Maŋtsɛyeli Sane Lɛ He Tafãa ni Ye Omanye
“MƐNI Hewɔ Shihilɛ Eyi Obɔ kɛ Naagbai Nɛkɛ?—Ani Paradeiso ni Naagbai Bɛ Mli Baanyɛ Aba?” Enɛ ji Maŋtsɛyeli Sane No. 34, ni ji dɛhiɛmɔ wolo ni hiɛ baafai ejwɛ, ni aja yɛ je lɛŋ he fɛɛ he yɛ wiemɔi 139 mli, yɛ nyɛsɛɛ afi lɛ April kɛ May mli lɛ yitso. Odasefoi ni yɔɔ Jamaica lɛ wie sɔɔmɔ he tafãa nɛɛ he akɛ “afi lɛ mli nibii titrii ni atsu lɛ ateŋ ekome.” Ni Odasefoi ni yɔɔ Belgium lɛ tsɛ lɛ akɛ “miishɛɛ jɛɛhe kpele kɛha nyɛmimɛi lɛ.” Yɛ Czech Republic lɛ, enɛ ji klɛŋklɛŋ kwraa ni Yehowa Odasefoi naa hegbɛ amɛkɛ amɛhe woɔ Maŋtsɛyeli Sane lɛ eko jaa mli. Nitsumɔ he nine lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Tafãa lɛ tee ekaa kɛ mɔdɛŋbɔɔ babaoo diɛŋtsɛ shi.” Anu henumɔi ni tamɔ nakai kɛjɛ shikpɔji krokomɛi babaoo nɔ.
Maŋtsɛyeli Sane No. 34 hiɛ shɛɛ sane krɛdɛɛ ko kɛha mɛi ni dɔmɔɔ ŋtsɔi ni amɛyeɔ ŋkɔmɔ yɛ nihii nii ni afeɔ yɛ Nyɔŋmɔ jamɔ gbɛi amli lɛ he lɛ. (Ezekiel 9:4) Ehiɛ miishɛjemɔ kɛha mɛi ni haomɔ yɔɔ amɛ shihilɛi mli yɛ “jaramɔ bei” ni amɛnyɛɛɛ he nɔ ko amɛfee nɛɛ hewɔ lɛ hu. (2 Timoteo 3:1) Beni egbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa Biblia lɛ nɔ lɛ, dɛhiɛmɔ wolo lɛ tsɔɔ akɛ etsɛŋ ni abaatsu shihilɛ mli naagbai fɛɛ ahe nii. Paradeiso ni naagbai bɛ mli baaba kɛ̃. (Luka 23:43) Mɛi ni kane Maŋtsɛyeli Sane lɛ ateŋ mɛi pii ayiŋ tsɔ̃ yɛ eshɛɛ sane lɛ he. Nuu ko ni jɛ Togo kɛɛ Odasefonyo ko akɛ: “Ŋwanejee ko kwraa bɛ nɔ ni nyɛwie lɛ he.”
Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, Maŋtsɛyeli Sane nɛɛ jaa gbala mɛi ajwɛŋmɔ. Yɛ Denmark nɛkɛ lɛ, shiatsɛ ko kɛɛ Odasefonyo ni kɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ eko ha lɛ lɛ akɛ: “Nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ miku misɛɛ kɛjɛ United States kɛba. Beni eshwɛ fioo ni maya lɛ, mɔ ko kɛ nyɛ dɛhiɛmɔ wolo nɛɛ eko ha mi. Nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ mibashɛ shi, ni amrɔ nɔŋŋ ni akɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ baha mi ekoŋŋ yɛ Denmark wiemɔ mli!”
Ekaa ni Akɛfi Tafãa lɛ Sɛɛ
Yehowa Odasefoi ni yɔɔ je lɛŋ he fɛɛ he kɛ ekaa fata he yɛ nitsumɔ ni ji dɛhiɛmɔ wolo nɛɛ jaa lɛ mli. Austria, El Salvador, Haiti, Hungary, Italy, New Caledonia, ji maji pii ni bɔ shiɛlɔi ayifalɛ ni fe fɛɛ ni bu akɔntaa yɛ nyɔji ni akɛja Maŋtsɛyeli Sane lɛ aha lɛ amli lɛ ateŋ fioo ko pɛ.
Kpokpaa nɔkwɛlɔ ko ni yɔɔ Zambia lɛ etsɔse ebiyoo Deborah, ni eye afii etɛ lɛ, ni enyɛɔ ekɛ woji haa yɛ shia kɛ shia. Maŋtsɛyeli Sane No. 34 he tafaa be lɛ mli lɛ, Deborah kɛ dɛhiɛmɔ woji nɛɛ fe ekomekomei 45 sɔŋŋ ha. Emami kɛ mɛi ni he Maŋtsɛyeli Sane lɛ eko kɛjɛ Deborah dɛŋ lɛ ekomɛi je Biblia mli nikasemɔ shishi.
Yɛ South Africa lɛ, gbekɛ yoo ko ni yeko afii nyɔŋmai enyɔ, kɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ eko ha eskul naanyo ko ni atsɛɔ lɛ Cashia. Cashia kane dɛhiɛmɔ wolo lɛ ni ekɛɛ: “Emli sane lɛ yɛ miishɛɛ waa—ni aahi shi kɛya naanɔ yɛ paradeiso shikpɔŋ nɔ! Mɛni hewɔ akɛɛɛ mi ehe sane aahu kɛbashi ŋmɛnɛ lɛ?” Akɛ lɛ je Biblia mli nikasemɔ shishi. Beni shɛɔ otsi lɛ, Cashia nine shɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ ekroko nɔ. Nɔ ni ji enyɔ lɛ jɛ enaanyo Roma Katolik nyo ko ni efɔɔ lɛ wolo ŋmaa, ni yɔɔ Cyprus lɛ ŋɔɔ. Enaanyo ni eŋmaa lɛ wolo lɛ tsɔɔ Cashia nɔ hewɔ ni Roma Katolik Sɔlemɔ lɛ tsɔɔmɔi ji amale lɛ, ni ekɛɛ lɛ akɛ ekpɛ eyiŋ akɛ ekɛ Yehowa Odasefoi baakase Biblia lɛ. Yɛ anɔkwale mli lɛ, enɛ wo Cashia fai shi ni etswa akɛ ebaaya nɔ yɛ enikasemɔ lɛ mli lɛ mli hewalɛ.
Gbekɛ nuu ko ni jɛ Switzerland, ni eye afii nyɔŋma, kɛ emami ná dɛhiɛmɔ wolo lɛ jaa mli gbɛfaŋnɔ. Eha obalayoo ko wolo lɛ eko ni ewo lɛ hewalɛ ni ebɔ mɔdɛŋ ni ekane jogbaŋŋ. Obalayoo lɛ bi gbekɛ nuu lɛ akɛ ani eheɔ nɔ ni mfoniri ni yɔɔ hiɛ lɛ tsɔɔ—ni ji wala ni sɛɛ efooo yɛ shikpɔŋ nɔ lɛ eyeɔ lɛlɛŋ lo. Mɛni ji gbekɛ nuu lɛ hetoo? “Oo, hɛɛ, miyɛ nɔmimaa yɛ he jogbaŋŋ diɛŋtsɛ.” Kɛkɛ ni yoo lɛ jie lɛ kpo etsɔɔ lɛ akɛ eetao anɔkwa hemɔkɛyeli lɛ ejaakɛ blema saji fa babaoo tsɔ̃ yɛ lɛ diɛŋtsɛ esɔlemɔ ni eyaa lɛ mli. Beni atee eŋɔɔ kɛha sɛɛsaramɔ lɛ, akɛ lɛ je Biblia mli nikasemɔ shishi.
Bɔ ni Ahere nɔ Aha Amrɔ Nɔŋŋ
Bei komɛi lɛ, Maŋtsɛyeli Sane lɛ teeɔ nifeemɔi komɛi ashi yɛ mɛi ni kaneɔ lɛ amli amrɔ nɔŋŋ. Beni gbekɛ yoo ko ni jɛ Belgium, ni eye afii 11 lɛ kane dɛhiɛmɔ wolo lɛ egbe naa nɔŋŋ lɛ, ejaje etsɔɔ Yehowa Odasefoi lɛ ateŋ mɔ kome akɛ ejuɔ nibii yɛ shwapoi amli. Kulɛ gbekɛ yoo lɛ mami miitao ni efee dioo ni ekajie sane lɛ kpo, shi nɔ ni gbekɛ yoo lɛ kane lɛ tsirɛ ehenilee, ni ema nɔ mi doo akɛ eesumɔ ni eyana onukpa ni kwɛɔ nakai shwapo lɛ nɔ lɛ. Yɛ naagbee lɛ, emami kpɛlɛ nɔ akɛ ebaaha ebiyoo lɛ kɛ Odasefonyo lɛ aku amɛsɛɛ kɛya shwapo lɛ mli. Shwapo lɛ mli onukpa nɛɛ naa kpɛ ehe waa yɛ gbekɛ lɛ sane jajemɔ lɛ he. Beni ena ele akɛ Maŋtsɛyeli Sane lɛ ji nɔ ni tsirɛ lɛ ni efee nakai lɛ, lɛ diɛŋtsɛ hu ehe ekome akɛ ebaakwɛ nɔ ni yɔɔ mli ni yɔɔ hewalɛ waa nakai lɛ. Amrɔ nɛɛ akɛ gbekɛ yoo lɛ miifee Biblia mli nikasemɔ ni miiya hiɛ.
Odasefonyo ko ni jɛ Cameroon shi Maŋtsɛyeli Sane lɛ ekome eha nuu ko ni egba akɛ: “Beni wɔku wɔsɛɛ kɛtee jɛmɛ ekoŋŋ lɛ, wɔna akɛ ekane ni efolɔ shishi momo, ni eyɛ saji babaoo ni ebaabi. Beni wɔha lɛ hetooi ni ha etsui nyɔ emli sɛɛ lɛ, ejaje akɛ: ‘Eji anɔkwale kɛmɔ shi akɛ jamɔ fata he ni eha adesai naaa miishɛɛ kwraa lɛ. Nyɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ eye ebua mi ni minu nibii babaoo ashishi, shi masumɔ ni male babaoo lolo.’ ” Amrɔ nɛɛ akɛ lɛ miifee Biblia mli nikasemɔ daa.
Odasefonyo ko ni miiya shia kɛ shia yɛ Uruguay ha nuu ko dɛhiɛmɔ wolo lɛ eko. Odasefonyo lɛ tsá enitsumɔ ni ji shia kɛ shia shiɛmɔ lɛ nɔ, ni etsu nii kɛbɔle nakai shia lɛ he aahu kɛyashi ebashɛ nuu lɛ shia lɛ sɛɛ shinaa lɛ naa ekoŋŋ. Efee lɛ naakpɛɛ akɛ ebanina nuu lɛ ni eemɛ lɛ, ni ehiɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ. Ekane egbe naa momo, ni eetao ele nibii babaoo efata he. Amɛje nikasemɔ shishi yɛ jɛmɛ nɔŋŋ.
Maŋbii Ye Bua yɛ Ejaa Mli
Yɛ Japan lɛ, obalanyo Odasefonyo ko yanina nuu ko ni eye afii 50 kɛyaa, ni ekɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ tsɔɔ lɛ. Nuu lɛ bi lɛ akɛ: “Kɛ nyɛkɛ mɛi ni enaaa nii kpe lɛ, te nyɛkɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ tsuɔ nii nyɛhaa tɛŋŋ?” Odasefonyo lɛ kpɛlɛ nɔ akɛ eleee. Nuu lɛ kɛɛ lɛ akɛ emɛ lɛ sharao, kɛkɛ ni eku esɛɛ ebote eshia lɛ mli. Ekɛ Maŋtsɛyeli Sane lɛ ekome ku esɛɛ kɛba ni ekɛɛ: “Minine eshɛ nakai dɛhiɛmɔ wolo lɛ eko nɔ momo. Misusuɔ akɛ saji ni yɔɔ mli lɛ yɛ miishɛɛ ni ehe hiaa waa hu, no hewɔ lɛ mitsɔɔ shishi ni miŋma kɛtee shwilafoi aniŋmaa ni ji Braille mli. Ofainɛ obaanyɛ okɛha mɛi ni eshwila lɛ.” Nuu lɛ kɛ ŋmɛlɛtswai abɔ tsɔɔ Maŋtsɛyeli Sane lɛ mli wiemɔ lɛ shishi kɛtee Braille mli koni nibii ni yɔɔ mli lɛ akaŋmɛɛ mɛi ni eshwila lɛ.
Yɛ Slovakia lɛ, nuu ko na dɛhiɛmɔ wolo lɛ he miishɛɛ aahu akɛ eyafee ekomekome 20 efata nɔ ni ehiɛ lɛ he, ni lɛ diɛŋtsɛ ejara nɔ ni efee lɛ mfoniri ediŋ kɛ eyɛŋ nɛɛ eha mɛi krokomɛi. Shiɛlɔ ko ni yɔɔ Switzerland lɛ shi Maŋtsɛyeli Sane lɛ ekome eha weku ko ni etee nɔ etsu nii yɛ ŋwɛitsu ni nakai weku lɛ yɔɔ mli lɛ ŋwɛigbɛ tsũi lɛ amli. Beni ekpeleke shi lɛ, gbekɛ nuu ko ni jɛ nakai weku lɛ mli kɛ lɛ bakpe, ni ebi ni eha lɛ dɛhiɛmɔ woji lɛ ekomekomei 19 efata he. Aha gbekɛbii lɛ nifeemɔ yɛ skul ni gbekɛ nuu lɛ yaa lɛ, ákɛ nikaselɔi lɛ fɛɛ aŋmala naagbai kɛ bɔ ni aaafee atao amɛnaa tsabaa lɛ ahe saji. Eetao Maŋtsɛyeli Sane lɛ eko eha eklasbii lɛ ateŋ mɔ fɛɛ mɔ.
Ashiii Mɔ ko Mɔ Ko
Mɛi ni na tafãa lɛ mli gbɛfaŋnɔ lɛ bɔ mɔdɛŋ akɛ amɛaakwɛ akɛ ashiko mɔ ko mɔ ko. Yɛ New Caledonia lɛ, Odasefoi enyɔ komɛi miifa gbɛ kɛmiiya akutso ko ni shikpɔŋkuku yɔɔ shɔŋŋ lɛ aŋɔɔ koni amɛyaja Maŋtsɛyeli Sane lɛ yɛ jɛmɛ. Beni amɛyaa lɛ, amɛna nane-gbɛ ko ni tamɔ nɔ ni afɔɔɔ nɔ nyiɛmɔ, shi kɛlɛ, amɛkpɛ amɛyiŋ akɛ amɛbaakwɛ akɛ mɔ ko yɛ he ni gbɛ lɛ yaa lɛ lo. Amɛshi kar lɛ, ni amɛnyiɛ nane-gbɛ lɛ nɔ kɛtee, ni amɛfolɔ faai bibii aahu kɛyashi naagbee lɛ amɛyanina shia ko. Gbalashihilɛ mli hefatalɔi komɛi ni nuko Yehowa Odasefoi ahe sane pɛŋ ji mɛi ni yɔɔ jɛmɛ, ni amɛhe Maŋtsɛyeli Sane dɛhiɛmɔ wolo lɛ eko. Sɛɛ mli lɛ, shiɛlɔi lɛ tee sɛɛsaramɔ, ni nɔ ni fee amɛ naakpɛɛ ji akɛ, amɛna akɛ hefatalɔi nɛɛ esaa gbɛ lɛ kɛ nu hiɛ agbai bibii pii ni atsɔɔ nɔ lɛ hu fɛɛ, koni Odasefoi lɛ anyɛ amɛkɛ amɛkar lɛ aba shia lɛ mli tɔ̃ɔ. Akɛ amɛ je daa Biblia mli nikasemɔ shishi.
Yɛ Poland lɛ, ehe bahia ni Odasefonyo ko anyiɛ kɛtsɔ tsumaa nitsumɔ he ko koni ekɛ Maŋtsɛyeli Sane dɛhiɛmɔ wolo lɛ ekome ayaha shiatsɛ ko. Beni ehoɔ kɛtsɔɔ nitsumɔ he lɛ, belɛ nitsulɔi lɛ miikwɛ lɛ. Yɛ naagbee lɛ, nitsulɔi lɛ ekome tsɛ lɛ, ni ekɛɛ lɛ akɛ ehiɛ akakpa amɛnɔ. Beni eyanina amɛ lɛ, amɛkpa nitsumɔ lɛ fioo, ni amɛbo wiemɔ ni ekɛ amɛ wie kɛjɛ dɛhiɛmɔ wolo lɛ mli lɛ toi jogbaŋŋ. Amɛhe Maŋtsɛyeli Sane dɛhiɛmɔ woji lɛ eko kɛ woji tɛtrɛbii hu, ni sɛɛ mli, beni atee amɛ ŋɔɔ kɛha sɛɛsaramɔ lɛ, amɛhe woji wuji hu.
Aja Maŋtsɛyeli Sane No. 34 lɛ ekomekome akpekpei ohai abɔ yɛ wiemɔi babaoo mli. Eshɛɛ sane lɛ ena mɛi anɔ hewalɛ waa momo. Mɛi pii ebana amɛle akɛ paradeiso ni naagbai bɛ mli baanyɛ aba. Wɔsɔlemɔ ji akɛ, mɛi ni yɔɔ jalɛ tsui lɛ baaya nɔ amɛhere nɔ, ni naagbee lɛ, amɛbafata “mɛi ni he jɔ,” ni “shikpɔŋ lɛ aaatsɔ amɛnɔ, ni amɛmii aaashɛ amɛhe yɛ hejɔlɛ babaoo mli” lɛ ahe.—Lala 37:11.
[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 31]
Yaa nɔ Okɛ Woji Tɛtrɛbii lɛ Ahã!
April kɛ May 1995 bafee be ni akɛtsu Maŋtsɛyeli Sane No. 34 lɛ tafaa he nii ni eye omanye waa diɛŋtsɛ. Yɛ nakai nyɔji enyɔ lɛ amli hu lɛ, aja Buu-Mɔɔ kɛ Awake! woji tɛtrɛbii babaoo bɔ ni sa kadimɔ jogbaŋŋ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, nyɛmi nuu ko ni jɛ Czech Republic, bɔ amaniɛ akɛ yɛ April mli lɛ, ekɛ Maŋtsɛyeli Sane lɛ ekomekomei 250 kɛ woji tɛtrɛbii hu 750 ha. Yɛ Guadeloupe lɛ, ahala Hɔɔ, April 15, akɛ gbi krɛdɛɛ kɛha woji tɛtrɛbii anitsumɔ. Shwɛ fioo ni shiɛlɔi fɛɛ ni yɔɔ maŋ lɛ mli lɛ kɛ amɛhe awo sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli nakai gbi lɛ! Slovakia ná yifalɛ ni fe fɛɛ yɛ woji tɛtrɛbii ajaa mli yɛ April mli. Amaniɛbɔi ni tamɔ enɛɛmɛi jɛ maji krokomɛi babaoo hu anɔ kɛba.
No hewɔ lɛ, mɛni hewɔ okɛ April kɛ May 1996 efeee nyɔji ni sa kadimɔ waa yɛ woji tɛtrɛbii ajaa mli? Asafoi baanyɛ ato woji tɛtrɛbii kɛhamɔ gbii krɛdɛɛi ahe gbɛjianɔ. Aŋkroaŋkroi baanyɛ amɛkɛ amɛhe awo gbɛgbalɔi awalɔi asɔɔmɔ mli. Kɛtsɔ nɛkɛ gbɛi nɛɛ kɛ ekrokomɛi anɔ lɛ, abaanyɛ awo woji tɛtrɛbii ajaa he hewalɛ, ni abaagbɛ shɛɛ sane ni he hiaa waa ni ajaje atsɔɔ yɛ Maŋtsɛyeli Sane No. 34 mli lɛ ashwã babaoo. Kɛkɛ lɛ, taakɛ eba nyɛsɛɛ afi lɛ, eka shi faŋŋ akɛ, Yehowa baajɔɔ ekaa mumɔ ni wɔjieɔ lɛ kpo lɛ nɔ babaoo.—2 Timoteo 4:22.