MITÃRUSUKUÉRA OÑEPORANDÚVA JEPI
¿Ivaieterei piko legálmente la ñandejurutieʼỹ?
“Che siémpre ahendu la hénte ijurutieʼỹha, upéango normál” (Christopher, orekóva 17 áño).
“Chemitãvépe chejurutieʼỹeterei vaʼekue. Ifasileterei la ova hag̃ua upéva nderehe, péro si ijetuʼu jaheja hag̃ua” (Rebecca, orekóva 19 áño).
¿Mbaʼe nde repensa?
¿Ndévepa nemolesta ótro ijurutieʼỹ jave?
No, ni ndapillái la ojejapo jave upéva. Chéve g̃uarã upéva normál
Chemolestaʼimi, péro mbaʼe jajapóta
Si, chéve g̃uarã upéva ivaieterei. Upéicha ndajajapóiva
¿Ndépa ndejurutieʼỹ jepi?
No, núnka
Sapyʼapyʼa
Si, pyʼỹi voi
¿Ndéve g̃uarãpa ivai la ñandejurutieʼỹ?
No, vyroreíngo umíva
Si ivai, ndovaléi jajapo upéva
¿Mbaʼére iñimportánte pe ñañeʼẽ lája?
¿Nde mbaʼe ere, ivaípa legálmente la ñanetieʼỹ? Ikatu oime epensa: “No, mbaʼe piko la tánto. Ivaivévango ojapo lo mitã, mbaʼe piko la ndejurutieʼỹ hague. Enterovévango ojapo upéva”. ¿Siértopa upéva?
Nahániri, oĩ heta persóna oñehaʼãmbaitéva ani hag̃ua ijurutieʼỹ. ¿Péro mbaʼérepa ndaijurutieʼỹséi hikuái? Jahechamína unas kuánta rrasón. Por ehémplo:
Pe eñeʼẽ lájare ojekuaa hína mbaʼeichaguápa nde. Nde netieʼỹramo ehechaukáta hína naneinteresaiha la oñandúva nde rapichakuéra. ¿Péro ndéiko upéicha hína legálmente?
La Biblia heʼi: “Umi mbaʼe heʼíva osẽ ikorasõgui” (Mateo 15:18).
Ñanetieʼỹramo haʼete ñakontamináva pe ambiénte. Upévare aníkena ere umi mbaʼe ikatúva operhudika ótrope térã ndéve voi
Netieʼỹramo umi ótro ikatu opensa vai nderehe. Peteĩ lívro oñeʼẽva pe jurutieʼỹre heʼi: “Pe ñañeʼẽ lájare odepende hína mbaʼeichagua amígopa jarekóta, ñakonsegítapa ñande travahorã, oñemeʼẽtapa ñandéve peteĩ puésto iñimportantevéva ñande travahohápe, ñanderrespetátapa hína ñane hentekuéra ha ñane kompañerokuéra de traváho, ha inklúso mbaʼépa opensáta ñanderehe umi hénte ñandekuaa ramóva”. Ha upéi heʼive: “Epensamína, ¿noiméi piko ejogueraha porãvéta hína ótrondi eñehaʼãramo nanetieʼỹvéi?”.
La Biblia heʼi: “Ndapeikovéima vaʼerã [...] pendejurutieʼỹ” (Colosenses 3:8).
Oĩ opensáva itieʼỹramo ichukoitereiha la oñeʼẽ lája, péro ndahaʼeiete hína upéicha. Peteĩ lívro heʼi voi: “Ndaigústoi ñañemongeta umi persóna tódo el tiémpo itieʼỹvandi. Pyaʼeterei voi ñanembyaju hikuái”. Ha heʼi avei peteĩ persóna siémpre ijurutieʼỹva “hasy lentoha heʼi hag̃ua algúna kósa iñinteresantemíva ha omoñeñandu porãtava ótrope. Umi oikóva itieʼỹ ha ijurukyʼa tódo el tiémpo, normálmente ndoikuaái mbaʼéichapa ojeexpresa vaʼerã ha ndorekói imahinasión”.
La Biblia heʼi: “Aníkena osẽ pende jurúgui mbaʼeveichagua ñeʼẽ kyʼa” (Efesios 4:29).
¿Mbaʼépa ikatu rejapo?
Emoĩ peteĩ méta. Eñehaʼãmína ani netieʼỹ un mes aja, ha eanota ehóvo mbaʼetekópa eho hese. Upéva oikoitéta eñepyrũ hag̃ua, péro anivéma hag̃ua núnka mas ndejurutieʼỹ tekotevẽ ejapo hetave mbaʼe. Por ehémplo:
Ani eñehunta umi ijurutieʼỹvandi. La Biblia heʼi voi: “Penejúnta vaírõ ndapejapomoʼãvéima umi mbaʼe porã pejepokuaáva pejapo” (1 Corintios 15:33). Ko téxtope noñeñeʼẽi umi ñane amigokuérare añónte, síno oñeñeʼẽ avei umi mbaʼe jaiporavóvare jajediverti hag̃ua, por ehémplo umi pelíkula, videohuégo ha músika. Peteĩ mitãkariaʼy hérava Kenneth, orekóva 17 áño, heʼi: “Sapyʼánte ikatu epurahéi peteĩ músika ha igustoiterei ndéve la irrítmo, péro avía sído itieʼỹ hína raʼe ha nde ni nderepillái”.
Ehechauka neakãguapyha. Oĩ algúno itieʼỹva oimoʼãgui péicha ojeʼetaha hese tuichamaha ha ikatumaha ojapo ojaposéva. Péro legálmente peteĩ kakuaa noñekomportái upéicha. Umi okakuaapámava ningo “oipuru iñakã ha upéicha rupi oaprendéma odiferensia hag̃ua mbaʼépa iporã ha mbaʼépa ivai” (Hebreos 5:14). Upéva heʼise haʼekuéra ndoikomoʼãiha ijurutieʼỹ opyta porãséguinte ótrondi térã oipotágui ojehecharamo chupekuéra.
Ñandejurutieʼỹramo ningo haʼete ku ñakontamináva la ñane ménte, pórke upéva káusare ikatu hína ñañepyrũ ñapensa mbaʼe tieʼỹre meme. ¡Ha hetaitereíma voíngo oĩ umichagua persóna ko múndope! Upévare pe lívro ajeʼi ñamensiona vaʼekue heʼi: “Aníkena nde avei ejapo upéva. Eñehaʼãmbaitékena umi mbaʼe eréva taigústo ha tomokyreʼỹ ótrope. Upéicha nde voi eñeñandu porãvéta ha umi ótro ovyʼáta nendive”.