MARCH 9-15, 2026
LALA 45 Saji Ni Mijwɛŋɔ Nɔ Yɛ Mitsui Mli
Yehowa Baanyɛ Eye Ebua Wɔ Ni Wɔwerɛ Akaho Wɔhe Fe Nine
“Gbɔmɔ ni nii yɔɔ mɔbɔ ji mi!”—ROM. 7:24.
NƆ NI WƆBAAKASE
Wɔbaana nibii komɛi ni wɔbaanyɛ wɔfee kɛ́ wɔhao ni wɔnijiaŋ je wui.
1-2. Te Paulo nu he ehã tɛŋŋ bei komɛi? Ni mɛɛ gbɛ nɔ esane lɛ tamɔ wɔnɔ lɛ nɔŋŋ? (Romabii 7:21-24)
TE OLE bɔfo Paulo ohã tɛŋŋ? Ekolɛ ole lɛ akɛ maŋsɛɛ sɔɔlɔ ni kɛ ekãa shiɛ yɛ maji srɔtoi anɔ, loo tsɔɔlɔ ni he esa waa, loo mɔ ko ni ŋmala Biblia mli woji babaoo. Anɔkwa, kɛ́ atsĩ bɔfo Paulo gbɛ́i tã lɛ, nibii nɛɛ nɔŋŋ baa wɔ fɛɛ wɔjwɛŋmɔ mli. Shi bei komɛi hu lɛ, Paulo werɛ ho ehe, enijiaŋ je wui, ni ehao.
2 Kanemɔ Romabii 7:21-24. Ani bei komɛi lɛ, onuɔ he tamɔ bɔ ni Paulo nu he lɛ? Kɛ́ nakai lɛ, jeee bo pɛ; wɔteŋ mɛi pii hu nuɔ he nakai. Be ni Paulo ŋma Romabii awolo lɛ, no mli lɛ eji Kristofonyo kpakpa, ni eemia ehiɛ waa ni efee nɔ ni Yehowa sumɔɔ. Shi emuu ni eyeee lɛ hewɔ lɛ, enáaa enɛ feemɔ mlɛo kwraa. Agbɛnɛ hu, nibii komɛi ni efee be ko ni eho lɛ hewɔ lɛ, bei komɛi lɛ ehenilee buɔ lɛ fɔ ni ewerɛ hoɔ ehe waa. Oookɛɛ no faaa lɛ, ewie akɛ eyɛ naagba ko ni efee he eko aahu shi eyaaa, ni no hu hao lɛ waa.
3. Mɛɛ sanebimɔi wɔbaahã hetoo yɛ nikasemɔ nɛɛ mli?
3 Eyɛ mli akɛ Paulo nii fee ehe mɔbɔ bei komɛi, shi emia ehiɛ waa koni ekaba lɛ akɛ be fɛɛ be lɛ ewerɛ eho ehe.a Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaahã sanebimɔi ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahetoo: Mɛni hã Paulo nu he bei komɛi akɛ ‘enii yɛ mɔbɔ’? Mɛni efee koni ekaba lɛ akɛ be fɛɛ be lɛ ewerɛ eho ehe? Ni kɛ́ wɔ hu daa nɛɛ wɔwerɛ eho wɔhe lɛ, mɛni wɔbaanyɛ wɔfee?
NIBII NI HÃ PAULO HAO
4. Mɛni ji nɔ kome ni gba Paulo naa waa?
4 Nibii gbohii ni efee be ko ni eho. Dani Paulo batsɔ Kristofonyo lɛ, efee nibii gbohii pii, ni be fɛɛ be ni ebaakai lɛ, egbaa enaa waa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, edamɔ shi ekwɛ ni atswia nuu anɔkwafo Stefano tɛi ni agbe lɛ, ni ená gbe ni agbe lɛ lɛ he miishɛɛ. (Bɔf. 7:58; 8:1) Agbɛnɛ hu, ewa Kristofoi ayi waa ni efee amɛ niseniianii.—Bɔf. 8:3; 26:9-11.
5. Te Paulo nu he ehã tɛŋŋ yɛ nibii gbohii ni efee be ni ejeee Kristofonyo lɛ ahe?
5 Be ni Paulo batsɔ Kristofonyo lɛ, bei komɛi lɛ, ekaiɔ bɔ ni ewa Kristofoi lɛ ayi waa lɛ, ni enɛ hãa ewerɛ hoɔ ehe waa. Eeenyɛ efee po akɛ, be ni etsɛɔ yɛ asafo lɛ mli lɛ, ewerɛhoyeli lɛ mli bawa fe tsutsu lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, yɛ aaafee afi 55 Ŋ.B., be ni eŋma klɛŋklɛŋ wolo ni eŋma eyahã Korintobii lɛ, ewie akɛ: “Misaaa mɔ ni atsɛɔ lɛ bɔfo po, ejaakɛ miwa Nyɔŋmɔ asafo lɛ yi.” (1 Kor. 15:9) No sɛɛ aaafee afii enumɔ, be ni eŋma Efesobii awolo lɛ, ewie akɛ ‘ebaa shi fe mɔ ni ji bibioo kwraa yɛ mɛi krɔŋkrɔŋi lɛ fɛɛ ateŋ.’ (Efe. 3:8) Kɛkɛ ni be ni eŋmaa enaanyo Timoteo wolo lɛ, ekɛɛ lɛ akɛ, tsutsu ko lɛ, “miji mɔ ko ni gbeɔ Nyɔŋmɔ he guɔ kɛ yiwalɔ kɛ mɔ ni ebuuu nɔ ko.” (1 Tim. 1:13) Kɛ́ okwɛ lɛ, te Paulo baanu he ehã tɛŋŋ kɛ́ eyasara asafo ko ni ekɛ mɛi ni ewa amɛ yi lɛ loo amɛwekumɛi kpe yɛ jɛmɛ?
6. Mɛɛ nɔ kroko gba Paulo naa waa? (Kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa lɛ hu.)
6 Ŋmei ko yɛ eheloo lɛ mli. No mli lɛ, Paulo yɛ naagba ko ni miisu etsui aahu akɛ, ekɛto ŋmei ko ni miitsurɔ lɛ ni enyɛɛɛ ejie he. (2 Kor. 12:7) Paulo etsɔɔɔ naagba pɔtɛɛ ni ji, no hewɔ lɛ, wɔleee kɛji hela ko ni jio, sane ko ni hã eye etsui waa jio, nɔ kroko jio. Shi ekɔɔɔ he eko nɔ ni ji lɛ, bɔ ni ewie he ehã lɛ hãa wɔnaa akɛ, ehã ehao waa.b
7. Eyɛ mli akɛ Paulo shwe waa ni efee nɔ ni ja be fɛɛ be moŋ, shi mɛni ba bei komɛi? (Romabii 7:18, 19)
7 Tɔmɔi komɛi ni etɔ̃. Be ni Paulo batsɔ Kristofonyo lɛ, eshwe waa akɛ efee nɔ ni ja be fɛɛ be, shi enáaa lɛ mlɛo. (Kanemɔ Romabii 7:18, 19.) Ewie akɛ, bei komɛi lɛ, ekpakpa ni eesumɔ ni efee lɛ, efeee, shi nɔ gbonyo ni esumɔɔɔ ni efeɔ lɛ, no moŋ efeɔ. Ani Paulo hã enɛ je enijiaŋ wui? Dabi. Etee nɔ emia ehiɛ waa koni efee nɔ ni Yehowa sumɔɔ. (1 Kor. 9:27) Fɛɛ sɛɛ lɛ, bei komɛi lɛ, sui gbohii ni esusuɔ akɛ ejie yɛ ehe lɛ ekomɛi jieɔ amɛhiɛ kpo ekoŋŋ, ni enɛ dɔɔ lɛ waa diɛŋtsɛ.
NIBII NI PAULO FEE NI YE EBUA LƐ BE NI EHAO LƐ
8. Mɛɛ nibii komɛi Paulo fee koni no ahã esa Nyɔŋmɔ hiɛ jogbaŋŋ?
8 Nibii ni Paulo wie yɛ woji ni eŋmala lɛ amli lɛ hãa wɔnaa akɛ, ehe be esusu bɔ ni Nyɔŋmɔ mumɔ lɛ baanyɛ aye abua lɛ kɛ enyɛmimɛi Kristofoi lɛ ni amɛjie susumɔi gbohii kɛje amɛjwɛŋmɔ mli, ni amɛfee nɔ ni sa Nyɔŋmɔ hiɛ lɛ he. (Rom. 8:13; Gal. 5:16, 17) Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, etsɔɔ nibii komɛi ni kɛ́ Kristofoi tsi amɛhe kɛje he lɛ, no baahã amɛsa Nyɔŋmɔ hiɛ. (Gal. 5:19-21, 26) Enɛ hãa wɔnaa akɛ, Paulo he be esusu tsakemɔi ni ebaanyɛ efee koni esa Nyɔŋmɔ hiɛ jogbaŋŋ lɛ ahe. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, ekase Ŋmalɛ lɛ koni no aye abua lɛ ni ena tsakemɔi ni esa akɛ efee kɛ bɔ ni ebaafee efee nakai. No hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔwie kɛ nɔmimaa akɛ, Paulo kɛ ŋaa ni ewo Kristofoi lɛ tsu nii.
9-10. Eyɛ mli akɛ nibii komɛi hã Paulo werɛ ho ehe moŋ, shi mɛni ye ebua lɛ ni ená miishɛɛ? (Efesobii 1:7) (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)
9 Eyɛ mli akɛ nibii komɛi hã Paulo werɛ ho ehe moŋ, shi emia ehiɛ ekɛ ejwɛŋmɔ ma nibii kpakpai anɔ, ni no hã ená miishɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmimɛi lɛ bagba lɛ nibii kpakpai ni miiya nɔ yɛ asafoi ni yɔɔ shɔŋŋshɔŋŋ lɛ amli, ni enɛ hã ená miishɛɛ waa. (2 Kor. 7:6, 7) Agbɛnɛ hu, ekɛ nyɛmimɛi lɛ bɔ waa, ni no hu hã ená miishɛɛ. (2 Tim. 1:4) Kɛfata he lɛ, Paulo mii shɛ ehe waa ejaakɛ naanyobɔɔ ni mli wa yɛ ekɛ Yehowa teŋ, ni ele akɛ Yehowa yɛ ehe miishɛɛ. (2 Tim. 1:3) Be ni awo lɛ tsuŋ yɛ Roma po lɛ, ewo enyɛmimɛi lɛ hewalɛ ni ‘amɛmii ashɛ amɛhe jogbaŋŋ yɛ Nuŋtsɔ lɛ mli.’ (Fip. 4:4) Eji Paulo naagbai lɛ ehe ejwɛŋmɔ fɛɛ, ni lɛ diɛŋtsɛ lɛ ebɛ miishɛɛ kulɛ, enyɛŋ ewo enyɛmimɛi lɛ hewalɛ ni amɛmii ashɛ amɛhe, aloo jeee nakai? No hewɔ lɛ, eyɛ faŋŋ akɛ, Paulo kɛ ejwɛŋmɔ ma nibii kpakpai anɔ, moŋ fe enaagbai lɛ anɔ, ni no hã ená miishɛɛ.
10 Nɔ kroko ni hã Paulo ná miishɛɛ ji, ehe eye waa akɛ, Yehowa sumɔɔ lɛ, ni ehã e-Bi lɛ bagbo ehã lɛ. (Gal. 2:20; kanemɔ Efesobii 1:7.) Paulo yiŋ efeee lɛ kɔshikɔshi bibioo po akɛ, Yesu Kristo afɔleshaa lɛ hewɔ lɛ, Yehowa kɛ ehe eshai baake lɛ. (Rom. 7:24, 25) Enɛ hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ efee eshai be ko ni eho, ni ekã he eewu eeshi esha moŋ, shi enyɛ esɔmɔ Yehowa kɛ miishɛɛ.—Heb. 9:12-14.
Eyɛ mli akɛ nibii gbohii ni Paulo fee be ko ni eho lɛ hao lɛ waa moŋ, shi esusu Yesu kpɔmɔ afɔleshaa lɛ he, ni no ye ebua lɛ ni ewerɛ hooo ehe fe nine (Kwɛmɔ kuku 9-10)
11. Mɛɛ gbɛ nɔ Paulo sane lɛ baanyɛ aye abua wɔ?
11 Tamɔ eba lɛ yɛ Paulo gbɛfaŋ lɛ, ekolɛ wɔ hu wɔmiisumɔ ni wɔfee nɔ ni sa Yehowa hiɛ be fɛɛ be, shi wɔnáaa lɛ mlɛo. Ekolɛ bei komɛi lɛ, susumɔi gbohii baa wɔjwɛŋmɔ mli, loo wɔnuɔ he akɛ wɔwie nɔ ko loo wɔfee nɔ ko ni Yehowa sumɔɔɔ. Kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, wɔwerɛ hoɔ wɔhe ni wɔnii feɔ wɔhe mɔbɔ. Shi Paulo sane lɛ baanyɛ aye abua wɔ. Nyɛmi yoo ko ni atsɛɔ lɛ Elizac lɛ wie akɛ: “Kɛ́ misusu Paulo sane lɛ he lɛ, ewoɔ mi hewalɛ waa. Ehãa minaa akɛ, jeee mi pɛ miyɔɔ sui komɛi ni miibɔ mɔdɛŋ waa ni matsake shi mináaa lɛ mlɛo. Esane lɛ hãa minaa akɛ, Yehowa le naagbai ni etsuji kɛkpeɔ lɛ.” Mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔná henilee ni he tse, ni wɔsɔmɔ Yehowa kɛ miishɛɛ tamɔ Paulo fee lɛ, yɛ bɔ ni bei komɛi lɛ wɔwerɛ hoɔ wɔhe lɛ fɛɛ sɛɛ?
NIBII NI WƆBAANYƐ WƆFEE KƐ́ WƆHAO
12. Kɛ́ wɔwerɛ ho wɔhe lɛ, mɛni wɔbaanyɛ wɔfee koni wɔná miishɛɛ?
12 Feemɔ nibii ni baahã okɛ Yehowa teŋ naanyobɔɔ lɛ mli awa. Kɛ́ wɔfee nibii ni baahã wɔ kɛ Yehowa teŋ naanyobɔɔ lɛ mli awa be fɛɛ be lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama nibii kpakpai anɔ, ni enɛ baahã wɔná miishɛɛ. Wɔbaanyɛ wɔkɛ enɛ ato nɔ ni baa kɛ́ wɔfee nibii ni baahã wɔná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa lɛ he. Kɛ́ wɔye niyenii ni hewalɛ yɔɔ mli, wɔgbɔle wɔkpɔiaŋ daa, ni wɔná wɔ kpakpa wɔwɔ lɛ, wɔfeɔ klɛklɛ. Nakai nɔŋŋ kɛ́ wɔkaneɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ daa, wɔshiɛɔ, ni wɔtsɔɔ hiɛ wɔkaseɔ nibii ni abaafee yɛ asafoŋ kpee lɛ shishi ni wɔyaa daa ni wɔkɛ wɔhe woɔ mli be fɛɛ be lɛ, ebaaye ebua wɔ ni wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama nibii kpakpai anɔ, moŋ fe nibii ni hãa wɔwerɛ hoɔ wɔhe lɛ anɔ, ni enɛ baahã wɔná miishɛɛ.—Rom. 12:11, 12.
13-14. Be ni nyɛmimɛi komɛi kɛ naagbai kpe lɛ, mɛni amɛfee? Ni mɛɛ gbɛ nɔ no ye ebua amɛ?
13 Naa nyɛmi nuu ko ni atsɛɔ lɛ John lɛ niiashikpamɔ. Be ni eye afii 39 lɛ, ahã ele akɛ ená kansa. Be ni akɛɛ lɛ sane lɛ, ewo lɛ jwɛŋmɔ waa, ni ehã ehao. Ekɛɛ ebi ehe akɛ, ‘Midako, no hewɔ lɛ nɛgbɛ hela nɛɛ jɛ?’ Nakai beiaŋ lɛ, eyɛ binuu ni ená afii etɛ pɛ. Mɛni ye ebua John ni enyɛ edamɔ shihilɛ ni mli wa nɛɛ naa? Ewie akɛ: “Eyɛ mli akɛ hela lɛ hewɔ lɛ, daa nɛɛ etɔ mi moŋ, shi mimia mihiɛ mikɛ miweku lɛ fee nibii ni wɔfeɔ kɛjáa Yehowa lɛ be fɛɛ be. Wɔfooo asafoŋ kpee mli shi kome po, ni daa otsi lɛ, wɔyaa shiɛmɔ ni wɔfeɔ weku jamɔ. Wɔnáaa lɛ mlɛo kwraa, shi wɔmia wɔhiɛ.” Sɛɛ mli lɛ, John wie akɛ: “Eyɛ mli akɛ be ni sane nɛɛ nina mi lɛ, mihao waa ni mijwɛŋmɔ fɛɛ gbɛ moŋ, shi Yehowa ye ebua mi ni minyɛ midamɔ naa, ni ehã mina akɛ esumɔɔ mi. No hewɔ lɛ, bo hu kɛ́ nɔ ko ni tamɔ nɛkɛ nina bo lɛ, hemɔ oye akɛ Yehowa baaye ebua bo, tamɔ eye ebua mi lɛ.”
14 Eliza ni wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ, wie akɛ: “Be fɛɛ be ni maya asafoŋ kpeei, ni agbɛnɛ hu, mafee aŋkro nikasemɔ lɛ, ehãa minaa akɛ, Yehowa sumɔɔ mi waa ni eboɔ mi toi, ni enɛ hãa mináa miishɛɛ.” Kpokpaa nɔkwɛlɔ ko ni yɔɔ Afrika maji lɛ eko nɔ, ni atsɛɔ lɛ Nolan lɛ, kɛ eŋa Diane wie akɛ: “Kɛ́ nibii eyaaa lɛ jogbaŋŋ po lɛ, wɔyaa nɔ wɔkaseɔ Biblia lɛ, wɔsɔleɔ, wɔyaa asafoŋ kpeei, ni wɔyaa shiɛmɔ. Wɔkaiɔ wɔhe akɛ, bɔ fɛɛ bɔ ni fee lɛ, Yehowa baaye ebua wɔ, eyɛ mli akɛ wɔleee gbɛ ni ebaatsɔ nɔ efee nakai. Ni be fɛɛ be lɛ, Yehowa yeɔ ebuaa wɔ lɛɛlɛŋ, ni wɔnáa miishɛɛ.”
15. Kɛ́ wɔmiifee nibii ni baahã wɔ kɛ Yehowa teŋ naanyobɔɔ lɛ mli awa, shi loloolo lɛ wɔnáaa miishɛɛ lɛ, mɛni wɔbaanyɛ wɔfee? Okɛ nɔkwɛmɔnɔ ko atsɔɔ mli.
15 Kɛ́ wɔmiikase Biblia lɛ, wɔmiisɔle, wɔmiiya shiɛmɔ, ni wɔfolɔɔɔ asafoŋ kpeei amli, shi fɛɛ sɛɛ lɛ wɔnáaa miishɛɛ lɛ, mɛni wɔbaanyɛ wɔfee? Naa nɔkwɛmɔnɔ ko ni baaye abua wɔ ni wɔna nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee. Ŋɔɔ lɛ akɛ, okotosɛɛ miiwa ohe waa, ni ogbɔle aahu shi eyaaa. Mɛni obaafee? Ekolɛ okɛbaaya helatsamɔhe koni akwɛ nɔ tuuntu hewɔ ni ewaa ohe lɛ kɛ nɔ ni abaanyɛ afee yɛ he. Nakai nɔŋŋ esa akɛ wɔtao nii amli yɛ Biblia lɛ kɛ asafo lɛ woji lɛ amli koni wɔna nɔ tuuntu hewɔ ni wɔnáaa miishɛɛ lɛ kɛ nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee yɛ he. Agbɛnɛ hu, wɔbaanyɛ wɔ kɛ nyɛmi ko ni he wa yɛ asafo lɛ mli ni baanyɛ awo wɔ ŋaa kpakpa yɛ wɔnaagba lɛ he lɛ agba sane. Naa nibii krokomɛi hu ni baanyɛ aye abua wɔ.
16. Mɛni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna nɔ tuuntu ni hãaa wɔná miishɛɛ lɛ? (Lala 139:1-4, 23, 24)
16 Sɔlemɔ obi Yehowa ni eye ebua bo ni ona nɔ tuuntu ni hãaa oná miishɛɛ lɛ. Maŋtsɛ David le akɛ, Yehowa le lɛ jogbaŋŋ. No hewɔ lɛ, be ko be ni ehao waa lɛ, esɔle ehã Yehowa koni eye ebua lɛ ni ena nɔ tuuntu ni ‘haoɔ lɛ’ lɛ. (Kanemɔ Lala 139:1-4, 23, 24 kɛ shishigbɛ niŋmaa.) Wɔ hu wɔbaanyɛ wɔsɔle wɔbi Yehowa ni eye ebua wɔ ni wɔna nɔ ni haoɔ wɔ lɛ kɛ nɔ ni wɔbaanyɛ wɔfee yɛ he. Agbɛnɛ hu, wɔbaanyɛ wɔbi wɔhe saji tamɔ: ‘Mɛni tuuntu haoɔ mi lɛ? Ani nɔ ko pɔtɛɛ yɛ ni yatsɛɔ lɛ kɛbaa? Ni kɛ́ eba lɛ, ani mimiaa mihiɛ akɛ majie kɛje mijwɛŋmɔ mli ni mikɛ mijwɛŋmɔ ama nibii kpakpai ni baahã maná miishɛɛ anɔ?’
17. Mɛɛ saji nɛkɛ kɛ́ wɔkase lɛ ebaaye ebua wɔ ni wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama nibii ni baanyɛ atswa wɔ ama shi lɛ anɔ? (Kwɛmɔ mfoniri lɛ hu.)
17 Kasemɔ nibii ni eje kpo yɛ asafo lɛ woji lɛ amli ni baanyɛ aye abua bo kɛ́ ohao. Yɛ be kɛ beiaŋ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɔ Yehowa sui lɛ eko ni wɔkase he nii. Enɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔná miishɛɛ kɛ́ wɔhao. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, Paulo he be esusu kpɔmɔnɔ lɛ kɛ bɔ ni Yehowa kɛ eshai keɔ lɛ he, ni enɛ ye ebua lɛ waa. Wɔ hu wɔbaanyɛ wɔfee nɔ ko ni tamɔ nakai. Wɔbaanyɛ wɔkɛ Niiamlitaomɔ Wolo Kɛhã Yehowa Odasefoi lɛ, Ŋmalɛi Ni Waa Wɔ Ni Wɔhi Shi Akɛ Kristofoi lɛ, loo nibii krokomɛi ni asafo lɛ efee ni akɛtaoɔ nii amli lɛ atao saji ni kɔɔ Yehowa suɔmɔ ni tsakeee lɛ, emɔbɔnalɛ lɛ, kɛ bɔ ni ekɛ eshai keɔ lɛ he. No sɛɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔŋmala saji nɛɛ ateŋ nɔ ni wɔnaa akɛ ebaanyɛ eye ebua wɔ lɛ ni wɔkɛkpɛtɛ he ko ni wɔbaana. Be fɛɛ be ni wɔbaanu he akɛ wɔhao loo wɔbɛ miishɛɛ lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɔ saji nɛɛ eko ni wɔkase ni wɔjwɛŋ nɔ ni wɔkwɛ bɔ ni wɔbaafee wɔkɛtsu nii.—Fip. 4:8.
Kasemɔ nibii ni baaye abua bo ni okɛ ojwɛŋmɔ ama nibii ni baanyɛ atswa bo ama shi lɛ anɔ (Kwɛmɔ kuku 17)
18. Mɛni nyɛmimɛi komɛi ekase ni eye ebua amɛ?
18 Eliza ni wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ tao saji ni kɔɔ Hiob he yɛ asafo lɛ woji lɛ amli ni ekase. Ewie akɛ: “Bɔ ni Hiob naagbai lɛ eko nyiɛ eko sɛɛ lɛ, nakai nɔŋŋ eba lɛ yɛ mi hu migbɛfaŋ. Shi be ni mikase Hiob sane lɛ, mina akɛ, be ni nibii amli bawa waa kɛhã lɛ, ni eleee he ni enaagbai lɛ jɛ po lɛ, etee nɔ ekɛ ehiɛ fɔ̃ Yehowa nɔ.” (Hiob 42:1-6) Diane ni wɔtsĩ etã kɛtsɔ hiɛ lɛ hu wie akɛ: “Nɔ ni mikɛ miwu efee ji, wɔkɔ Tsi Obɛŋkɛ Yehowa wolo lɛ ni wɔmiikase fiofio, ni enɛ ehã wɔmiina Yehowa sui lɛ jogbaŋŋ. No hewɔ lɛ, eyɛ mli akɛ kɛ́ wɔtɔ̃ lɛ egbaa wɔnaa moŋ, shi wɔhãaa ehao wɔ fe nine. No najiaŋ lɛ, wɔkwɛɔ akɛ, be kroko kɛ́ wɔkɛ shihilɛ ko ni tamɔ nakai kpe lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔkase Yehowa. Eŋɔɔ wɔnaa waa akɛ, Yehowa miitsɔɔ wɔ nii koni wɔtsɔ tamɔ lɛ. Enɛ ehã naanyobɔɔ ni yɔɔ wɔ kɛ lɛ teŋ lɛ mli ewa waa.”—Yes. 64:8.
YEHOWA BAAYE EBUA BO
19. Kɛ́ wɔkɛ ŋaa ni awo yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ fɛɛ tsu nii po lɛ, bei komɛi lɛ, te wɔbaanu he wɔhã tɛŋŋ? Shi mɛni hewɔ wɔmiishɛɛ etãŋ lɛ?
19 Kɛ́ wɔkɛ ŋaa ni awo yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ fɛɛ tsu nii po lɛ, bei komɛi lɛ, wɔbaahao loo wɔwerɛ baaho wɔhe, ni wɔnii baafee wɔhe mɔbɔ. Shi miishɛɛ sane ji, bianɛ ni wɔyiŋ efeee wɔ kɔshikɔshi akɛ Yehowa yɛ sɔɔmɔ ni wɔsɔmɔɔ lɛ lɛ he miishɛɛ, ni wekukpaa kpakpa yɛ wɔ kɛ lɛ teŋ lɛ, eyɛ mli aahu dani wɔbaanu he akɛ wɔnii yɛ mɔbɔ. Ni kɛ́ eba lɛ nakai lɛ, Yehowa baaye abua wɔ ni wɔjie wɔjwɛŋmɔ kɛje nɔ ni haoɔ wɔ lɛ nɔ koni wɔmiishɛɛ akatã.
20. Mɛni otswa ofai shi akɛ obaafee?
20 Nyɛhãa wɔtswaa wɔfai shi akɛ, wɔhãŋ nibii gbohii ni wɔfee be ko ni eho, naagbai ni wɔkɛkpeɔ, loo wɔtɔmɔi ahã wɔwerɛ aho wɔhe. Shi kɛ́ wɔwerɛ ho wɔhe po lɛ, Yehowa baaye ebua wɔ ni wɔkɛ wɔjwɛŋmɔ ama nibii ni baahã wɔná miishɛɛ lɛ anɔ. (Lala 143:10) Yɛ jeŋ hee lɛ mli lɛ, nibii fɛɛ ni baaba wɔjwɛŋmɔ mli lɛ baafee nibii ni baahã wɔná miishɛɛ. Nakai beiaŋ lɛ, nɔ ko nɔ ko hãŋ wɔwerɛ aho wɔhe, ni wɔbaasɔmɔ Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ, kɛ miishɛɛ daa. Wɔmiikpa be nɛɛ gbɛ waa!
LALA 34 Nyiɛmɔ Yɛ Anɔkwayeli Mli
a Mɛi ni wɔwieɔ amɛhe yɛ nikasemɔ nɛɛ mli ji mɛi ni bei komɛi lɛ, amɛwerɛ hoɔ amɛhe, amɛhaoɔ, loo amɛnuɔ he akɛ amɛnii yɛ mɔbɔ. Shi kɛ́ mɔ ko haoɔ waa, ni nii lɛ miihe afee tamɔ hela lɛ, esa akɛ eya helatsamɔhe ni akwɛ lɛ.
b Eeenyɛ efee akɛ, Paulo enaaa nii jogbaŋŋ, ni enɛ hewɔ lɛ, kɛ́ eeŋma wolo eyahã asafoi lɛ loo eefã gbɛ ni eyashiɛ lɛ, etɔɔ lɛ waa. (Gal. 4:15; 6:11) Agbɛnɛ hu, mɛi wie nibii gbohii amɛshi lɛ, ni enɛ hã ewerɛ ho ehe. (2 Kor. 10:10; 11:5, 13) Wɔleee kɛji naagbai nɛɛ eko ji ŋmei ni no mli lɛ Paulo wieɔ he lɛ. Shi ekɔɔɔ he eko nɔ ni ji lɛ, wɔle akɛ egba enaa waa.
c Atsake gbɛ́i lɛ ekomɛi.