Hwɔɔmi Mɔ INTANƐTI NƆ NITO HE
Hwɔɔmi Mɔ
INTANƐTI NƆ NITO HE
Dangme
Ɛ
  • ã
  • á
  • ɛ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ
  • ɔ́
  • í
  • ĩ
  • BAIBLO
  • WOMIHI
  • ASAFO MI KPEHI
  • nwt bf. 2426-2429
  • A2 Níhi Nɛ Ngɛ Sisi Tsɔɔmi Nɛ ɔ Mi

Ngmami nɛ ɔ he video be amlɔ nɛ ɔ.

Wa kpa mo pɛɛ nyagba ko he je ɔ, video ɔ hí jemi.

  • A2 Níhi Nɛ Ngɛ Sisi Tsɔɔmi Nɛ ɔ Mi
  • Ngmami Klɔuklɔu ɔ—Je Ehe Sisi Tsɔɔmi
  • Munyu Nɛ Ngɛ Kaa Enɛ ɔ
  • Baiblo Sisi Tsɔɔmi Nɛ Mi Tɛ
    Hwɔɔmi Mɔ E Ngɛ Yehowa Matsɛ Yemi ɔ He Gɔgɔ Fiae—2015
  • A1 Mlaahi Nɛ Kudɔɔ Baiblo Sisi Tsɔɔmi
    Ngmami Klɔuklɔu ɔ—Je Ehe Sisi Tsɔɔmi
  • Yehowa Ji Mawu Nɛ E Kɛ Nɔ Sɛɛɔ Ní
    Hwɔɔmi Mɔ E Ngɛ Yehowa Matsɛ Yemi ɔ He Gɔgɔ Fiae—2015
Ngmami Klɔuklɔu ɔ—Je Ehe Sisi Tsɔɔmi
A2 Níhi Nɛ Ngɛ Sisi Tsɔɔmi Nɛ ɔ Mi

A2

Níhi Nɛ Ngɛ Sisi Tsɔɔmi Nɛ ɔ Mi

A je Kristofohi A Hela Ngmami ɔ kpo ngɛ Blɛfo gbi mi ngɛ jeha 1950 ɔ mi, nɛ a je Ngmami Klɔuklɔu ɔ—Je Ehe Sisi Tsɔɔmi mluku ɔ kpo ngɛ Blɛfo gbi mi ngɛ jeha 1961 ɔ mi. Kɛ je jamɛ a be ɔ mi kɛ ma nɛ ɔ, a tsɔɔ Ngmami Klɔuklɔu ɔ sisi kɛ je gbihi nɛ a ngma Baiblo ɔ ngɛ mi kekleekle ɔ mi, nɛ nihi nɛ a hiɛ pe ayɔ akpe nyɔngmahi abɔ nɛ a tuɔ gbihi nɛ hiɛ pe 310 ná sisi tsɔɔmi nɛ da nɛ e kanemi yi nɛ ɔ he se wawɛɛ.

Ngɛ jeha nyingmi enuɔ nɛ be ɔ mi ɔ, gbihi fuu tsake. Je Ehe Baiblo Sisi Tsɔɔmi Ajla Toli ɔmɛ na kaa, e he hia wawɛɛ nɛ a tsɔɔ Baiblo ɔ sisi ngɛ blɔ nɛ e maa ta nihi nɛ a kaneɔ Baiblo ɔ mwɔnɛ ɔ a tsui he ɔ nɔ. Enɛ ɔ he ɔ, a kɛ níhi nɛ nyɛɛ se nɛ ɔmɛ tsu ní konɛ a nyɛ nɛ a su oti nɛ ɔ he:

  • A kɛ munyuhi nɛ a kɛ pɔɔ ní tsumi mwɔnɛ ɔ nɛ a sisi numi yi lɛ tsu ní. Kaa nɔ hyɛmi nɔ́ ɔ, mwɔnɛ ɔ, ke a kɛ munyungu nɛ ji “jeyo” aloo “jeyihi” tsu ní kɛ kale yo enyɔne loo nɔ́ nɛ hyɛ pe jã nɛ nɔ ko ngɔ kɛ piɛɛ e yo he ɔ, nihi fuu nui sisi, lɔ ɔ he ɔ, bɔ nɛ pee nɛ sisi numi ɔ nɛ pee heii ɔ, a ngɔ munyu nɛ ji “yo kpa” aloo “yi kpahi” kɛ tsu ní. (2 Mose 21:8; 2 Samuel 15:16) A tsake munyungu nɛ ji “asoyi” ɔ kɛ pee “yi sɛmi ha” ejakaa nihi fuu nui “asoyi” ɔ sisi. (4 Mose 8:7) A tsake munyungu nɛ ji “yaholɔ” kɛ pee “tuutuu polɔ.” (1 Mose 38:15) A tsake munyuza nɛ ji “yeyeeye peemi” kɛ pee “tsui yemi,” “haomi,” aloo “nyagba,” konɛ sisi numi nɛ a ngɛ hlae ɔ nɛ je kpo ngɛ kuku fɛɛ kuku mi.—Mateo 6:25; Marko 4:19; 1 Petro 5:7 sisi ningma.

    Blema Hebri kɛ Hela munyungu nɛ a tsɔɔ sisi ke “ngmɛdu” ɔ, ma nyɛ maa da si ha dumi wu kɛ adesa nina aloo sisi bimɛ, nɛ e ma nyɛ da si ha nyumu he nyu po. Akɛnɛ nihi kɛ Dangme munyungu nɛ ji “ngmɛdu” pɔɛ ní tsumi mwɔnɛ ɔ ke a ngɛ adesa he munyu tue he je ɔ, he fɛɛ he nɛ munyungu nɛ ɔ maa je kpo ngɛ ɔ, a hyɛɔ nɔ́ nɛ a ngɛ he munyu tue ɔ, nɛ a kɛ munyungu nɛ sa tsuɔ ní ngɛ lejɛ ɔ. (1 Mose 1:11; 22:17; 48:4; Mateo 22:24; Yohane 8:37) Amlɔ nɛ ɔ, ke a ngɛ Eden si womi ɔ nɛ ngɛ 1 Mose 3:15 ɔ he munyu tue, behi fuu ɔ, a kɛ munyungu nɛ ji “nina” lɛ tsuɔ ní.

    Baiblo sisi tsɔɔmi komɛ kɛ munyu nɛ ji “Abosiami a je la” tsu ní, nɛ lɔ ɔ ha nɛ nihi babauu náa susumi ɔ kaa Abosiami slɛ la ko nɛ́ a maa sã yayami peeli ngɛ mi. Se sisi numi nɛ ɔ dɛ kulaa nɛ e ji lakpa tsɔɔmi hulɔ. Enɛ ɔ he ɔ, ngɛ Baiblo nɛ ɔ mi ɔ, a kɛ Hela munyungu nɛ ji “Gehena” a tsu ní. E ji dɔgba ko nɛ a sakeɔ gbogboehi kɛ dwɔmi kɛ pueɔ mi ngɛ blema Yerusalem, se pi he ko nɛ a sãã adesahi ngɛ hɛ ngmengmle. Yesu kɛ e kaseli ɔmɛ ngɔ Gehena kɛ tsu ní kɛ pee neneene tue gblami nɛ ji “gbenɔ enyɔne” ɔ, nɛ daa si kɛ ha neneene hɛ mi kpatami ɔ he okadi.—Mateo 5:22; 10:28.

  • Baiblo munyunguhi nɛ a tsɔɔ mi. Be komɛ ɔ, e he hia nɛ a tsɔɔ munyungu komɛ nɛ a kɛ tsu ní ngɛ Baiblo sisi tsɔɔmi komɛ a mi ɔ mi, konɛ nihi nɛ a nu sisi saminya. Kaa nɔ hyɛmi nɔ́ ɔ, a tsake munyungu nɛ ji “Gbeje” kɛ pee “Yɔkɔ.” Ejakaa, nihi nu gbeje sisi kaa e ji he ko nitsɛnitsɛ nɛ nihi nɛ a gbo ɔ ngɛ. Se amlɔ nɛ ɔ, a kɛ munyungu nɛ ji yɔkɔ ɔ tsu ní konɛ sisi numi nɛ ngɛ se nɛ ji gɔ aloo sãamuɔ ɔ nɛ pee heii. Nɛ he fɛɛ he nɛ “Yɔkɔ” nɛ ningma okadi ngua lɛ je sisi je kpo ngɛ ɔ, a ngɔ sisi ningma kɛ wo he nɛ tsɔɔ Hebri kɛ Hela munyungu nɛ a tsɔɔ sisi ke “Yɔkɔ” ɔ mi.—La 16:10; Ní Tsumi 2:27.

    A pɔɔ Hebri munyungu nɛ ji neʹphesh kɛ Hela munyungu nɛ psy·kheʹ ɔ sisi tsɔɔmi ke “klaa.” Nihi fuu hɛɛ sisi numi slɔɔtoslɔɔtohi ngɛ munyungu nɛ ji “klaa” he, enɛ ɔ he ɔ, bɔ nɛ a tsɔɔ mi ha a yeɔ buaa nihi nɛ́ a kaneɔ Baiblo ɔ nɛ́ a na bɔ nɛ nihi nɛ mumi klɔuklɔu ɔ kudɔ mɛ nɛ a ngma Baiblo ɔ ngɔ Hebri kɛ Hela munyungu nɛ ɔmɛ kɛ tsu ní ha saminya. Munyungu nɛ ɔmɛ ma nyɛ maa da si ha (1) adesa, (2) adesa wami, (3) adebɔ níhi nɛ a ngɛ wami mi, (4) níhi nɛ nɔ ko suɔ wawɛɛ aloo e jloɔ nɔ, aloo ngɛ si fɔfɔɛ komɛ a mi ɔ, e ma nyɛ maa da si ha (5) nihi nɛ a gbo. Se, akɛnɛ e slo nɔ́ nɛ baa nihi a juɛmi mi ke a nu munyungu nɛ ji “klaa” a he je ɔ, a ma nya si kaa he fɛɛ he nɛ Hebri munyungu nɛ ji neʹphesh kɛ Hela munyungu nɛ ji psy·kheʹ ɔ maa je kpo ngɛ ɔ, a maa hyɛ sisi numi nɛ e sa nɛ a kɛ ma tsu ní ngɛ lejɛ ɔ, nɛ a ma ha lɛ sisi ningma nɛ ji “Aloo ‘klaa.’” (Kaa nɔ hyɛmi nɔ́ ɔ, moo hyɛ 1 Mose 1:20; 2:7; 3 Mose 19:28; La 3:2; Abɛ 16:26; Mateo 6:25.) Se, ngɛ asilɛ komɛ loo ngmami komɛ nɛ nihi le wawɛɛ ɔ mi ɔ, a kɛ munyungu nɛ ji “klaa” a tsu ní, nɛ a kɛ sisi ningma nɛ kɛ nɔ yaa Munyu Komɛ A Sisi Tsɔɔmi blɔ he ɔ, aloo nɛ tsɔɔ blɔ kpa nɔ nɛ a ma nyɛ maa tsɔɔ sisi ngɛ ɔ wo he.—5 Mose 6:5; La 131:2; Abɛ 2:10; Mateo 22:37.

    Jehanɛ hu ɔ, ke munyungu nɛ ji “setsomingmɛ” ɔ je kpo ngɛ he nɛ setsomingmɛ nitsɛ he munyu lɛ a ngɛ tue ɔ, a siɔ lɛ jã. Se, ke pi setsomingmɛ nitsɛ he munyu nɛ a ngɛ tue kaa bɔ nɛ e ji ngɛ La 7:9 kɛ Yeremia 17:10 kɛ Kpojemi 2:23 ɔ lɛɛ, a kɛ munyuza komɛ kaa “bɔ nɛ nɔ nuɔ he ha ngɛ e mi tɔɔ” aloo “susumihi nɛ a mi kuɔ” tsuɔ ní, nɛ a kɛ e sisi tsɔɔmi tɛɛ ngɛ Hebri kɛ Hela gbi mi ɔ wo a he ngɛ sisi ningma a mi.

    Ngɛ Hebri kɛ Hela gbi mi ɔ, munyungu nɛ a tsɔɔ sisi ke “tsui” ɔ daa si ha tsui ɔ nitsɛ, nɛ a kɛ tsuɔ ní ngɛ okadi peemi blɔ nɔ hulɔ. Enɛ ɔ he ɔ, behi fuu ɔ, a kɛ tsuɔ ní jã ngɛ Baiblo ɔ mi. Nɛ jã lɛ e ji ngɛ Dangme mi. Se, ke a kɛ tsui ɔ tsu ní ngɛ Baiblo ɔ mi he komɛ nɛ e sisi numi maa ye ɔ, a tsakeɔ bɔ nɛ a kɛ tsu ní ha a konɛ sisi numi ɔ nɛ pee heii. Kaa nɔ hyɛmi nɔ́ ɔ, ngɛ Abɛ womi ɔ mi ɔ, a tsɔɔ Hebri munyu nɛ sisi ji “e be tsui nɛ nuɔ nɔ́ sisi” ɔ sisi ke “e be juɛmi,” nɛ a ngɔ e sisi tsɔɔmi ngɛ Hebri gbi mi ɔ kɛ wo sisi ningma mi. (Abɛ 6:32; 7:7) A tsɔɔ munyungu komɛ kaa, “zɔ,” “he lo,” kɛ “koli,” a sisi ngɛ jamɛ a blɔ ɔ nɔuu nɔ, konɛ sisi numi ɔ nɛ pee heii. (1 Mose 45:18; Fiɛɛlɔ 5:6; Hiob 16:15) A tsɔɔ munyungu nɛ ɔmɛ ekomɛ a mi ngɛ “Baiblo Mi Munyu Komɛ A Sisi Tsɔɔmi” blɔ he ɔ.

Ní kpahi nɛ a ngɛ Baiblo nɛ ɔ mi:

A kɛ sisi ningmahi tsu ní ngɛ Baiblo sisi tsɔɔmi nɛ ɔ mi. A gba sisi ningma amɛ a mi kɛ wo fãhi nɛ nyɛɛ se nɛ ɔmɛ a mi:

  • “Aloo” E ji blɔ kpa nɛ a ma nyɛ maa gu nɔ kɛ tsɔɔ Hebri, Aram, aloo Hela munyu komɛ a sisi nɛ sisi numi ɔ be tsakee.—1 Mose 1:2, sisi ningma nɛ ngɛ “Mawu he wami nɛ e kɛ tsuɔ ní ɔ” he; Yoshua 1:8, sisi ningma nɛ ngɛ “pue o yi mi tɛ ngɛ he” ɔ he.

  • “Baiblo komɛ de ke” E ji blɔ kpa nɔ nɛ a ma nyɛ maa gu kɛ tsɔɔ munyu ko sisi nɛ́ lɔ ɔ hu da, se e hɛɛ sisi numi kpa kulaa.—1 Mose 21:6, sisi ningma nɛ ngɛ “kɛ mi maa muɔ” ɔ he; Zakaria 14:21, sisi ningma nɛ ngɛ “Kanaanno” ɔ he.

  • “Ngɛ Hebri gbi mi; Ngɛ Aram gbi mi; Ngɛ Hela gbi mi.” E ji Hebri, Aram, aloo Hela munyu nɛ a tsɔɔ sisi tɛɛ loo a tsɔɔ sisi numi nɛ ngɛ mi ɔ sisi. —1 Mose 30:3, sisi ningma nɛ ngɛ “e fɔ bimɛ kɛ ha mi” ɔ he; 2 Mose 32:9, sisi ningma nɛ ngɛ “a tue mi ti” ɔ he.

  • Munyu komɛ a sisi numi kɛ munyu komɛ a mi tsɔɔmi Biɛ komɛ a sisi numi (1 Mose 3:17, sisi ningma nɛ ngɛ “Adam” he; 2 Mose 15:23, sisi ningma nɛ ngɛ “Mara” he); níhi a mi jiɔmi kɛ a susumi (1 Mose 6:15, sisi ningma nɛ ngɛ “kɔni fã” he); nɔ́ nɛ biɛ nane mi dalɔ komɛ daa si kɛ ha (2 Mose 24:11, sisi ningma nɛ ngɛ “E” he); munyu komɛ nɛ a tsɔɔ mi ngɛ Mi Tsɔɔmi Munyu kɛ Munyu Komɛ A Sisi Tsɔɔmi ɔ mi.—1 Mose 37:35, sisi ningma nɛ ngɛ “Yɔkɔ” he; Mateo 5:22, sisi ningma nɛ ngɛ “Gehena” he.

Ngɛ Baiblo nɛ ɔ hɛ mi bafa amɛ a mi ɔ, o maa na munyuyi nɛ ji “Mawu Munyu ɔ Nya Blimi.” O maa na Baiblo ɔ sisije tsɔɔmi ɔmɛ ngɛ lejɛ ɔ. Ke o je Kpojemi womi ɔ nɔ nɔuu pɛ ɔ, kɛkɛ o yaa “Baiblo ɔ Mi Womi Ɔmɛ A He Sane” ɔ nɔ, lɔ ɔ se ɔ, o yaa “Baiblo ɔ Mi Munyunguhi Nɛ A To Nya” a nɔ, kɛkɛ lɔ ɔ se hu ɔ, o yaa “Baiblo Mi Munyu Komɛ A Sisi Tsɔɔmi” ɔ nɔ. Munyu Komɛ A Sisi Tsɔɔmi ɔ yeɔ buaa ní kanelɔ ɔ nɛ e nuɔ Baiblo ɔ mi munyu komɛ a sisi saminya. O maa na níhi nɛ nyɛɛ se nɛ ɔmɛ ngɛ Mi Tsɔɔmi Munyu A mi: “Sisi Tomi Mlaahi Nɛ Kudɔɔ Baiblo Sisi Tsɔɔmi,” “Níhi Nɛ Ngɛ Sisi Tsɔɔmi Nɛ ɔ Mi,” “Bɔ Nɛ Pee Nɛ Wa Nine Su Baiblo ɔ Nɔ,” “Mawu Biɛ ɔ Je Kpo Ngɛ Hebri Ngmami ɔ Mi,” “Mawu Biɛ ɔ Je Kpo Ngɛ Kristofohi A Hela Ngmami ɔ Mi,” “Daka: Gbali Kɛ Matsɛmɛ Nɛ A Hi Yuda Kɛ Israel,” kɛ “Yesu Zugba a Nɔ Si Himi.” Níhi nɛ ngɛ Mi Tsɔɔmi Munyu B ɔ mi ji zugba he fonihi, dakahi, kɛ ní kpahi nɛ maa ye bua nihi nɛ a kaseɔ Baiblo ɔ saminya a.

Ngɛ Baiblo womi ɔ eko fɛɛ eko sisije ɔ, o maa na Baiblo womi ɔ mi munyuhi nɛ́ a to nya kɛ wo yihi a mi, kɛ kukuhi nɛ o maa na jamɛ a munyu ɔmɛ ngɛ. Enɛ ɔ yeɔ buaa ní kanelɔ ɔ nɛ e leɔ níhi nɛ ngɛ jamɛ a Baiblo womi ɔ mi. Ngɛ bafa fɛɛ bafa a, a kɛ ningma okadi komɛ wo ngmami ɔ mi munyu ɔ ekomɛ a he, nɛ a to jamɛ a ningma okadi ɔmɛ a nya ngɛ bafa a kpɛti (Marginal References). A tsɔɔ ngmami komɛ nɛ a kɛ munyuhi nɛ ngɛ jamɛ a ningma okadi ɔmɛ a he ɔ ngɛ tsakpa.

    Dangme Womihi Tsuo (2000-2026)
    Moo Je Mi
    Moo Sɛ Mi
    • Dangme
    • Kɛ Mane
    • Bɔ Nɛ O Suɔ Lɛ Ha
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • E He Mlaahi
    • Laami Sanehi A He Mlaahi
    • Laami Sanehi A He Blɔ Nya Tomi
    • JW.ORG
    • Moo Sɛ Mi
    Kɛ Mane