Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • ijwbq sane ni ji 156
  • Noa Kɛ Nu Afua Lɛ Sane Lɛ​—Ani Eji Adesã?

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Noa Kɛ Nu Afua Lɛ Sane Lɛ​—Ani Eji Adesã?
  • Sanebimɔi Ni Biblia Lɛ Ehã Hetoo
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa
  • Anɔkwa sane loo adesã?
  • Mɛni hewɔ Nu Afua lɛ ba?
  • Ani mɛi le akɛ Nu Afua lɛ miiba?
  • Te Noa adeka lɛ yɔɔ hã tɛŋŋ?
  • Bei enyiɛ ehe Noa kɛkpɛ adeka lɛ?
  • Noa Adeka Lɛ
    Kasemɔ Nii Kɛjɛ Biblia Lɛ Mli
  • Nu Afua Kpeteŋkpele Lɛ​—Namɛi Bo Nyɔŋmɔ Toi? Namɛi Booo Lɛ Toi?
    Bo Nyɔŋmɔ Toi Koni Ohi Shi Kɛya Naanɔ
  • Noa Hemɔkɛyeli lɛ Bu Je lɛ Fɔ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2001
  • Mɔ Fɛɛ Mɔ Baanyɛ Akase Nii Kɛjɛ Noah—He Walked With God Vidio lɛ Mli
    Wɔ Maŋtsɛyeli Sɔɔmɔ—2002
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Sanebimɔi Ni Biblia Lɛ Ehã Hetoo
ijwbq sane ni ji 156
Shwuɔi, dugumai, jatai, kɛ loofɔji miibote adeka lɛ mli

Noa Kɛ Nu Afua Lɛ Sane Lɛ—Ani Eji Adesã?

Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa

Nu Afua lɛ ji nɔ ko ni ba diɛŋtsɛ. Nyɔŋmɔ hã eba koni ekɛkpãtã mɛi fɔji ahiɛ, shi ekɛɛ Noa akɛ ekpɛ adeka koni ekɛhere gbɔmɛi kpakpai lɛ kɛ kooloi lɛ ayiwala. (1 Mose 6:11-20) Wɔbaanyɛ wɔhe wɔye akɛ Nu Afua lɛ ba lɛɛlɛŋ ejaakɛ aŋma he sane yɛ Biblia lɛ, ni ji wolo ni “jɛ Nyɔŋmɔ mumɔ lɛŋ” lɛ mli.—2 Timoteo 3:16.

  • Anɔkwa sane loo adesã?

  • Mɛni hewɔ Nu Afua lɛ ba?

  • Ani mɛi le akɛ Nu Afua lɛ miiba?

  • Te Noa adeka lɛ yɔɔ hã tɛŋŋ?

  • Bei enyiɛ ehe Noa kɛkpɛ adeka lɛ?

  • Adesãi loo saji ni afo atã yɛ nu afua lɛ he

Anɔkwa sane loo adesã?

Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, Noa ji gbɔmɔ ni hi shi diɛŋtsɛ, ni Nu Afua lɛ hu ji nɔ ko ni ba diɛŋtsɛ, ejeee adesã loo sane ko ni afo atã.

  • Mɛi ni ŋma Biblia lɛ he amɛye akɛ, Noa ji gbɔmɔ ni ehi shi pɛŋ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Biblia ŋmalɔi tamɔ Ezra kɛ Luka ni ji yinɔsaneŋmalalɔi ni bɔɔ mɔdɛŋ waa lɛ tsĩ Noa tã amɛfata Israel maŋ lɛ wekutɔkpaa lɛ he. (1 Kronika 1:4; Luka 3:36) Sanekpakpa ŋmalɔi Mateo kɛ Luka bɔ nibii komɛi ni Yesu wie yɛ Noa kɛ Nu Afua lɛ he lɛ he amaniɛ.—Mateo 24:37-39; Luka 17:26, 27.

    Agbɛnɛ hu, gbalɔ Ezekiel kɛ bɔfo Paulo tsɔɔ akɛ Noa ji mɔ ko ni mɛi baanyɛ akase ehemɔkɛyeli kɛ ejalɛ nifeemɔ lɛ. (Ezekiel 14:14, 20; Hebribii 11:7) Ani nilee yɛ mli akɛ Biblia ŋmalɔi nɛɛ baawo mɛi hewalɛ ni amɛkase mɔ ko ni ehiko shi pɛŋ? Ekã shi faŋŋ akɛ, Noa kɛ hii kɛ yei krokomɛi ni yɔɔ hemɔkɛyeli lɛ ji mɛi ni sa akɛ akase, ejaakɛ amɛ hi shi pɛŋ.—Hebribii 12:1; Yakobo 5:17.

  • Biblia lɛ etsɔɔ Nu Afua lɛ sane lɛ mli fitsofitso. Akɛ sane ni akɛjeɔ adesã shishi ni ji, “Gbi ko lɛ” ejeee Nu Afua lɛ he sane ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ shishi. Moŋ lɛ, Biblia lɛ tsɔɔ afi nɔ, nyɔɔŋ nɔ, kɛ gbi nɔ ni nifeemɔi ni kɔɔ Nu Afua lɛ he lɛ ba. (1 Mose 7:11; 8:4, 13, 14) Etsɔɔ adeka ni Noa kpɛ lɛ hu dalɛ. (1 Mose 6:15) Saji ni yɔɔ fitsofitso nɛɛ hãa wɔnaa akɛ, Nu Afua lɛ he sane ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ ji anɔkwa sane ni ba diɛŋtsɛ, shi jeee adesã.

Mɛni hewɔ Nu Afua lɛ ba?

Biblia lɛ tsɔɔ akɛ dani Nu Afua lɛ baaba lɛ, no mli lɛ, “gbɔmɔ nɔfɔŋfeemɔ lɛ efa.” (1 Mose 6:5) Ekɛfata he akɛ, “shikpɔŋ lɛ nɔ efite yɛ anɔkwa Nyɔŋmɔ lɛ hiɛ” ejaakɛ enɔ eyi obɔ kɛ yiwalɛ kɛ ajwamaŋbɔɔ.—1 Mose 6:11; Yuda 6, 7.

Biblia lɛ tsɔɔ akɛ, bɔfoi fɔji ni shi ŋwɛi ni amɛkɛ yei baná bɔlɛ lɛ ji mɛi titri ni kɛ naagbai nɛɛ ba. Bɔfoi nɛɛ abii ni atsɛɔ amɛ Nefilim lɛ wa gbɔmɛi ni hi shi yɛ nakai beiaŋ lɛ ayi waa. (1 Mose 6:1, 2, 4) Nyɔŋmɔ kpɛ eyiŋ akɛ ebaajie efɔŋfeemɔ kɛje shikpɔŋ lɛ nɔ koni gbɔmɛi kpakpai pɛ ashwɛ yɛ nɔ ni amɛkɛ amɛshwiei ahi nɔ.—1 Mose 6:6, 7, 17.

Ani mɛi le akɛ Nu Afua lɛ miiba?

Hɛɛ. Nyɔŋmɔ kɛɛ Noa nɔ ni baaba lɛ, ni efã lɛ koni ekpɛ adeka kɛhere eweku lɛ kɛ kooloi ayiwala. (1 Mose 6:13, 14; 7:1-4) Noa bɔ mɛi kɔkɔ yɛ hiɛkpatamɔ ni baaba lɛ he, shi amɛbooo lɛ toi. (2 Petro 2:5) Biblia lɛ kɛɛ akɛ: “Amɛkɛ amɛjwɛŋmɔ eyaaa nɔ kɛyashi Nu Afua lɛ ba ebabɛɛ amɛ fɛɛ kɛtee.”—Mateo 24:37-39.

Te Noa adeka lɛ yɔɔ hã tɛŋŋ?

Noa adeka lɛ kɛlɛ aaafee mitai 133 (437 nanetalɔi), ni elɛɛmɔ aaafee mitai 22 (73 nanetalɔi), ni ekwɔlɛ aaafee mitai 133 (44  nanetalɔi).a Akɛ gofer tso ni kpɛ adeka lɛ, ni akɛ kootaa kpa ehe kɛ emli fɛɛ. Afee lɛ nsɔɔdoi etɛ, ni afee tsũi bibii pii awo mli. Afee shinaa awo ekoŋ nɔ, ni ekã shi faŋŋ akɛ samfɛlɛ yɛ eyiteŋ gbɛ. Eeenyɛ efee akɛ, awo eyiteŋ bɔ ni kɛ́ nu shwie nɔ lɛ etaŋ jɛmɛ.—1 Mose 6:14-16.

Mfoniri ni miitsɔɔ Noa adeka lɛ dalɛ, ɛroplain ko dalɛ, kɛ shuɔ ko dalɛ

Bei enyiɛ ehe Noa kɛkpɛ adeka lɛ?

Biblia lɛ etsɔɔɔ bei abɔ ni ehe Noa kɛkpɛ adeka lɛ, shi etamɔ nɔ ni ehe lɛ afii nyɔŋmai babaoo. Be ni Noa fɔ ekromɔbi lɛ, no mli lɛ, eye fe afii 500, ni be ni Nu Afua lɛ ba lɛ, no mli lɛ, eye afii 600.b—1 Mose 5:32; 7:6.

Be ni Nyɔŋmɔ kɛɛ Noa akɛ ekpɛ adeka lɛ, no mli lɛ, ebihii etɛ lɛ edara ni amɛbote gbalashihilɛ mli momo, eeenyɛ efee akɛ no sɛɛ afii 50 loo 60 dani ekpɛ adeka lɛ egbe naa. (1 Mose 6:14, 18) Enɛ hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni nilee yɛ mli akɛ, wɔbaakɛɛ akɛ, akɛ afii 40 loo 50 kpɛ adeka lɛ.

Adesãi loo saji ni afo atã yɛ nu afua lɛ he

Eyɛ mli akɛ mɛi babaoo wieɔ saji srɔtoi yɛ nu afua lɛ he ni kɛ nɔ ni Biblia lɛ wieɔ yɛ he lɛ kpãaa gbee moŋ, shi nibii komɛi hu yɛ ni amɛwieɔ yɛ he ni tamɔ nɔ ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ nɔŋŋ. Be ni Noa seshibii lɛ ayi fa ni amɛgbɛ amɛshwa shikpɔŋ lɛ nɔ fɛɛ lɛ, etamɔ nɔ ni amɛ amɛgba mɛi krokomɛi Nu Afua lɛ sane lɛ. Be ni be shwie mli lɛ, sane lɛ hiɛ tsake kwraa, ejaakɛ esoro bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ gbaa lɛ. Naa nɔkwɛmɔnii komɛi.

Greek adesã: Afã nuu kɛ yoo ni fo nu afua ko lɛ akɛ amɛshɛrɛ tɛi amɛshwie amɛ sɛɛ, ni tɛi lɛ tsɔmɔ gbɔmɛi yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ.

Hindu adesã: Loo ko bɔ nuu ko kɔkɔ akɛ, nu afua baakpãtã gbɔmɛi ahiɛ. Loo lɛ kɛɛ nuu lɛ akɛ ekpɛ lɛlɛ. Nuu lɛ yi ná wala ejaakɛ loo lɛ kudɔ lɛlɛ lɛ kɛtee he ko ni yɔɔ shweshweeshwe.

Babilon adesã: Ahã nuu kɛ yoo ni fo nu afua lɛ gbɔmɔtsei ni gboiii, ni amɛtsɔmɔ nyɔŋmɔi.

Central Amerika adesã: Nuu ko kɛ eŋa kɛ amɛbii fo nu afua ko, ni ahã gbɔmɛi ni eshwɛ lɛ fɛɛ tsɔmɔ loi.

a Susumɔnɔ ni akɛsusu adeka lɛ dalɛ yɛ Biblia lɛ mli ji ninetalɔi. Yɛ “Hebri mli lɛ ninetalɔ kome feɔ sɛntimitai 44.45 (iŋtsii 17.5).”—The Illustrated Bible Dictionary, Revised Edition, Fã 3, baafa 1635.

b Kɛ́ ootao ole afii abɔ ni mɛi tamɔ Noa kɛhi shi lɛ, kwɛmɔ sane ni ji, “Ani Mɛi Ni Hi Shi Yɛ Blema Lɛ Hi Shi Be Kakadaŋŋ Lɛɛlɛŋ?” ni je kpo yɛ January 1, 2011, Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ.

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje