Lobo Manyen Kit Ma Lubanga Ociko
BAIBUL, Ginacoya pa Lubanga, omiyo wapong ki gen i kare ma owaco ni: “Watye ka kuro polo manyen ki lobo manyen, ka ma kit ma atir bedo iye.”—2 Petero 3:13.
Ngo ma “polo manyen” obedo? Baibul kubo polo ki loc. (Tic pa Lukwena 7:49) “Polo manyen” man aye gamente manyen ma obiloyo lobo. Obedo gin manyen pien obileyo kaka yub me kare man me loc; dok bene obedo alokaloka manyen pi lok me cobo yub pa Lubanga. En aye obedo Ker ma Yecu opwonyo-wa me lego pire. (Matayo 6:10) Kit ma Lubanga aye ocako tere dok en bedo i polo, omiyo gilwongo ni “ker me polo.”—Matayo 7:21.
Ngo ma “lobo manyen” obedo? Pe obedo lobo aloba mo ma dok nyen, kit ma Baibul tito kwede ka maleng ni lobo-ni gibibedo iye nakanaka. “Lobo manyen” ni obedo dul pa dano manyen. Obibedo nyen pien nongo jo maraco dong gijwerogi woko ki iye. (Carolok 2:21, 22) Jo ducu ma gibibedo kwo i kare meno gibimiyo woro dok gibibedo ki winy bot Lacwec kun nongo gikwo i yo ma rwatte ki gin ma en mito. (Jabuli 22:27) Kitye ka lwongo jo me rok ducu me pwonyo jammi ma mitte magi ki me loko kwogi i yo ma rwatte ki gin ma gipwonyo i kare ni. In mono itye ka timo meno?
I lobo manyen pa Lubanga, jo ducu gibiworo loc pa Lubanga. Tika marri pi Lubanga cwalli me lworo en? (1 Jon 5:3) Man mono nen i paco-ni, i ka ticci nyo i gang kwan, ki yo ma i tero kwede kwo-ni?
Dano ducu biribbe i woro Lubanga acel me ada, i lobo manyen meno. In mono i woro Lacwec me polo ki lobo? Yo me woro ni mono ada ribo kin in ki luworo wediwu me lobo, rok ducu, ki leb-gu ducu?—Jabuli 86:9, 10; Icaya 2:2-4; Jepania 3:9.
[Bok i pot karatac 17]
Lubanga Ocikke pi Jammi Magi
Lubanga ma en aye Lacwe polo ma nen ki lobo, ocikke pi jammi man. En aye obedo ngat ma Yecu Kricito onyuto macalo ‘Lubanga acel me ada.’—Jon 17:3.
Dano mapol giworo lubanga mogo ma gin aye guketo. Milion mapol girumo cong-gi i nyim cal ma pe ki kwo. Jo mukene gimiyo deyo i kom yub pa dano, ryeko ma ocung i kom woro me jammi me kom, nyo mittigi kengi. Kadi wa jo ma giwaco ni gitiyo ki Baibul bene pe gimiyo deyo i kom ngat ma ginyuto ni en “aye Lubanga; me ada.”—Nwoyo Cik 4:35.
Ma dok i kome kene Lacwec owaco ni: “An abedo Jehovah. Meno aye nyinga.” (Icaya 42:5, 8, NW) Nying man tye maromo tyen 7,000 kulu i leb ma okwongo ma gicoyo kwede Baibul. Yecu Kricito opwonyo lupwonnye-ne me lega ni: “Wonwa ma tye i polo, giwor nyingi maleng.”—Matayo 6:9.
Lubanga obedo ngat ma nining? En otito lok i kome kekene ni ebedo ngat ma ‘lakica dok maro dano, kiniga pe make oyot, marre ma pe lokke dwong, en lagen mada’ ento en obedo ngat ma pe weko miyo pwod i kom jo ma gikwero winyo cikke akaka. (Nia 34:6, 7, NW) Tekwaro ma nyuto kit ma en obedo ka tic kwede ki dano nyuto atir pa lok meno.
Nying man kacel ki ngat ma ocung pire ni, omyero kiwor, nyo kiter calo gin maleng. Macalo Lacwec ki Laloc me polo ki lobo, en aye myero me nongo woro-wa ducu. In mono itye ka miye woro man?
[Bok/Cal ma tye i pot karatac 18]
Alokaloka Ango ma ‘Polo ki Lobo Manyen’ Bikelo?
Loko lobo me doko Paradic Luka 23:43
Dul dano ma gua ki i lobe ducu, Jon 13:35;
rok ducu, ki leb-gu ducu ma Niyabo 7:9, 10
guribbe kacel ki mar
Kuc i lobo ducu, ki piny mukwe Jabuli 37:10, 11;
mot pi dano ducu Mika 4:3, 4
Tic ma yomo cwiny, cam muromo Icaya 25:6; 65:17, 21-23
Two, kumo ki to kibijwayo woko Icaya 25:8;
Niyabo 21:1, 4
Lobo ma oribbe i woro Niyabo 15:3, 4
Lubanga acel me ada
[Bok/Cal ma tye i pot karatac 19]
In Mono Ibinongo Mot?
Lubanga pe loko lok goba!—Tito 1:2.
Jehovah otito atir ka maleng ni: “Lok ma a ki i doga . . . pe bidwogo bota nono ma pe otiyo gin mo, lokka bitiyo gin ma amito ni oti, dok bicobo gin ma acwale pire.”—Icaya 55:11.
Jehovah dong tye ka cweyo “polo manyen ki lobo manyen.” Gamente me polo ni dong ocako tic woko. Gutti me te “lobo manyen” dong gicibo woko.
Inge tito pi jammi mamwonya mogo ma ‘polo ki lobo manyen’ bikelo bot dano, Niyabo okubo dog Lubanga kikome, en won twer ma malo twal ma owaco ni: “Nen, aketo jammi ducu odoko manyen.” Ka dok bene owacci, “Co lok man, pien lok magi lok ma gene dok me ada.”—Niyabo 21:1, 5, NW.
Dong peny ma pire tek tye ni, wan mono watye ka loko kwowa i kit ma mitte me wek gikwan-wa me bedo but dul me “lobo manyen” i te twero me “polo manyen”?