn tiregɛ mɛ kena sarɔɔ mika la poan ta’an ta nyɛ daarewoo vom. (Mt. 7:13, 14) Hon kɔ’ɔn tiregera mɛ ti ho tee ge ta’an muse ko’om? Da makɛ basɛ! Zusɛ Yehowa ti a bo ho a zilam vo’osum la ti la soŋɛ hɔ ti ho da tara kunkoma’asum ti ho tum be’em. w25.03 6 ¶15-17
Alaserɛdaarɛ, June 21
Ya se’em san pɔ’ɛ yɛm a daana kɔ’ɔn sɔkera Naayinɛ ge a wan bo en.—Yam. 1:5.
Zusɛ Yehowa ti a soŋɛ hɔ ti ho baŋɛ eŋa n geele yɛla se’em. Yehowa yeti a wan bo to yɛm ti to ita yelese’a ti a bɔta. Eŋa “n bo’ore nɛra woo [yɛm] gee ka ganhera.” Ho san zusɛ Yehowa ti a pa’alɛ hɔ hon wan eŋɛ sɛla, kelese eŋa n yele ho sɛla la. Makɛ bisɛ ti ho ye la zɛ’an ge bɔregɛ. Ho wan eŋɛ la wani? Ho wan soke la nɛra n mi zɛ’an la. Nɛra la san pɔsɛ pa’ala hɔ hon wan doose zɛ’an, ho wan bure poore basɛ en ge kena? Aayi. Ho wan ma’ɛ homea kelese en ti a pa’alɛ hɔ sore la. Bala mea nɔɔ ti ho san zusɛ Yehowa ti a pa’alɛ hɔ hon wan eŋɛ sɛla, ti’isɛ Baabule naresum yelese’a n wan basɛ ti ho bɔkɛ yele la soŋa. Makerɛ, ho san bɔta ti ho kɔ’ɛ ho puti’irɛ nyaa ho wan keŋɛ de’eŋo bii ho kan keŋɛ, ho ta’an bisɛ Baabule la n tɔɣɛ de’enyooro, zɔtɔ be’ero, la ton wan dekɛ Naayinɛ Na’am la deŋɛ nɛŋa to vom poan se’em.—Mt. 6:33; Arom 13:13; 1 Ko. 15:33. w25.01 16 ¶6-7
Atenidaarɛ, June 22
Mam yamehe wan di ge ya kom wan dona.—Isa. 65:13.
Isaiah yetɔɣebiŋ’a la pa’alɛ la sɛba n boi vo’osum paradiisi la n boi ba tɔka se’em la sɛba n ka boi bim la. Yehowa kɔ’ɔn diisa a yamesi vo’osum poan mɛ ti ba dita tiɣera. A dekɛ la a zilam vo’osum, la Baabule, la Baabule gɔnɔ bɔ’ɔra tɔ ti to ‘dita tiɣera ti to puurɛ pɛɛra.’ (Dekɛ makɛ Liligere 22:17.) Ge sɛba n ka boi vo’osum paradiisi la poan la, ‘kom la konyuuro n tari ba ti ba namesa.’ Ba ka mi Naayinɛ. (Am 8:11) Yehowa n bo’ori yɛri yɛri se’em la, n basɛ ti A nɛreba dita tiɣera vo’osum poan. (Yoe 2:21-24) A doli la Baabule la, to intanɛt tuuma zɛ’an, Baabule gɔnɔ, to zamesegɔ, laɣebibisi la laɣekara poan ita bala. Bala basɛ ti to nyɛta la vo’osum poan dia daarewoo ti to tara imma’asum ti la ana to buɣa buɣa. w24.04 21 ¶5-6
Atalatadaarɛ, June 23
Ya yetɔgom daarɛ woo ana soŋa—Kol. 4:6.
Ho san bɔta ti ho lɛɣɛ nɛra, ho ta’an yele en ti ho boti la hon la eŋa sɔsɛ. Ya ta’an zi’ire zɛ’an ti nɛreba bɔna bii ya sɔsɛ fon poan. Basɛ ti a baŋɛ ti ho suure n kɛ̃ en ti ho bɔta ti ya sɔsɛ baŋa taaba soŋa. (1 Ko. 14:9) La yele san pakɛ, bo nɛra la yɔ’ɔ ti a ta’an ti’isɛ de yele soŋa ge nyaa bo ho lebesego. (Mag. 15:28) Nɛra la san ka bɔta hɔ, bo en gilema ge sakɛ eŋa n yele sɛla la. Nɛra san yele ho ti a boti la a lɛɣɛ hɔ, ho wan ta’an eŋɛ la bem? Daanse’ere la daa kpe’em bo nɛra la mɛ ti a yele ho, bala la bo en gilema. (Kol. 4:6) Ho san bɔta ti a bo ho yɔ’ɔ ti ho ta ti’isɛ de yele, basɛ ti a baŋɛ. Ge tiregɛ la ho bo en lebesego kalam. (Mag. 13:12) Ho san ka bɔta en, doose gilema sore poan yele en ti la niɛ peelumi. Ge ho san bɔta nɛra la, basɛ ti a baŋɛ lan ani ho se’em ti ya nyaa lɛɣɛ taaba. Yɛla ase’a ta’an basɛ ti hon lɛɣeri nɛra se’em la bɔna de to’ore. w24.05 23-24 ¶12-13
Alarebadaarɛ, June 24
Mam dekɛ la Pɛɛntɛɛnreba Na’ayenɛ la yu’urɛ [la] to’oha ho.—1 Sam. 17:45.
David n yuun de bunbilipaalega la, a yuun keŋɛ la zɛ’an ti Israeldoma la yuun tiisum ti ba zabɛ la Filistidoma. Eŋa n yuun paɛ bim la, a yuun baŋɛ ti dabeem n tari Israel sogɛpa la, se’ere n sɔi la Filisti buraa Goliat n yuun yese na yɛta ti eŋa ‘ka bisɛ nyɛ Israel pɛɛntɛɛreba la.’ (1 Sa. 17:10, 11) Sɛla n sɔi ti dabeem yuun tara Israel sogɛpa la dela, ban nyɛ Goliat n yuun karegɛ, daɣelum ge me tɔɣera yelese’a la. (1 Sa. 17:24, 25) Ge David yuun ka basɛ ti a puti’irɛ bɔna bilam. David yuun bisɛ ti la yuun daɣɛ Israeldoma la ti Goliat ɛ̃regera ge la dela ‘Naayinɛ vua la.’ (1 Sa. 17:26) David yuun kɔ’ɔn ti’isa la Yehowa yele. A yuun tari sakerɛ ti Naayinɛ n yuun soŋɛ en se’em ma’a ti a dɛna dunkeena la, a me wan soŋɛ en zaberɛ wa poan. David n yuun mi ti Naayinɛ wan soŋɛ en la, a yuun zabɛ mɛ la Goliat nyaŋɛ en!—1 Sa. 17:45-51. w24.06 21 ¶7
Alamisidaarɛ, June 25
Da zɔta dabeem. Mam boe mɛ la hɔ. Da gbe’era. Mam n de ho Yenɛ. N wan eŋɛ te ho kpe’em, n wan tara hɔ la n yelemɛŋɛrɛ paŋa ge bɔ’ɔra hɔ nyaŋerɛ.—Isa. 41:10.
Bisɛ to vom n wan ana se’em to san ka pu’usa Yehowa. To san ita bala, la wan soŋɛ tɔ ti to tara sakerɛ wuu yuumadaana la n yeti: ‘San dɛna mam, Naayinɛ ti mam wan lɛm la n de sɛla n ani soŋa bɔ’ɔra mam.’ (Ym. 73:28) To san kɔ’ɔn tuna bɔ’ɔra ‘yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ wa n vɔi la,’ to wan ta’an nyaŋɛ daaŋɔ se’a woo n wan paɛ tɔ ba’asegɔ dabesa wa poan la. (1 Tes. 1:9) To Naayinɛ la fabeli to yele mɛ, a me wan soŋɛ tɔ. A yuun boi la diimi Kristakɔma la mɛ, a me wan bɔna la tomam zina beere wa. La kan yue, mɛlesekãtɛ la wan pɔsɛ. Ge to kan bɔna to ma’a, Yehowa wan soŋɛ tɔ. Basɛ ya ti to za’a ‘dekɛ sukpe’ene yeti: Yehowa n de mam soŋera, mam kan zɔta dabeem.’—Heb. 13:5, 6. w24.06 25 ¶17-18
Azumadaarɛ, June 26
Ya wan baŋɛ tontɔɔdaana la putodaana n boi tɔka tɔka se’em.—Ma. 3:18.
Baabule la pa’alɛ ti nɛreba n gaŋɛ 40 n yuun ta dɛna nadoma bisera Israel tiŋa. Nadoma basɛba n yuun tum sɛla n ani soŋa la yuun laɣum tum be’em mɛ. Basɛ ya ti to geele Nasonkɔ David yele bisɛ. Yehowa yuun yeti, ‘Mam yameŋa David doli mam nɔɔrɛ la a suure za’a, tuna sɛla n de ma’a mam nini.’ (1 Na. 14:8) Ge David wa yuun gã’arɛ mɛ la nɛra pɔɣa ge le dɔ̃rɛ pɔka wa sira tisɛ ti ba ku en zaberɛ poan. (2 Sa. 11:4, 14, 15) Nadoma basɛba yuun ka tari yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra Yehowa ge ba me yuun tum tuunsoma mɛ. To geele ya Arehoboam yele bisɛ. Yehowa yuun tɔɣɛ Arehoboam yele ti ‘a dela naba n tuni be’em.’ (2 Yel. 12:14) Yehowa n yuun yele Arehoboam ti a basɛ ti Israeldoma la loe bamea naba la, a yuun nam mɛ. A me yuun malum mɛ tisi zo’e zo’e n boi a sɔ’ɔlum la poan, ti ba ta’an tɛ’ɛla bamesi. (1 Na. 12:21-24; 2 Yel. 11:5-12) Yehowa yuun ni nyɛ la bem ta’an baŋɛ ti naba tari yelemɛŋɛrɛ bɔ’ɔra en?. A ni bisera la nɛra la suure n ani se’em, eŋa n basɛ a be’em se’em ge me mu’ɛ nini la yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ se’em. w24.07 20 ¶1-3
Asibidaarɛ, June 27
Ya kan’ana ba wo sɛba n dole Na’ayenɛ sore la ge pa’ala ba sɛla n nare ba eta.—Ep. 6:4.
Bia n muse ko’om ge ka paɛ yuun 18 san tum be’em, keendoma la wan eŋɛ la wani? Keendoma la wan loe ba poan bayi ti ba zi’ire la bia la, la a dɔɣereba n de mabiisi. Keendoma la wan soke dɔɣereba la, ban puɣum ita se’em ti ba soŋɛ bia la ti a ta’an tee. Bia la san ita teere ge dɔla a dɔɣereba la n pa’alɛ en se’em la, keendoma bayi la ta’an kɔ’ɛ ba puti’irɛ ti la yele ka le pakɛ ti keendoma la zi’ire la ba. Se’ere n sɔi la, la dela dɔɣereba zugbere yele ti ba pa’ala ba kɔma ge dɛmesa ba. (Tɛɛ. 6:6, 7; Mag. 6:20; 22:6; Ep. 6:2-4) Keendoma la wan kelum sɔsera la dɔɣereba la ti ba baŋɛ, ban soŋeri bia la se’em. Ge bia n muse ko’om san tum be’em ge ka bɔta ti a basɛ, keendoma la wan eŋɛ la wani? Keendoma batã wan zi’ire la bia la, la a dɔɣereba n de mabiisi. w24.08 24 ¶18
Alaserɛdaarɛ, June 28
Se’emdaana n bo’ore nɛreba tare popeelom zo’e zo’e nyana se’emdaana n kɔ’ɔn bɔta te a tɔ’ɔha nɛreba zen’en.—Tm. 20:35.
Nɛra san bo to sɛla, to puurɛ ni pee mɛ ge tomam san bo nɛra sɛla, to puurɛ ni pee mɛ gana ton to’e. Yehowa n naam to bala la zuo, to ni bisɛ la ton wan ta’an eŋɛ yelese’a tara pupeelum. To san ita som to wan tara pupeelum. Yehowa n naam to se’em la dela yelepakerɛ. (Ym. 139:14) Baabule la yeti to san bɔ’ɔra to tari pupeelum mɛ. Bala to wan bɔkɛ sɛla n sɔi ti Baabule la yeti Naayinɛ dela “Yenɛ n tare popeelom.” (1 Tim. 1:11) Eŋa n deŋɛ nɛŋa eŋɛ som bo to. Nɛra me ka boi n wan nyaŋɛ eŋɛ som gaŋɛ Yehowa. Wuu tuntuna Paul n yele se’em la, Naayinɛ n basɛ ti to “vɔ’ɔha ge ɛɛra ge bɔna.” (Tm. 17:28) Yelemɛŋɛrɛ, Yehowa n bo’ori to “sɛla woo n ane soŋa te to nyɛta la.” (Yam. 1:17) To za’a waabi boti to tara pupeelum mɛ. To san tɔɣesa Yehowa ge ita som, to wan tara pupeelum.—Ep. 5:1. w24.09 26 ¶1-4
Atenidaarɛ, June 29
La de se’ere woo bahɛ ya te to kpeŋe to mɛhe bɔna wo ton boe se’em wa la.—Flp. 3:16.
Keendoma soŋeredoma ta’an ti’isɛ ti bamam kan ta’an dɛna keendoma, se’ere n sɔi la hala zo’e zo’e n boi ti la nara ti ba tara. Ge tɛ̃ra ti Yehowa bii a tigere la ka ti’isɛ ti la nari ti ho di mi’a. (1 Pe. 2:21) La dela Yehowa vo’osum la n wan ta’an soŋɛ hɔ ti ho tara hala wa. (Flp. 2:13) Halɛ kani ti hon bisɛ ti la nari ti ho tiregɛ tara de tuna soŋa soŋa? Zusɛ Yehowa ti a soŋɛ hɔ ti ho ta’an tara dɛ. Eŋɛ viisegɔ ge yele keema ti a soŋɔ hɔ ti ho baŋɛ hon wan eŋɛ se’em ta’an tara dɛ. Kɔ’ɔn tiregera nyɛta nɛŋa tɔlega! Zusɛ Yehowa ti a kumesɛ hɔ ti ho ta’an pu’usa en soŋa soŋa ge me soŋera ho mabiisi la. (Isa. 64:8) Yehowa wan soŋɛ hɔ la hon tiregeri ti ho nyɛ yɔ’ɔ ta dɛna keema la. w24.11 25 ¶17-18
Atalatadaarɛ, June 30
Na’ayenɛ yelemɛŋɛrɛdaana ge a mi te ya daa soŋɛ ya sɔɔnrɔ ge kelom soŋora ba yan eŋɛ dena wa pa’alɛ mɛ te ya nɔŋɛ ba la Na’ayenɛ zuo.—Heb. 6:10.
La nɔɔ boi bim ti Yehowa tɛ̃ri tunse’a za’a ti to tum bo en la mɛ. Ge la ka nari ti to ti’isa ti ton pu’usɛ Yehowa ti la yue la zuo, la dela pɛ̃regerɛ ti a di sugeri bo to. La daɣɛ ti to eŋɛ la sɛla bo Yehowa ti a dekɛ lua bunɔ la yɔ tɔ. Amea n yese a suuren basɛ ti Yezu wa’ana ki bo to. To san ti’isa ti la kɔ’ɔn nara mɛ ti Yehowa di sugeri bo to bii a yɔ tɔ la ton tum tunse’a la, la wan ana wuu Krista kum la ka tari nyuurɔ me la. (Dekɛ makɛ Galatia 2:21.) Tuntuna Paul yuun mi ti eŋa san puɣum tum zo’e la se’em me bo Yehowa, la daɣɛ pɛ̃regerɛ ti Yehowa di sugeri bo en. Ge beni n sɔi ti a yuun tulegera tuna Yehowa tuuma? A yuun eŋɛ bala ti la pa’alɛ ti a puurɛ pee mɛ la Yehowa n zu’use en se’em la. (Ep. 3:7) Wuu Paul la, tomam me kɔ’ɔn tiregera mɛ pu’usa Yehowa ti la pa’alɛ ti to puurɛ pee mɛ la lua bunɔ la ge daɣɛ ti to pɛ̃regeri la Yehowa ti a di sugeri bo to. w25.01 27 ¶5-6