25-31 ME 2026
KANTIK 135 Rapel Zeova: ‘Vin saz, mon zanfan’
Demontre bon zizman e ou “pou reisi”
“En dimoun ki demontre bon zizman dan en sityasyon pou reisi.”—PROV. 16:20.
TOPIK
Nou pou vwar ki mannyer ler nou annan bon zizman, sa i kapab ed nou pour fer fas avek bann sityasyon difisil.
1-2. Ki i vedir pour annan bon zizman e ki mannyer i kapab ed nou?
ESKI en dimoun in deza tret ou dan en fason ki ou santi ki i pa’n demontre sa respe ki ou merite? Eski ou’n deza santi ki en dimoun i annan en move lenpresyon lo ou oubyen ki en dimoun pa’n tret ou byen? Ouswa eski ou’n fer fas avek en sityasyon ki’n fer ou per? Si wi, i tre probab ki ou konnen ki dan bann sityasyon koumsa i difisil pour reazir dan en fason pozitif. Erezman, Labib i koz lo en kalite ki kapab ed nou dan bann sityasyon koumsa e dan lezot sityasyon ankor. Sa kalite i bon zizman.
2 Bon zizman i sa abilite pour konpran en sityasyon e pa zis aksepte sa ki evidan. I ed nou konpran akoz en keksoz in kapab arive oubyen akoz petet en dimoun in azir dan en serten fason. Sa i fer ki nou kapab azir dan en fason saz e rezonnab. Par egzanp, i kapab ed nou pour ‘kontrol sa ki nou dir’ e pour konnen kan pour “reste trankil.” (Prov. 10:19; Ps. 4:4) I kapab ed nou pour kontrol nou lakoler e pour pardonn lezot. I osi kapab ed nou pour aksepte konsey ek disiplin. (Prov. 19:20) Sa i fer ki sa ki nou dir e fer pou fer Zeova plezir e i pou anmenn byenfe pour nou e pour lezot. Sa i kapab sirtou leka, dan bann sityasyon kot nou kapab ganny tante pour reazir san reflesir oubyen pour les nou bann lemosyon kontrol nou. Dan sa lartik, nou pou vwar trwa resi dan Labib ki montre ki mannyer ler nou annan bon zizman, sa i kapab ed nou pour demontre limilite, reste kalm e pour depan lo Zeova konpletman.
DEMONTRE LIMILITE OLYE LORGEY
3. Lekel Naamann?
3 Pour nou kapab vreman reisi, nou bezwen evite vin orgeye. (1 Pyer 5:5) Bon zizman i kapab ed nou fer sa. Ki mannyer? Annou vwar legzanp Naamann. I ti reste Siri, en pei ki ti sitye nor avek Izrael. Naamann ti en zonm enportan e i ti sef larme Siri. Me i ti annan lalep, ki ti en maladi lapo ki terib.—2 Rwa. 5:1.
4. Ki mannyer lafason ki Naamann ti reazir anver sa ki sa pti fiy ti’n dir ti montre ki i saz?
4 Madanm Naamann ti annan en servant ki ti en pti fiy Izraelit. Sa pti fiy ti dir li ki i ti annan en profet dan Izrael ki ti pou kapab geri son msye. (2 Rwa. 5:2, 3) Naamann ti’n kapab mazinen, ‘Eski en senp pti servant ki sorti dan en nasyon ki nou lennmi i kapab dir mwan en keksoz ki itil?’ Me Naamann ti reflesir lo sa ki sa pti fiy ti’n dir. Olye demontre lorgey e inyor sa ki sa pti fiy ti’n dir, i ti demontre limilite e i ti ekout li. I ti ganny permisyon avek lerwa Siri pour al Izrael pour li ganny geri.—2 Rwa. 5:4, 5.
5. Ki ti arive avek Naamann ler i ti ariv Izrael?
5 Naamann ti ariv Izrael kot Lerwa Zeoram pour li ganny geri. Me Zeoram ti krwar ki lerwa Siri ti pe esey rod problenm avek li. Ler profet Elisa ti tann sa ki ti’n arive, i ti dir Zeoram fer Naamann vin kot li. (2 Rwa. 5:6-9) Keksoz pa ti al parey Naamann ti pe ekspekte. Elisa pa ti ni menm sorti dan son lakaz pour akeyir li oubyen koz avek li. O kontrer, Elisa ti anvoy en mesaze dir Naamann sa ki i ti bezwen fer pour ganny geri.—2 Rwa. 5:10.
6. (a) Petet kwa ki ti fer Naamann reazir avek lorgey anver bann lenstriksyon ki sa mesaze ti donnen? (b) Ki mannyer bann serviter Naamann ti demontre bon zizman e ki ti arive? (2 Lerwa 5:13, 14)
6 O konmansman, Naamann pa ti reazir byen anver sa mesaze oubyen anver bann lenstriksyon ki i ti’n gannyen. I “ti ankoler” e “ale byen ankoler.” (2 Rwa. 5:11, 12) Akoz? Petet i ti santi ki i pa ti’n ganny trete avek sa kalite respe ki i merite konman en o zofisye dan larme. Osi, i kapab ki Naamann ti santi ki sa bann lenstriksyon ki Elisa ti’n donnen ti montre ki Elisa ti napa respe pour Siri. Alor Naamann ti deside pour retourn kot li san ganny geri. Me son bann serviter ti demontre bon zizman ler zot ti sipliy li pour reflesir lo son desizyon. Naamann ti demontre lasazes e aret orgeye. O kontrer i ti demontre limilite e swiv lenstriksyon Elisa. Sa ti fer ki i ti ganny geri.—Lir 2 Lerwa 5:13, 14.
7. Ki nou kapab aprann avek leksperyans Naamann? (Proverb 22:4) (Vwar portre.)
7 Ki nou kapab aprann avek sa resi? Nou demontre bon zizman ler nou reflesir lo en sityasyon e pa zis vwar sa ki evidan, ki enkli laparans. Nou osi demontre bon zizman ler nou pa les nou lemosyon kontrol nou. Bon zizman i kapab motiv nou pour demontre limilite. Anfet, en dimoun ki annan limilite i rekonnet ki i pa konn tou keksoz. Parfwa nou kapab bezwen led lezot sirtou led Zeova. Menm si Naamann pa ti ankor konn Zeova, i ti montre ki i annan bon zizman par demontre limilite e ekout lezot. I ti pare pour ekout sa pti fiy Izraelit ki ti servant son madanm, son bann serviter e pli enportan ki tou, Elisa ki ti reprezantan Zeova. Naamann pa ti konsantre lo son santiman e sa ti fer ki i ti fer en desizyon saz ki ti fer li posib pour li ganny geri. Dan menm fason, avan ki nou reazir dan en sityasyon, par egzanp ler nou ganny en konsey ki sorti dan Labib ki nou pa dakor avek oubyen ler lorganizasyon i donn en lenstriksyon ki nou pa konpran, nou devret pran letan pour reflesi lo si sa ki nou anvi dir oubyen fer i montre ki nou annan limilite oubyen lorgey.—Lir Proverb 22:4.
Zis parey Naamann ti demontre limilite e i ti ekout lezot, nou devret ekoute ler lezot i donn nou en konsey, ler lezot i koz avek nou konsernan en problenm oubyen ler nou ganny bann lenstriksyon sorti kot lorganizasyon Bondye (Vwar paragraf 7)
RESTE KALM DAN PLAS REAKTE AVEK LAKOLER
8. Dan ki sityasyon ki nou kapab vwar li difisil pour reste kalm?
8 Bon zizman i kapab ed nou pour reste kalm e pour pa reazir avek lakoler ler nou fer fas avek bann sityasyon ki fer nou fristre. Byensir, i pa toultan fasil pour fer sa parski parfwa nou kapab annan en bon rezon pour ankoler akoz lezot pa’n demontre labonte anver nou e zot tret nou dan en fason enzis. (Efe. 4:26 ek not letid “Be wrathful” dan nwtsty-E an Angle.) Annou vwar ki mannyer David ek Abigel ti demontre bon zizman dan en sityasyon difisil.
9. Ki mannyer Nabal ti tret David?
9 Imazin sa. David ek son bann zonm ti pe mars an tayan akoz Sail e zot ti pe reste dan dezer Parann. (1 Sam. 25:1) Ler zot ti laba, zot ti protez bann berze ek bann troupo en zonm ris ki ti apel Nabal. (1 Sam. 25:15, 16) Ler i ti’n ariv sezon pour bann zonm Nabal koup lalenn lo bann mouton, David ti anvoy son bann zonm kot Nabal pour demann li en pe manze. Alor zot ti al kot Nabal e avek respe ek limilite, zot ti fer sa ki David ti’n demann zot. (1 Sam. 25:6-8) Me Nabal pa ti montre okenn lapresyasyon pour tou sa ki David ek son bann zonm ti’n fer pour li. I ti fer brit avek zot e i ti menm ensilte David ek son bann zonm.—1 Sam. 25:10, 11.
10. Ki mannyer David ek Abigel ti demontre bon zizman? (1 Samyel 25:32, 33) (Vwar portre.)
10 Si ou ti dan plas David, ki mannyer ou ti pou santi? Nou kapab konpran akoz David ti vreman ankoler. Anfet David ti vin sitan ankoler ki i ti anvi touy Nabal. (1 Sam. 25:13, 21, 22) I ti pe al fer sanmenm ler Abigel, madanm Nabal ti vin kot li pour anpes li fer sa. Ki mannyer Abigel ti montre bon zizman? I ti konpran ki menm si David ti vreman ankoler, i ti en bon dimoun. Alor i ti fer sa ki i ti kapab pour ed David kontrol son lakoler. I ti anmenn en kado zenere pour li e i ti donn li bann konsey saz. (1 Sam. 25:18, 23-31) David ti demontre bon zizman e ekout sa ki Abigel ti’n dir li parski i ti rekonnet ki sa ki Abigel ti pe dir ti montre pwennvi Zeova lo sa sityasyon. Sa ti fer ki David ti aret ankoler e i pa ti fer en fot grav.—Lir 1 Samyel 25:32, 33.
Par demontre bon zizman dan en sityasyon difisil, David ek Abigel ti reisi anpes en move keksoz arive (Vwar paragraf 10)
11. Ki mannyer ler nou demontre bon zizman, sa i ed nou ler en dimoun i fer nou ankoler? (Proverb 19:11)
11 Ki nou kapab aprann avek sa resi? Ler nou annan bon zizman, sa i kapab ed nou pour reste kalm dan en sityasyon menm si nou annan rezon pour ankoler. I kapab osi ed nou pour reflesi lo konsekans nou parol ek aksyon. (Lir Proverb 19:11.) Ler Abigel ti fer David rapel fason panse Zeova, David ti kapab kontrol son lakoler. Si en keksoz i fer ou ankoler oubyen fristre, lalit avek sa tandans pour reazir san reflesir. (Zak 1:19) Apros Zeova dan lapriyer e pran letan pour rod son pwennvi lo sa sityasyon. I kapab ki sa pou ed ou pour aret ankoler.
12. Ki mannyer lezot i kapab ed nou pour annan bon zizman e reste kalm?
12 Zis parey Zeova ti servi Abigel pour ed David konpran son fason panse, Zeova i kapab ed nou dan menm fason. Alor, avan ou reazir dan en sityasyon ki fer ou fristre, esey koz avek en Kretyen matir, setadir en dimoun ki vwar keksoz parey Zeova e ki kapab ed ou fer parey. (Prov. 12:15; 20:18) Si ou annan loportinite pour ed en zanmi ki dan en sityasyon koumsa, akoz ou pa swiv legzanp Abigel? Eski ou kapab ed ou zanmi pour vwar pwennvi Zeova lo son sityasyon? Ou kapab asire ki Zeova pou beni zefor ki ou fer pour ed lezot annan bon zizman e pour reste kalm.
ANNAN KONFYANS DAN ZEOVA LER NOU PER
13. Ki mannyer bon zizman i kapab ed nou ler nou per?
13 Parfwa nou pou fer fas avek bann sityasyon ki fer nou per. Ler nou annan bon zizman menm si nou per, sa i kapab ed nou rapel ki napa personn oubyen nanryen ki pli pwisan ki Zeova. (Ps. 27:1) Zeova i kapab ed nou dan nenport sityasyon menm bann ki paret napa en solisyon. Sanmenm sa ki ti arive avek profet Zonas. I ti en dimoun spirityel me pour li kapab desarz en responsabilite ki ti difisil, i ti bezwen annan bon zizman.
14. Petet akoz Zonas ti ezite pour fer sa ki Zeova ti’n demann li?
14 Zeova ti demann Zonas pour fer en keksoz difisil. I ti bezwen al Niniv pour dir sa bann dimoun ki Zeova ti pe al detrir zot. (Zon. 1:1, 2) Ki mannyer ou ti pou santi si ou ti’n ganny demande pour fer sa? Zonas ti bezwen marse depi Izrael ziska Niniv e sa vwayaz ti pou pran apepre en mwan. Bann Asiriyen ti koni konman bann dimoun ki ti agresiv e vyolan. Niniv ti menm ganny apele “lavil ki touy lezot.” (Nao. 3:1, 7) Olye fer sa ki Zeova ti’n demann li, Zonas ti sov lwen.—Zon. 1:3.
15. Ki mannyer Zonas ti devlop plis konfyans dan Zeova? (Zonas 2:6-9)
15 Zonas ti pe sove ler Zeova ti fer en mirak pour sov son lavi. Sa ti fer Zonas rapel ki Zeova i pwisan. (Zon. 1:15, 17) Zonas ti aprann en leson. Menm si i ti per pour al Niniv, aprezan i ti konmans konsantre lo lefet ki Zeova i kapab protez li kont okenn danze. (Lir Zonas 2:6-9.) Ler Zeova ti donn li en lot loportinite pour fer sa ki i ti’n demann li, Zonas ti obeir. I ti al Niniv e bann dimoun laba ti ekout li e zot ti ganny sove.—Zon. 3:5.
16. Ki mannyer ler nou annan bon zizman, sa i kapab ed nou fer fas avek bann sityasyon ki fer nou per? (Proverb 29:25) (Vwar portre.)
16 Ki nou kapab aprann avek sa resi? Nou pa anvi vin sitan per sa ki dimoun i kapab fer nou, ki sa i anpes nou ador Zeova. (Lir Proverb 29:25.) Ler Zonas ti demontre bon zizman, i ti kapab konsantre lo lafason ki Zeova ti pe ed li olye enkyet konsernan bann keksoz ki ti kapab ariv li. Nou osi ler nou per, nou devret reflesir lo lafason ki Zeova in ed e protez nou dan lepase. Nou osi kapab medit lo legzanp bann frer ek ser ki’n reisi fer fas avek bann sityasyon ki’n fer zot per oubyen ki’n desarz bann responsabilite difisil par depan lo Zeova.a (Ebr. 13:6) Annou demontre bon zizman par met tou nou konfyans dan Zeova e ed lezot pour fer parey.
Legzanp Zonas i ansenny nou ki bon zizman i kapab ed nou pour aksepte gidans Bondye e pour reisi dan bann sityasyon difisil (Vwar paragraf 16)
KONTINYEN DEMONTRE BON ZIZMAN
17. Ki mannyer nou kapab kontinyen annan bon zizman?
17 Parey nou’n vwar, ler nou demontre bon zizman, sa i kapab ed nou pour fer fas avek bann sityasyon difisil dan en bon fason. Ki mannyer nou kapab kontinyen annan bon zizman? Zeova i sa enn ki pli byen kapab ed nou e i fer sa atraver son Parol ek son lespri sen. (Nee. 9:20; Ps. 32:8) I donn nou bann konsey ki kapab ed nou fer bann desizyon saz e kontrol nou bann lemosyon. (Ps. 119:97-101) Ler nou etidye sa ki Labib i dir e nou demann Zeova pour donn nou son lespri sen, sa pou ed nou annan bon zizman. I pou osi ed nou pour konpran en sityasyon pli byen e pour konn sa pli bon fason pour fer fas avek sa sityasyon, pour ki sa ki nou dir e fer i an armoni avek fason panse Zeova.—Prov. 21:11, not.
18. Ki ou determinen pour fer?
18 Annou kontinyen demann Zeova pour ed nou annan bon zizman. (Ps. 14:2) Si nou fer sa, nou pou toultan “azir avek bon zizman.” (Prov. 21:16) Nou pou anvi fer sa toultan e dan tou sityasyon. Sa pou fer ki nou “pou reisi.”
KANTIK 42 Lapriyer serviter Bondye
a Par egzanp, vwar leksperyans Georgiy Porchulyan dan sa seri lartik “Life Stories of Jehovah’s Witnesses” ki dan JW Library® oubyen lo jw.org an Angle.