Sɛɛnamɔ ni Yɔɔ Nash Papyrus lɛ He
TE OFEƆ tɛŋŋ otsɔɔ afii abɔ ni blema Hebri Biblia momo ni akɛ niji ŋmala lɛ eye hu? No ji naagba ni ka Dr. John Trever hiɛ yɛ 1948 beni ena Yesaia Ŋshɔ ni Egbo Wolokpo lɛ klɛŋklɛŋ kwraa lɛ. Bɔ ni aŋmala Hebri niŋmaa okadii lɛ aha lɛ tee emiishɛɛ shi. Ele akɛ niŋmaa okadii lɛ baaha ele afii abɔ ni Wolokpo lɛ eye, shi mɛni ebaanyɛ ekɛto he? Emu sane naa yɛ gbɛ ni ja nɔ akɛ: Nash Papyrus lɛ mli niŋmaa lɛ pɛ ebaanyɛ ekɛfee enɛ. Mɛni hewɔ? Mɛni ji nɛkɛ ŋmalɛ ni akɛ niji ŋmala nɛɛ, ni nɛgbɛ ejɛ?
Nɔ ni feɔ Nash Papyrus lɛ ji Hebri ŋmalɛ lɛ mli woji fufuji ejwɛ ni feɔ liamɔi 24 kɛkɛ, ni amɛdaramɔ feɔ waotalɔi etɛ yɛ amɛkɛlɛmɔ naa kɛ waotalɔi enumɔ yɛ amɛlɛɛmɔ naa. Akɛ W. L. Nash, ni ji Society of Biblical Archaeology lɛ woloŋmalɔ lɛ ni he kɛjɛ Mizraim nihɔɔlɔ ko dɛŋ yɛ 1902 lɛ gbɛi wo Hebri ŋmalɛ nɛɛ. S. A. Cooke ŋma ni eha ale enɛ yɛ afi ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli yɛ nakai asafo lɛ wolo ni atsɛɔ lɛ Proceedings lɛ mli, ni akɛyaha Cambridge University Library, England, he ni eyɔɔ kɛbashi bianɛ lɛ. Sɛɛnamɔ ni yɔɔ nɛkɛ papyrus woji fufuji nɛɛ ahe lɛ damɔ afii ni eye lɛ nɔ. Woloŋlelɔi kɛ be ni aŋma lɛ woɔ afii oha loo ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli, no hewɔ lɛ no ji Hebri Ŋmalɛ baafa ni akɛ niji ŋmala ni etsɛ fe fɛɛ eko ni ana.
Beni Dr. Trever kɛ Nash Papyrus lɛ ni asha lɛ mfoniri yɛ sui sɔrɔtoi loo kɔla mli lɛ to wolokpo ni ka ehiɛ lɛ he lɛ, ekwɛ bɔ ni niŋmaa okadii komekomei lɛ fɛɛ asu yɔɔ lɛ jogbaŋŋ, ni ekwɛ amɛhe nɔ fɛɛ nɔ mli fitsofitso. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ amɛtamɔ no nɔŋŋ. Yɛ enɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, etamɔ nɔ ni enyɛɛɛ ehe eye akɛ woji babaoo ni akɛ niji ŋmala ni kpaako ayana lɛ aaanyɛ afee nɔ ni etsɛ tamɔ Nash Papyrus woji lɛ. Shi yɛ be ni sa mli lɛ, bɔ ni esusuɔ nii ahe ehaa lɛ bafee anɔkwale. Aŋma Yesaia Ŋshɔ ni Egbo Wolokpo lɛ yɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli!
Nɔ Ni Yɔɔ Nash Papyrus lɛ Mli
Nash Papyrus ŋmalɛ lɛ mlipɛimɔ jieɔ lɛ kpo akɛ eliamɔi 24 lɛ fɛɛ yeee emuu, ni anaa ni wiemɔ ko loo niŋmaa okadii komɛi elaaje yɛ amɛ naabui enyɔ lɛ fɛɛ. Nɔ ni yɔɔ mli ji Kitai Nyɔŋma lɛ fai komɛi ni jɛ 2 Mose yitso 20, kɛ 5 Mose yitsei 5 kɛ 6 lɛ mli kukuji komɛi. No hewɔ lɛ enɛ jeee Biblia diɛŋtsɛ ni akɛ niji ŋmala, shi moŋ ŋmalɛi ni afutu kɛha yiŋtoo krɛdɛɛ ko. Eka shi faŋŋ akɛ eji tsɔsemɔ wiemɔi ni abua naa lɛ ahe woji lɛ fa, koni akɛkai Yudanyo lɛ Nyɔŋmɔ he gbɛnaa nii ni ka enɔ. Atiɔ ŋmalɛ lɛ fa ko ni jeɔ shishi kɛjɛɔ 5 Mose 6:4, ni atsɛɔ lɛ Shema lɛ mli shii abɔ. Nakai kuku lɛ kaneɔ akɛ: “Bo toi, Israel! Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ lɛ, Yehowa kome ni.”
Anaa Tetragrammaton, YHWH, “Yehowa,” ni yɔɔ kuku nɛɛ mli lɛ shii enyɔ yɛ papyrus wolo lɛ naagbee liamɔ lɛ nɔ, ni epueɔ shii enumɔ yɛ hei krokomɛi. Agbɛnɛ hu ejeɔ kpo shikome ni eklɛŋklɛŋ niŋmaa okadi lɛ elaaje.
Ato Shema lɛ he gbɛjianɔ titri koni ema “mɔ kome pɛ ni Nyɔŋmɔ ji” lɛ nɔ mi. Taakɛ Yudafoi a-Talmud (Berakoth 19a) lɛ tsɔɔ lɛ, “esa akɛ ama” naagbee wiemɔ, ʼE·chadhʹ (“Kome”) “lɛ nɔ mi, titri lɛ yɛ be mli ni atsiɔ ta kɛtsɔɔ emlijaa lɛ eko fɛɛ eko ni aŋmɛɛɛ he lɛ nɔ.” (W. O. E. Oesterley kɛ G. H. Box) Kɛ akɛmiito Nyɔŋmɔ he lɛ, ʼE·chadhʹ ni agbalaa mli nɛɛ hu tiɔ bɔ ni eyɔɔ sɔrɔto kwraa ha lɛ mli.
Ŋmɛnɛ, Nash Papyrus wolo lɛ ena etipɛŋfoi pii, titri lɛ yɛ wolokpoi ni ana yɛ bui loo tɛkploi ni yɔɔ Ŋshɔ ni Egbo lɛ ŋshɔnaa gbɛ ni bɛŋkɛ Qumran lɛ ateŋ. Amɛmlipɛimɔ fitsofitso ema nɔ mi akɛ ŋmalɛi ni akɛ niji ŋmala nɛɛ pii jɛ afii oha kɛ afii ohai enyɔ D.Ŋ.B. lɛ mli.a Eyɛ mli akɛ jeee no ji Hebri ŋmalɛ ni akɛ niji ŋmala lɛ mli nɔ ni etsɛ fe fɛɛ ni ale dɔŋŋ moŋ, shi kɛlɛ, anyaa Nash Papyrus lɛ he babaoo. Eka he eji Hebri Biblia ŋmalɛ ni akɛ niji ŋmala ni etsɛ fe fɛɛ ni ana yɛ Mizraim.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Kwɛmɔ Buu-Mɔɔ ni ji April 15, 1991 nɔ lɛ baafai 10-13.