Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w26 May bf. 14-19
  • Kpɛɛ Yiŋ Kpakpa Yɛ Skul Nɔtsamɔ He

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Kpɛɛ Yiŋ Kpakpa Yɛ Skul Nɔtsamɔ He
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2026
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • ANI ESA AKƐ OTSA OSKUL LƐ NƆ?
  • MƐNI HEWƆ OTAOƆ NI OTSA OSKUL LƐ NƆ LƐ?
  • SUSUMƆ SƐƐNAMƆI KƐ NAAGBAI NI YƆƆ HE LƐ AHE JOGBAŊŊ
  • Be Ni Otsaa Oskul Lɛ Nɔ Lɛ, Yaa Nɔ Ofee Nibii Ni Baahã Ohemɔkɛyeli Lɛ Mli Awa
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2026
  • Wolo Kasemɔ—Okɛtsu Nii ni Okɛjie Yehowa Yi
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
  • Wolo Kasemɔ Ni Yiŋtoo Yɔɔ He
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1992
  • Gbekɛbii ni Kaiɔ Amɛ Bɔlɔ Lɛ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1996
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi (Nikasemɔ Nɔ)—2026
w26 May bf. 14-19

JULY 20-26, 2026

LALA 133 Já Yehowa Yɛ Oblahiiaŋ Loo Oblayeiaŋ

Kpɛɛ Yiŋ Kpakpa Yɛ Skul Nɔtsamɔ He

“Hiɛtɛ̃lɔ kwɛɔ enajifaamɔi jogbaŋŋ.”—ABƐI 14:15.

NƆ NI WƆBAAKASE

Kɛ́ wɔmiikwɛ kɛji wɔtsa wɔskul lɛ nɔ lo lɛ, nikasemɔ nɛɛ baaye abua wɔ ni wɔna saji kɛ Biblia mli shishitoo mlai ni baawa wɔ ni wɔkpɛ yiŋ kpakpa.

1-2. (a) Mɛɛ yiŋ esa akɛ oblahii kɛ oblayei akpɛ? (b) Kɛ́ akɛɛ mɔ ko miitsa eskul nɔ loo eeya eko eefata he lɛ, te atsɔɔ tɛŋŋ? (Kwɛmɔ “Wiemɔ Ni Atsɔɔ Mli” lɛ.)

“KƐ́ ODA LƐ, mɛni obaasumɔ ni otsu?” Enɛ ji sane ko ni afɔɔ gbekɛbii bimɔ waa, ni ekolɛ mɔ ko ebi bo nakai pɛŋ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, nitsumɔ ni hi fe fɛɛ ni obaanyɛ ohala akɛ obaatsu ji, be fɛɛ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ. Shi kɛ́ ohala nitsumɔ nɛɛ po lɛ, loloolo lɛ ehe baahia ni otsu nii koni oná shika kɛkwɛ ohe. (2 Tes. 3:10) Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, osusu nitsumɔ ni obaanyɛ otsu wɔsɛɛ lɛ he.

2 Oblahii kɛ oblayei komɛi kɛ amɛfɔlɔi gbaa nitsumɔ ni amɛbaanyɛ amɛtsu wɔsɛɛ kɛ́ amɛda lɛ he sane, ni no yeɔ ebuaa amɛ ni amɛnaa kɛji esa akɛ amɛtsa amɛskul lɛ nɔ loo amɛkatsa nɔ kɛ́ amɛgbe skul ni akpaa gbɛ akɛ kɛhooo kwraa lɛ mɔ fɛɛ mɔ aya lɛ naa.a Ekolɛ bo hu oosusu he kɛji otsa oskul lɛ nɔ loo okatsa nɔ. Kɛ́ ookpɛ oyiŋ akɛ obaatsa nɔ lɛ, te amɛteŋ nɔ ni obaaya lɛ? Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu Biblia mli shishitoo mlai ni baaye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa yɛ skulyaa he lɛ he. Eyɛ mli akɛ nikasemɔ nɛɛ kɔɔ oblahii kɛ oblayei titri ahe moŋ, shi mɔ fɛɛ mɔ ni miisusu kɛji eya skul efata nɔ ni etee momo lɛ he lɛ hu baanyɛ aná he sɛɛ. Agbɛnɛ hu, Biblia mli shishitoo mlai ni wɔbaasusu he lɛ baaye abua fɔlɔi koni amɛye amɛbua amɛbii lɛ ni amɛkpɛ yiŋ kpakpa.

ANI ESA AKƐ OTSA OSKUL LƐ NƆ?

3. Mɛni hewɔ ekolɛ nyɛmi ko baakpɛ eyiŋ akɛ ebaatsa eskul lɛ nɔ?

3 Yɛ hei komɛi lɛ, kɛ́ mɔ ko gbe skul ni akpaa gbɛ akɛ kɛhooo kwraa lɛ mɔ fɛɛ mɔ aya lɛ naa ni etsaaa nɔ po lɛ, ewaaa akɛ ebaaná nitsumɔ ni ebaanyɛ ekɛkwɛ ehe. Yɛ hei komɛi hu lɛ, kɛ́ mɔ ko gbe skul ni akpaa gbɛ akɛ kɛhooo kwraa lɛ mɔ fɛɛ mɔ aya lɛ naa ni etsa nɔ lɛ, no baanyɛ aye abua lɛ ni ená nitsumɔ ni nyɔmɔwoo lɛ fa bɔ ni sa ni ebaanyɛ ekɛkwɛ ehe, loo nitsumɔ ni baahã ená dekã. Kɛ́ nyɛmi ko ná nitsumɔ ni tamɔ nakai lɛ, no baanyɛ ahã ená hegbɛ ni ekɛ ehe awo shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli waa loo Yehowa sɔɔmɔ lɛ mli nitsumɔi krokomɛi amli. Shi esa akɛ wɔkadi akɛ, kɛ́ nyɛmi ko hala akɛ ebaatsa eskul lɛ nɔ lɛ, ebaabi ni ekɛ nibii komɛi ashã afɔle, ni ebaanyɛ ekɛ naagbai akpe.

4. Namɔ esa akɛ ekpɛ yiŋ kɛji Kristofonyo ko atsa eskul lɛ nɔ loo ekatsa nɔ? (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa lɛ hu.)

4 Biblia lɛ ewie akɛ, kɛ́ mɔ ko kpɛ eyiŋ yɛ sane ko he lɛ, nɔ fɛɛ nɔ ni baajɛ mli kɛba lɛ, lɛ diɛŋtsɛ ‘ebaatere.’ (Gal. 6:5) Enɛ hewɔ lɛ, esa akɛ Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo ni eda yɛ mla naa lɛ diɛŋtsɛ akpɛ eyiŋ kɛji ebaaya skul ko efata nɔ ni akpaa gbɛ akɛ kɛhooo kwraa lɛ mɔ fɛɛ mɔ aya lɛ he loo eyaŋ.b Eji fɔlɔi ni yɔɔ bii ni darako yɛ mla naa lɛ asɔ̃ akɛ amɛbaakpɛ yiŋ yɛ amɛbii lɛ askulyaa he. (Efe. 6:1) Ni kɛ́ amɛye amɛbua amɛbii lɛ jogbaŋŋ lɛ, wɔsɛɛ kɛ́ amɛbii lɛ dara ni amɛmiikpɛ amɛyiŋ kɛji amɛtsa amɛskul lɛ nɔ loo amɛkatsa nɔ lɛ, amɛbaakpɛ yiŋ kpakpa.—Abɛi 22:6.

5. Mɛɛ be esa akɛ mɔ ko abɔi he susumɔ kɛji ebaatsa eskul nɔ loo etsaŋ nɔ? Ni mɛni hewɔ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)

5 Bei pii lɛ, ehe bahiaa ni oblahii kɛ oblayei akpɛ amɛyiŋ kɛji amɛbaatsa amɛskul lɛ nɔ loo amɛtsaŋ nɔ be ni amɛyaagbe skul ni akpaa gbɛ akɛ kɛhooo kwraa lɛ mɔ fɛɛ mɔ aya lɛ naa. Shi esa akɛ amɛkɛ amɛfɔlɔi agba he sane kwraa dani nakai be lɛ ashɛ. Enɛ baahã amɛ fɛɛ amɛná be ni fa kɛna yiŋ srɔtoi ni amɛbaanyɛ amɛkpɛ yɛ sane nɛɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, ekolɛ amɛbaana skul ni ebaanyɛ eya loo nɔ ni esa akɛ ekase koni wɔsɛɛ lɛ, ená nitsumɔ etsu loo enyɛ etsa eskul lɛ nɔ. Ani doo akɛ fɔlɔi akpɛ amɛyiŋ kɛji amɛbii lɛ atsa amɛskul lɛ nɔ loo amɛkatsa nɔ dani amɛbii lɛ agbe skul naa? Dabi, jeee doo. (Abɛi 21:5) Oblahii kɛ oblayei komɛi halaa akɛ kɛ́ amɛgbe skul naa lɛ, amɛbaatao nɔ ko amɛtsu ni amɛje gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ shishi dani amɛkwɛ kɛji amɛtsa amɛskul lɛ nɔ loo amɛkatsa nɔ. Mɛi komɛi hu yɛ ni sɛɛ mli kwraa dani amɛkpɛɔ amɛyiŋ kɛji amɛbaatsa amɛskul lɛ nɔ loo amɛtsaŋ nɔ.

Nyɛmi oblayoo ko kɛ efɔlɔi miisusu eskul nɔtsamɔ he. Amɛhiɛ skul srɔtoi a-broshuɔ kɛ Biblia lɛ, ni amɛgbele JW Broadcasting vidio ko kɛmiisusu sane lɛ he.

Fɔlɔi ni ji Odasefoi lɛ yeɔ amɛbuaa amɛbii lɛ ni amɛkpɛɔ yiŋ kpakpa yɛ skul nɔtsamɔ he (Kwɛmɔ kuku 5)


6. Kɛ́ ookwɛ kɛji otsa oskul lɛ nɔ loo okatsa nɔ lɛ, mɛni baaye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa?

6 Kɛ́ ookwɛ kɛji otsa oskul lɛ nɔ loo okatsa nɔ lɛ, mɛni baaye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa? Sɔlemɔ ni obi Yehowa ni eye ebua bo. (Yak. 1:5) No sɛɛ lɛ, susumɔ nibii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahe. Klɛŋklɛŋ lɛ, bi ohe akɛ, ‘Mɛni hewɔ mitaoɔ ni matsa miskul lɛ nɔ lɛ?’ (Lala 26:2) Nɔ ni ji enyɔ lɛ, susumɔ sɛɛnamɔi, kɛ agbɛnɛ hu, naagbai ni yɔɔ nɔ ni otaoɔ oyakase lɛ he lɛ ahe jogbaŋŋ. (Abɛi 14:15) Nyɛhãa wɔsusua nibii nɛɛ ahe ekomekomei.

MƐNI HEWƆ OTAOƆ NI OTSA OSKUL LƐ NƆ LƐ?

7. Mɛni he esa akɛ wɔsusu kɛ́ wɔmiitao wɔtsa wɔskul lɛ nɔ?

7 Kɛ́ ookwɛ kɛji otsa oskul lɛ nɔ loo okatsa nɔ lɛ, sane kome ni he hiaa waa ni esa akɛ obi ohe ji, ‘Mɛni hewɔ mitaoɔ ni matsa miskul lɛ nɔ?’ Mɛi babaoo tsaa amɛskul lɛ nɔ bɔ ni afee ni amɛná nitsumɔ ni amɛsumɔɔ, loo nitsumɔ ni baahã awo amɛ nyɔmɔ babaoo. Kɛ́ mɔ ko hiɛ susumɔ ni tamɔ nɛkɛ lɛ, ani naagba yɛ he? Wɔnyɛŋ wɔkɛɛ nakai doo. (1 Tim. 5:8) Kɛ̃lɛ, Biblia lɛ bɔɔ wɔ kɔkɔ ni wɔkahã shika ni wɔbaaná lɛ bafee nɔ ni he hiaa wɔ fe fɛɛ yɛ wɔshihilɛ mli, loo ni wɔnu he akɛ shika pɛ ji nɔ ni baahã wɔná miishɛɛ. (Abɛi 23:​4, 5; 1 Tim. 6:​8-10; 1 Yoh. 2:17) Kɛ́ ootao oya skul kɛshɛ shɔŋŋ bɔ ni afee ni oná nii babaoo loo koni mɛi abu bo lɛ, otsui enyɔŋ omli, ni ekolɛ okɛ Yehowa teŋ po baafite.

8-9. (a) Te esa akɛ wɔna skulyaa wɔhã tɛŋŋ? (Mateo 6:33) (b) Mɛni okaseɔ yɛ nɔ ni Josefina, Morine, kɛ Iris wie lɛ mli?

8 No hewɔ lɛ, te esa akɛ wɔna skulyaa wɔhã tɛŋŋ? Jamɔ ni wɔkɛhãa Yehowa lɛ he hiaa wɔ fe nɔ fɛɛ nɔ. (Mat. 22:​37, 38; Fip. 3:8) Enɛ hewɔ lɛ, yiŋtoo hewɔ ni wɔyaa skul ji koni wɔna nɔ ko ni baaye abua wɔ ni wɔnyɛ wɔkwɛ wɔhe ni wɔkɛ wɔhewalɛ fɛɛ aya nɔ asɔmɔ Yehowa.—Kanemɔ Mateo 6:33.

9 Nyɛmimɛi komɛi hã susumɔ ni amɛhiɛ yɛ skulyaa he lɛ kɛ Yehowa nɔ lɛ kpã gbee. Mɛni amɛwie? Josefina ni yɔɔ Chile lɛ wie akɛ: “Mitsa miskul lɛ nɔ bɔ ni afee ni maná nitsumɔ ni baahã maná be pii kɛsɔmɔ Yehowa. Mitswa mifai shi akɛ, mahã Yehowa sɔɔmɔ lɛ he ahia mi fe nɔ fɛɛ nɔ yɛ mishihilɛ mli moŋ fe skul lɛ ni miyaa lɛ.” Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Morine lɛ hala akɛ, ekɛ afi kome baaya yitsɔifeemɔ skul. Mɛni hewɔ? Ewie akɛ: “Oti ni mikɛma mihiɛ ji, ni mayasɔmɔ yɛ he ni hiamɔ lɛ da yɛ. Enɛ hewɔ lɛ, mihala nitsumɔ ni kɛ́ mikase lɛ ebaaye ebua mi ni mashɛ oti nɛɛ he. Be ni migbe naa lɛ, mibɔi mɛi ayitsɔifeemɔ ni mibua shika naa koni manyɛ mikɛfã gbɛ lɛ. Sɛɛ mli be ni mitee he ni hiamɔ lɛ da yɛ lɛ, nɔ ni mikase lɛ ye ebua mi ni miná nitsumɔ.” Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Iris lɛ tsa eskul lɛ nɔ ni ebatsɔ mɔ ko ni kwɛɔ mɛi anyanyɔŋ. Ewie akɛ: “Eyɛ mli akɛ kɛ́ otee skul lɛ eko kɛfata he lɛ sɛɛnamɔi komɛi yɛ he moŋ, shi no nyɛŋ ehã oná miishɛɛ diɛŋtsɛ. Sane lɛ kɛkɛ ji, kɛ́ ohã Yehowa sɔɔmɔ lɛ he hia bo fe nɔ fɛɛ nɔ yɛ oshihilɛ mli lɛ, Yehowa baahã oná miishɛɛ ni ebaadro bo nɔ fɛɛ nɔ ni he hiaa bo.” Hɛɛ, kɛ́ wɔhã naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ he hia wɔ fe nɔ fɛɛ nɔ lɛ, wɔbaakpɛ yiŋ ni baahã wɔmii ashɛ wɔhe waa kɛya naanɔ.

SUSUMƆ SƐƐNAMƆI KƐ NAAGBAI NI YƆƆ HE LƐ AHE JOGBAŊŊ

10. Kɛ́ ookwɛ kɛji otsa oskul lɛ nɔ loo okatsa nɔ lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ sane ni awie yɛ 5 Mose 32:29 lɛ baanyɛ aye abua bo?

10 Ekolɛ, oyɛ nitsumɔ pɔtɛɛ ko ni obaasumɔ ni otsu. Shi kaaŋmɔ oyiŋ kpɔ akɛ no nɔŋŋ obaatsu; obaanyɛ otsu nitsumɔi krokomɛi hu. (Okɛto Abɛi 18:17 lɛ he.) Ŋmɛnɛ lɛ, kɛ́ ootao otsa oskul lɛ nɔ lɛ, ayɛ gbɛi pii ni obaanyɛ otsɔ nɔ ofee nakai, ni eko ji ni obaafee course ko kɛtsɔ Intanɛt lɛ nɔ. Shi esa akɛ obi ohe akɛ, ‘Ani ja mitsa miskul lɛ nɔ dani manyɛ maná nitsumɔ ni baahã manyɛ makwɛ mihe?’ Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni Johanna ni jɛ Finland lɛ gbe skul ni akpaa gbɛ akɛ kɛhooo kwraa lɛ mɔ fɛɛ mɔ aya lɛ naa lɛ, etsaaa nɔ. Ewie akɛ: “Be ni migbe skul naa lɛ, miná nitsumɔ ni mikɛ mibe fã baatsu, ni mibɔi gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ hu. Mitsu nitsumɔi srɔtoi, ni mina faŋŋ akɛ Yehowa yeɔ shi ni ewo akɛ ebaakwɛ wɔ lɛ nɔ be fɛɛ be.” Kaimɔ akɛ, kɛ́ okpɛ oyiŋ akɛ obaatsa oskul lɛ nɔ lɛ, sɛɛnamɔi baajɛ mli aba ni okɛ naagbai hu baakpe. No hewɔ lɛ, bi ohe akɛ: ‘Ani sɛɛnamɔi lɛ fa fe naagbai lɛ?’ (Kanemɔ 5 Mose 32:29; 1 Kor. 10:23) Hã wɔsusu otii komɛi ni he hiaa waa ni baaye abua bo ni ohã sanebimɔ nɛɛ hetoo lɛ ahe.

11. Mɛni hewɔ ehe miihia ni osusu ŋmɛlɛtswai abɔ ni skul lɛ baahe yɛ gbi lɛ mli lɛ he? (Kwɛmɔ mfonirii lɛ hu.)

11 Ŋmɛlɛtswai enyiɛ ebaahe yɛ gbi lɛ mli? Susumɔ bei abɔ ni ebaahe bo kɛya kɛba, ŋmɛlɛtswai abɔ ni akɛbaatsɔɔ nii lɛ kɛ nɔ ni okɛbaafee oskul nifeemɔi ni ahã bo lɛ yɛ shĩa lɛ he. Ani be ni baashwɛ ehã bo lɛ fa bɔ ni baahã oya nɔ ofee nibii ni baahã naanyobɔɔ ni yɔɔ okɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa, ni agbɛnɛ hu, otsu sɔ̃i ni jwere onɔ yɛ oweku lɛ mli lɛ hu ahe nii? (Fip. 1:10) Ani skul lɛ baahã etɔ bo waa aahu akɛ onyɛɛɛ osaa ohe kɛhã asafoŋ kpee loo okase Biblia lɛ? Nakai eba lɛ yɛ nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Jeroz ni yɔɔ India lɛ gbɛfaŋ. Ewie akɛ: “No mli lɛ, ewa waa kɛhã mi akɛ mafɔ shiɛmɔ yaa, ni kɛ́ mitee asafoŋ kpeei hu lɛ, mijwɛŋmɔ kpaa shi. Bei komɛi po lɛ, ehiii mi asafoŋ kpeei yaa. Ŋmɛnɛ lɛ, kɛ́ misusu he lɛ, minuɔ he akɛ mifite mibe kɛ mihewalɛ efolo.” Shi skul lɛ ekomɛi yɛ ni heee be pii; obaanyɛ okɛ gbii fioo yɛ otsi lɛ mli aya, ni ekomɛi hu yɛ ni ahãaa shĩa nifeemɔi pii. Rabeca ni yɔɔ Mozambique lɛ, mii shɛ ehe waa yɛ yiŋ ni ekpɛ yɛ eskulyaa lɛ he lɛ he. Ewie akɛ: “Klas lɛ heɔ ŋmɛlɛtswai enyɔ pɛ yɛ gbi lɛ mli. Enɛ ye ebua mi ni minyɛ mitsa migbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ nɔ.”

Mfonirii: Nyɛmi nuu ko miikwɛ kɛji kɛ́ etsa eskul lɛ nɔ lɛ, ebaanyɛ efee nibii krokomɛi fɛɛ ni he hiaa ni efeɔ lɛ lolo. 1. Atee asafoŋ kpee ni eetsu nitsumɔ ni akɛwo edɛŋ akɛ, ekɛ maikrofoŋ ahã mɛi lɛ. 2. Eeshiɛ yɛ shĩa fɛɛ shĩa. 3. Eetsu nii yɛ he ko ni ahɔ̃ɔ kɔfi yɛ. 4. Etee skul ni eta klas.

Kɛ́ ookpɛ oyiŋ kɛji otsa oskul lɛ nɔ loo okatsa nɔ lɛ, kwɛmɔ akɛ obaaná be kɛfee nibii krokomɛi ni he hiaa lɛ lo (Kwɛmɔ kuku 11)


12. Mɛɛ saji kɛ́ obi ohe lɛ, ebaaye ebua bo ni okɛ obe atsu nii jogbaŋŋ? (Jajelɔ 12:1)

12 Bei enyiɛ ebaahe bo kɛgbe naa? Kwɛmɔ akɛ, nyɔji enyiɛ loo afii enyiɛ ebaahe bo kɛgbe naa. Kɛ́ okɛ nakai be falɛ tee skul lɛ, ani obaanyɛ owie akɛ okɛ obe etsu nii jogbaŋŋ? (Efe. 5:​15-17) Kɛ́ oji oblanyo loo oblayoo lɛ, ani nɔ ni oyaakase lɛ baahã oná hegbɛ ni okɛ onyɛmɔ fɛɛ asɔmɔ Yehowa yɛ oblahiiaŋ loo oblayeiaŋ, ni ekolɛ po lɛ, okɛ ohe awo be fɛɛ sɔɔmɔ lɛ mli? (Kanemɔ Jajelɔ 12:1.) Ani obaanyɛ okɛ be fioo ayakase nakai nii lɛ nɔŋŋ yɛ skul kroko? Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, skul komɛi yɛ ni obaanyɛ oyakase nɔ ni otaoɔ okase lɛ nɔŋŋ ni ofiteŋ be kɛ shika pii ni kulɛ kɛ́ otee yunivɛsiti lɛ obaafite lɛ. Mario ni yɔɔ Chile lɛ wie akɛ: “Yɛ nɔ najiaŋ ni mayafee course ni mitaoɔ lɛ yɛ yunivɛsiti lɛ, mikɛ afii enyɔ yafee yɛ skul kroko, ni no hãaa mafite shika pii. Miyaa klas gbii ejwɛ pɛ yɛ otsi lɛ mli, ni no ye ebua mi ni minyɛ mitsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ.”

13. Kɛ́ he ni skul lɛ yɔɔ lɛ kɛ bo teŋ jekɛ waa lɛ, mɛni baanyɛ aba?

13 Nɛgbɛ skul lɛ yɔɔ? Ekolɛ he ni skul lɛ yɔɔ hewɔ lɛ, ewaŋ akɛ obaajɛ shĩa oya. Shi kɛ́ ekɛbo teŋ jekɛ waa, aloo ebaabi ni oyahi skul lɛ mli hu? Kaimɔ akɛ, kɛ́ oshi oweku lɛ ni oyahi owekumɛi krokomɛi loo mɛi ni sɔmɔɔɔ Yehowa lɛ aŋɔɔ lɛ, ebaanyɛ esa wekukpaa kpakpa ni yɔɔ okɛ Yehowa teŋ lɛ he. (Abɛi 22:3; 1 Kor. 15:33) Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Matias ni yɔɔ Mozambique lɛ kɛ afi kome tee skul ko ni aheee lɛ shika pii. Fɛɛ sɛɛ lɛ, eshwa ehe waa akɛ etee. Mɛni hewɔ? Ewie akɛ: “Ehe bahia ni mashi shĩa ni mayahi skul lɛ mli kɛyashi magbe skul lɛ naa. Daa gbi lɛ, mikɛ nibii ni baahã manu he akɛ mifee nɔ ko ni Yehowa sumɔɔɔ lɛ kpeɔ. Miwoŋ mɔ ko hewalɛ ni eya skul ko ni baabi ni eshi eweku lɛ ni eyahi he kroko.” Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Russia lɛ wie akɛ: “Mihi mifɔlɔi amasɛi be ni miyaa skul lɛ, ni enɛ hã miye mihe kɛje naagbai kɛ oshãrai ni kulɛ mikɛbaakpe kɛ́ miyahi skul lɛ mli lɛ ahe.” Ekolɛ obaaná skul ko ni obaanyɛ oya kɛtsɔ Intanɛt lɛ nɔ.

14. Mɛɛ gbɛ nɔ shishitoo mla ni yɔɔ Luka 14:28 lɛ baanyɛ aye abua bo ni okpɛ yiŋ kpakpa?

14 Shika enyiɛ obaafite? Yɛ maji komɛi anɔ lɛ, kɛ́ mɔ ko yaatsa eskul nɔ lɛ ejara waaa, loo ekolɛ nɔyeli lɛ po baawo nyɔmɔ lɛ. Yɛ hei ni tamɔ nɛkɛ lɛ, mɔ ko baanyɛ ekpɛ eyiŋ akɛ ebaaya skul ni efiteee shika pii koni no aye abua lɛ ni ená hesai ni baahã ená nitsumɔ. Shi yɛ maji komɛi anɔ lɛ, kɛ́ oyaatsa oskul lɛ nɔ lɛ, jeee shika bibioo. Ni ekolɛ bɔ ni afee ni ahe bo lɛ, ebaabi ni oyatao mɔ ko ni etsɔɔ bo nii yɛ afã, ni no hu kɛ ehe nyɔmɔ. Course lɛ ekomɛi yɛ ni kɛ́ mɔ ko yafee lɛ ebaanyɛ emɔ nyɔmɔ, ni be ni egbe skul lɛ naa fɛɛ lɛ, nyɔmɔ lɛ kã shi ni eewo. Nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ Adilson, ni yɔɔ Mozambique lɛ shwa ehe yɛ course ni eyafee lɛ he. Ewie akɛ: “Minii kɛ minaa ni kwɛ mi. Course ni miyafee lɛ he afii ejwɛ, ni egbala amɛmli waa. Anɔkwa, ehãaa amɛnyɛ amɛhé niyenii komɛi kɛ nibii krokomɛi ni he hiaa wɔ lɛ po.” Be ni osusuɔ course ni obaayafee loo nitsumɔ ni obaayakase lɛ he lɛ, bi ohe akɛ: ‘Shika enyiɛ mafite? Kɛ́ mi mawo he nyɔmɔ lɛ, ani ebaawa kɛhã mi? Ni kɛ́ miweku lɛ ni baawo he nyɔmɔ lɛ, ani ebaawa kɛhã amɛ? Ani course lɛ eko yɛ ni no lɛ ejara waaa tsɔ ni manyɛ mafee? Kɛ́ course lɛ hã mimɔ nyɔmɔ lɛ, bei enyiɛ ebaahe mi kɛwo? Ni sɛɛ mli kɛ́ miná nitsumɔ lɛ, ani nyɔmɔwoo lɛ baafa bɔ ni baahã manyɛ makwɛ mihe, ni agbɛnɛ hu, mawo nyɔmɔ ni kã shi lɛ?’—Abɛi 22:7; kanemɔ Luka 14:28.

15. Mɛni hewɔ ehe miihia waa ni okwɛ akɛ mɛɛ nitsumɔ ewaaa akɛ obaaná otsu yɛ he ni oyɔɔ lɛ dani ohala nɔ ni obaayakase lɛ?

15 Ani obaaná nitsumɔ? Kwɛmɔ he ni oyɔɔ lɛ loo he ni obaahi lɛ, ni obi ohe akɛ, ‘Kɛ́ miyakase enɛ lɛ, ani maná nitsumɔ?’ Course lɛ ekomɛi yɛ ni kɛ́ oyafee lɛ, ehãaa oná hesai ni obaanyɛ okɛtsu nɔ ko pɔtɛɛ, moŋ lɛ, oleɔ woloŋ kɛkɛ. (Kol. 2:8) Nyɛmi yoo ko ni yɔɔ India lɛ wie akɛ: “Course ni mifee lɛ yeee ebuaaa mi ni maná nitsumɔ ni kulɛ mitaoɔ ni matsu lɛ. Enɛ hewɔ lɛ, minyɛɛɛ mikɛ nɔ ni miyakase lɛ atsu nii.” Nibii lɛ ekomɛi yɛ ni kɛ́ oyakase lɛ, ebaawa akɛ obaaná nitsumɔ otsu. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Sublime ni yɔɔ Central African Republic lɛ kase bɔ ni asaa air condition. Shi ewie akɛ: “He ni miyɔɔ lɛ, kɛ́ mɛi anibii fite lɛ, amɛ diɛŋtsɛ amɛsaa. No hewɔ lɛ, kɛ́ osaa nibii lɛ, ebaawa waa akɛ obaaná nitsumɔ otsu.”

16. Mɛɛ sanebimɔi baaye abua bo ni osusu bɔ ni nitsumɔ ni obaatsu kɛ́ ogbe skul lɛ naa lɛ ji ehã lɛ he?

16 Agbɛnɛ hu, susumɔ bɔ ni nitsumɔ ni obaatsu kɛ́ ogbe skul lɛ naa lɛ ji ehã lɛ he. Bi ohe akɛ, ‘Ani manya he? (Jaj. 3:​12, 13) Mɛɛ shihilɛ mli matsu nii lɛ yɛ, ni namɛi mikɛbaatsu? Ani eji nitsumɔ ko ni ale akɛ eyɛ oshãra waa? Ani ebaabi ni daa gbi lɛ, magbe mihe koni ana akɛ mibɔɔ mɔdɛŋ fe mɛi ni mikɛtsuɔ nii lɛ, loo koni ana akɛ wɔnitsumɔ lɛ bɔɔ mɔdɛŋ fe nitsumɔi krokomɛi, ni no hewɔ lɛ, be fɛɛ be nɛɛ mibɛ dekã? Nyɔmɔ enyiɛ awoɔ mɛi ni tsuɔ nitsumɔ ni tamɔ nɛkɛ? Ani manyɛ mikɛkwɛ mihe ni eshɛ mi? Ani ebaabi ni be kɛ beiaŋ lɛ, miya nitsumɔ lɛ he skul koni no ahã maya nɔ matsu nii lɛ? Nɔ ni he hiaa fe fɛɛ lɛ, ani nitsumɔ nɛɛ baaŋmɛ mi gbɛ ni mikɛ Yehowa sɔɔmɔ lɛ aye klɛŋklɛŋ gbɛhe yɛ mishihilɛ mli?’ (Jaj. 12:13) Anɔkwa, kɛ́ nitsumɔnamɔ wa yɛ he ni oyɔɔ lɛ, jeee be fɛɛ be obaaná nitsumɔ ni otaoɔ lɛ. Shi kɛ́ okpɛ yiŋ kpakpa yɛ skul ni obaaya lɛ he lɛ, ebaaye ebua bo ni onyɛ oná nitsumɔ wɔsɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Tabitha ni yɔɔ India lɛ, kɛ nyɔji ekpaa yakase nikpɛɛ. Ewie akɛ: “Mina akɛ, nikpɛɛ baaye abua mi ni matsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ. Daa gbi lɛ, mɛi miikpɛ nii. Agbɛnɛ hu, ehe ehiaaa ni maná shika pii kɛje shishi, ni mi diɛŋtsɛ mahala be ni matsu nii kɛ be ni mitsuŋ nii.” Nitsumɔ nɛɛ ni Tabitha kase lɛ wa lɛ ni enyɛ etsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ.

17. (a) Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔná saji ni he hiaa ni baaye abua wɔ ni wɔkpɛ yiŋ kpakpa yɛ skulyaa he? (b) Mɛɛ Biblia mli shishitoo mlai baaye abua wɔ ni wɔkpɛ yiŋ kpakpa? (Kwɛmɔ akrabatsa ni ji, “Biblia Mli Shishitoo Mlai Ni Obaanyɛ Osusu He” lɛ.)

17 Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔna sanebimɔi titrii komɛi ni esa akɛ wɔsusu he kɛ́ wɔmiikpɛ wɔyiŋ kɛji wɔtsa wɔskul lɛ nɔ loo wɔkatsa nɔ. Te wɔbaafee tɛŋŋ wɔná saji ni he hiaa ni kɔɔ sanebimɔi nɛɛ ahe koni no aye abua wɔ ni wɔkpɛ yiŋ kpakpa? Obaanyɛ oya skul lɛ loo skul lɛ wɛbsaiti lɛ nɔ ni ona skul ni otaoɔ oya lɛ he saji. Kwɛmɔ akɛ, ani nitsumɔ ni oyaakase lɛ ji nitsumɔ ko ni aatao mɛi ni amɛbatsu? Obaanyɛ obi mɛi komɛi ni ekase nakai nitsumɔ lɛ loo mɛi komɛi ni tsuɔ nakai nitsumɔ lɛ hu saji. (Abɛi 13:10) Bi amɛ akɛ, “Mɛɛ sɛɛnamɔi kɛ naagbai yɔɔ nitsumɔ lɛ mli?” Agbɛnɛ hu, obaanyɛ okɛ nyɛmimɛi ni miisɔmɔ Yehowa kɛ miishɛɛ lɛ agba sane. (Abɛi 15:22) Bi amɛ nitsumɔ ni ekolɛ amɛbaajie yi amɛhã bo. Ekolɛ amɛbaatsĩ nitsumɔ ko ni ojwɛŋmɔ eyako nɔ po lɛ tã.

Biblia Mli Shishitoo Mlai Ni Obaanyɛ Osusu He

  • Mɛni hewɔ mitaoɔ ni matsa miskul lɛ nɔ lɛ? (Mat. 6:33; 1 Tim. 6:​8-10)

  • Gbii enyiɛ mikɛbaaya skul yɛ otsi lɛ mli, ŋmɛlɛtswai enyiɛ akɛbaatsɔɔ nii, ni be enyiɛ ebaahe mi kɛfee skul nifeemɔi ni abaahã mi lɛ? (Fip. 1:10)

  • Afii enyiɛ ebaahe mi kɛgbe skul lɛ naa? (Efe. 5:​15-17)

  • Nɛgbɛ mahi be ni miyaa skul lɛ? (1 Kor. 15:33)

  • Shika enyiɛ mafite yɛ skul lɛ he? (Luka 14:28)

  • Ani skul lɛ baawa mi ni maná nitsumɔ ni baahã manyɛ makwɛ mihe ni agbɛnɛ hu, mikɛ minyɛmɔ fɛɛ asɔmɔ Yehowa? (Jaj. 12:13)

18. Mɛni esaaa akɛ wɔhiɛ kpaa nɔ?

18 Tamɔ bɔ ni wɔna yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, kɛ́ okpɛ oyiŋ akɛ obaatsa oskul lɛ nɔ lɛ, sɛɛnamɔi yɛ he ni naagbai hu yɛ he. No hewɔ lɛ, dani obaakpɛ yiŋ ko lɛ, sɔlemɔ. Eyɛ mli akɛ, kɛ́ otsa oskul lɛ nɔ lɛ, ebaaye ebua bo ni oná nitsumɔ ni baahã oná shika bɔ ni sa kɛkwɛ ohe moŋ, shi kaahã ohiɛ kpa nɔ akɛ, nɔ pɛ ni baahã oná miishɛɛ ni otsui anyɔ omli yɛ shihilɛ mli ji, ni obaahã naanyobɔɔ ni yɔɔ okɛ Yehowa teŋ lɛ mli awa. (Lala 16:​9, 11) Yehowa yaa nɔ ekwɛɔ etsuji fɛɛ, ekɔɔɔ he eko skul abɔ ni amɛtee. (Heb. 13:5) Kɛbashi biɛ lɛ, kɛ́ okpɛ oyiŋ akɛ obaatsa oskul lɛ nɔ lɛ, mɛni baaye abua bo ni oya nɔ osɔmɔ Yehowa jogbaŋŋ be ni oyaa skul lɛ? Wɔbaahã sanebimɔ nɛɛ hetoo yɛ nikasemɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.

TE OBAAHÃ HETOO OHÃ TƐŊŊ?

  • Yɛ nɔ ni awie yɛ Galatiabii 6:5 lɛ naa lɛ, namɔ esa akɛ ekpɛ yiŋ kɛji Kristofonyo ko atsa eskul lɛ nɔ?

  • Te esa akɛ wɔna skul nɔtsamɔ wɔhã tɛŋŋ?

  • Kɛ́ wɔmiikpɛ wɔyiŋ kɛji wɔtsa wɔskul lɛ nɔ lɛ, mɛɛ sanebimɔi titrii esa akɛ wɔsusu he?

LALA 45 Saji Ni Mijwɛŋɔ Nɔ Yɛ Mitsui Mli

a WIEMƆ NI ATSƆƆ MLI: Yɛ nikasemɔ nɛɛ kɛ nɔ ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli lɛ, kɛ́ akɛɛ mɔ ko miitsa eskul nɔ loo eeya eko eefata he lɛ, ekɔɔ nɔ fɛɛ nɔ ni mɔ ko kaseɔ loo skul fɛɛ skul ni mɔ ko yaa yɛ nɔ ni akpaa gbɛ akɛ kɛhooo kwraa lɛ mɔ fɛɛ mɔ aya lɛ sɛɛ lɛ he. No hewɔ lɛ, kɛ́ mɔ lɛ miiya tɛknikal skul jio, vocational skul jio, eekase ninenaa nitsumɔ jio, ekɛ ebe fioo miifee course ko jio, eeya kɔleji jio, eeya yunivɛsiti jio, fɛɛ lɛ, eetsa eskul nɔ.

b Be ko ni eho lɛ, wɔwie yɛ wɔwoji lɛ amli akɛ, wɔwooo Odasefoi hewalɛ ni amɛya yunivɛsiti. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, sane ni yitso ji, “Fɔlɔi—Mɛɛ Wɔsɛɛ Be Nyɛsumɔɔ Ni Nyɛbii Lɛ Aná?” ni yɔɔ October 1, 2005 Buu-Mɔɔ lɛ mli lɛ tsɔɔ oshãrai ni yɔɔ yunivɛsiti yaa he. Eyɛ mli akɛ oshãrai nɛɛ yɛ he lolo moŋ, shi eji sane ni esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ diɛŋtsɛ akpɛ eyiŋ yɛ he. Esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ni eda yɛ mla naa ni miitao etsa eskul lɛ nɔ lɛ asɔle waa, ni esusu Biblia mli shishitoo mlai kɛ saji komɛi ni baaye abua lɛ ni ena nɔ ni skul ni etaoɔ eya lɛ baabi ni efee lɛ he, dani ekpɛ eyiŋ. Ni nakai nɔŋŋ esa akɛ fɔlɔi afee kɛ́ amɛkɛ amɛbii miisusu skulyaa he. Kɛ́ mɔ ko kpɛ eyiŋ akɛ ebaatsa eskul lɛ nɔ lɛ, esaaa akɛ mɔ ko mɔ ko, ni asafoŋ onukpai—fata he lɛ, wieɔ eshiɔ mɔ lɛ yɛ yiŋ ni ekpɛ lɛ he.—Yak. 4:12.

    Ga Woji (1980-2026)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje