Wi Lubele ma i LAIBRARI ME INTANET
Wi Lubele
LAIBRARI ME INTANET
Acholi
  • BAIBUL
  • BUKKE
  • COKKE
  • nwt pot 55-58
  • Lok Mogo me Baibul ma Kigonyogi

Vidio mo pe kany.

Timwa kica, peko mo manok otimme i kom vidio.

  • Lok Mogo me Baibul ma Kigonyogi
  • Baibul—Jiri ma Matayo Ocoyo
  • Wi lok matinotino
  • A
  • B
  • D
  • G
  • K
  • L
  • N
  • O
  • T
  • W
  • Y
Baibul—Jiri ma Matayo Ocoyo
Lok Mogo me Baibul ma Kigonyogi

Lok Mogo me Baibul ma Kigonyogi

A B D G K L N O T W Y

A

  • Abor.

    Man obedo tim me buto i kin laco nyo dako munyomme ki ngat mukene ma pe obedo luotte.—Nia 20:14; Mat 5:27; 19:9.

  • Ayoko.

    Man obedo yat ma kipayo ma onongo kiketo arii i wi gwok dano, dok kingabo iye yec tung ryoryo. Ayoko bene onongo kiketo arii i ngut leyi aryo (pol kare dyangi) ka gitye ka ywayo jami me tic i poto nyo gadigadi. Kit macalo opii onongo pol kare gitiyo ki ayoko me tingo yec mapek-ki, onongo kitiyo ki nyig lok me ayoko me nyuto ni ngat moni obedo opii nyo tye i te twero pa ngat mukene, nyo me cung pi aunauna nyo deno can. Kwanyo nyo turo ayoko onongo cung pi gonyo ngat mo ki i opii, dic nyo can.—Levi 26:13; Mat 11:29, 30.

B

  • Batija.

    Nyig lok man gonnye ni luto i pii. Yecu owaco ni jo ma gimito doko lulub kore myero gunong batija. Ginacoya bene loko i kom batija ma Jon omiyo, batija ki cwiny maleng, batija ki mac, ki dong mukene.—Mat 3:11, 16; 28:19; Jon 3:23; 1Pet 3:21.

  • Bongo Kicika.

    Man onongo obedo bongo maleng ma kiyubo maber dok kicweyo iye cal lukerubi ma poko kin Kabedo Maleng ki Kabedo Maleng Makato Ducu i kema ki dong lacen i ot pa Lubanga.—Nia 26:31; 2Tekwaro 3:14; Mat 27:51; Ibru 9:3.

D

  • Dekapoli.

    Boma pa Lugrik, ma yam onongo tye ki boma apar keken (nying man a ki i nyig lok me leb Grik ni deʹka, ma gonnye ni “apar,” ki poʹlis, ma gonnye ni “boma”). Onongo bene obedo nying kabedo ma tye tung kunyango me Nam me Galilaya ki Kulu Jordan, ka ma pol pa boma magi onongo nonge iye. Kabedo magi onongo ngene adada pi cato wil ki tekwaro pa Lugrik. Yecu okato ki i kabedo man, ento pe tye coc mo keken ma nyuto ni en olimo boma mo keken i kingi.—Mat 4:25; Mar 5:20.

  • Denari.

    Man onongo obedo nyig cente pa Luroma ma kiyubo ki ryal, ma pekke romo guram 3.85, dok tye ki cal pa Cecar i bute tungcel. Onongo obedo cente ma kiculo pi tic me nino acel dok en aye onongo obedo “mucoro” ma Lajudaya acel acel culo bot Luroma.—Mat 22:17; Luka 20:24.

  • Drakma.

    I Ginacoya me leb Grik, drakma obedo nyig cente pa Lugrik ma kiyubo ki ryal, dok pekke onongo romo guram 3.4.—Mat 17:24.

G

  • Geena.

    Man nying me leb Grik pi Nota me Kinom, ma onongo tye i nge boma me Jerucalem macon. (Jer 7:31) Yam kitito ni kabedo man bipong ki kom dano muto. (Jer 7:32; 19:6) Jo mogo giwaco ni: “Geena cung pi mac ma pe to, ka ma kiwango iye tipo pa jo muto.” Ento, onongo pe kibolo dano nyo lee makwo i Geena. Pi meno, Geena pe cung pi mac ma pe to. Me ka meno, Yecu ki lupwonnyene guporo Geena ki to matwal, ma en aye “to me aryo.”—Yabo 20:14; Mat 5:22; 10:28.

  • Ginkok.

    Wel ma kiculo me gonyo ngat moni ki i opii, pwod, deno can, bal, nyo cul ma myero en ocul. Wel man onongo pe kare ducu kiculo ki cente. (Ic 43:3) Ginkok onongo mitte pi jami mapatpat. Me labolle, i lobo Icrael, lutino kayo ducu ma co, kadi bed pa dano nyo pa lee onongo gubedo pa Jehovah. Dok onongo mitte ni kicul ginkok wek kigonygi ki i tic i ot pa Jehovah. (Wel 3:45, 46; 18:15, 16) Ka twon mager ma pe kitweyo oneko ngat mo, onongo mitte ni rwod dyang meno ocul ginkok me koko kwone wek pe kineke. (Nia 21:29, 30) Ento onongo pe kiye ginkok pi dano ma oneko nek akaka. (Wel 35:31) Ma dong pire tek loyo, Baibul oloko i kom ginkok ma Kricito oculo ki miyo kwone macalo gityer wek egony dano ma luwiny ki i bal kacel ki to.—Jab 49:7, 8; Mat 20:28; Ep 1:7.

K

  • Kare ma Kricito Bibedo Tye.

    I kabedo mogo i Ginacoya me leb Grik, lok man tito kare ma Yecu bibedo tye macalo Kabaka, nicakke i kare ma kikete me loc i polo nio wa i agikki me kare man. Tye pa Kricito pe kwako mere binone ki dong aane woko oyotoyot; ento, birii pi kare mo.—Mat 24:3.

  • Kare me agikki me lobo man.

    Man obedo kare ma biterowa wa i agikki piny me lobo man ma Catan aye loyo-ni. Kare man birwatte ki kare me tye pa Kricito. I te tela pa Yecu, lumalaika “gibicito ci gipoko jo maraco ki i kin jo ma kitgi atir” dok gibijwerogi woko. (Mat 13:40-42, 49) Lupwonnye pa Yecu gubedo ki miti me ngeyo awene ma “kare me agikki” bibino iye. (Mat 24:3) Ma peya en odok i polo, Yecu ocikke bot lulub kore ni ebibedo kwedgi nio wa i kare meno.—Mat 28:20.

  • Keno Tyer.

    Man obedo keno ma kicweyo lamal kun kitiyo ki lobo, godi, kidi ma kipayo, nyo bao ma kimwono kome ki nyonyo, dok onongo kiwango iye gityer mapatpat nyo odok eceta. I kicika mukwongo me kema ki dok ma i ot pa Lubanga, onongo tye iye “keno tyer me jabu” matidine me wango odok eceta. Onongo kiyubo ki bao ci kimwono kome ki jabu. “Keno tyer me mola” ma kiyubo madit me wango gityer onongo tye woko i dyekal. Jo ma onongo giworo lubange me goba bene onongo gitiyo ki keno tyer.—Nia 39:38, 39; 1Luker 6:20; Mat 5:23, 24; Luka 1:11; Tic 17:23.

  • Kerode.

    Nying me dog ot pa luker ma onongo giloyo Lujudaya, ma kicimogi ki i Roma. Kabaka mukwongo i kingi onongo obedo Kerode Madit, ma ngene adada pi roco ot pa Lubanga i Jerucalem ki pi miyo rukca me neko lutino awobe matino i tutene me neko Yecu. (Mat 2:16; Luka 1:5) Kicimo Kerode Arkelao ki Kerode Antipac, ma gubedo awobe pa Kerode Madit, me loyo kabedo mapatpat ma yam wongi loyo. (Mat 2:22) Antipac onongo obedo laloc me distrik, dok pol kare onongo kilwonge ni “kabaka.” En aye onongo laloc i kare me tic me pwony pa Yecu nio wa i kare ma jami ma i Tic pa Lukwena cura 12 otimme iye. (Mar 6:14-17; Luka 3:1, 19, 20; 13:31, 32; 23:6-15; Tic 4:27; 13:1) I nge meno, ma Kerode Agripa me Acel onongo pud obedo i loc pi kare manok keken, lamalaika pa Lubanga oneke woko. En onongo obedo lakwar Kerode Madit. (Tic 12:1-6, 18-23) Wode, Kerode Agripa me Aryo, odoko laloc ci oloyo nio wa i kare ma Lujudaya gujemo kwede i kom Roma.—Tic 23:35; 25:13, 22-27; 26:1, 2, 19-32.

  • Kicaa vino.

    Kicaa ma kiyubo ki laa lee, calo laa dyel nyo romo, dok kitiyo kwede me gwoko kongo vino. Onongo kiketo kongo i kicaa manyen, pien ka kongo woto ki cek, cako yenyo, ci yamo pong woko i kicaa. Kicaa manyen deng; ento kicaa macon mwoc woko pien pe tele ka iye opong ki yamo.—Yoc 9:4; Mat 9:17.

  • Kwir.

    Kidi matino mulunge, yen matino nyo gweng ma onongo kitiyo kwedgi me moko tam. Onongo kicokogi i dog bongo nyo i atabo ci kiyengo. Kwir ma opoto nyo ma kikwanyo en aye nongo kwir ma kiyero. Pol kare onongo kong kilego matek ma peya kibolo kwir.—Mat 27:35; Tic 1:26.

L

  • Lalamdog Madit.

    I te Cik pa Moses, man onongo obedo lalamdog ma cung pi lwak i nyim Lubanga dok doro bene wi lulamdog mukene. En kene aye onongo kiye ni odony i Kabedo Maleng Makato Ducu, i kema ki dong lacen i ot pa Lubanga. En onongo timo meno mwaka ki mwaka i Nino me Kwanyo Bal keken. Kilwongo Yecu Kricito bene ni “lalamdog madit.” (Levi 16:2, 17; 21:10; Mat 26:3; Ibru 4:14) Ka kitiyo ki nyig lok man i Ginacoya me leb Grik i kom gurup pa “lulamdog madito,” nongo kitye ka lok i kom ludongo ma i kin lulamdog, ma i kine tye iye lulamdog madito macon kacel ki luwi dul 24 pa lulamdog.—2Tekwaro 26:20; Ejira 7:5; Mat 2:4; Mar 8:31.

  • Larac.

    Man nying ma kitiyo kwede i Ginacoya me leb Grik pi Catan, dok tyen lokke gonnye ni “Labal Nying.” Kimiyo ki Catan nying man pien en aye labal nying Jehovah ma loyo ducu, dok lakel adot gobagoba i kom lok pa Lubanga.—Mat 4:1; Jon 8:44; Yabo 12:9.

  • Lucadukayo.

    Gubedo jo ma onongo gingene adada ma gitye i te dini pa Lujudaya. I kingi, onongo tye iye luloc kacel ki lulamdog ma lulonyo dok onongo gitye ki twero madwong i kom jami ma kitimo i ot pa Lubanga. Onongo pe giye pol pa pwony me tekwaro ma Luparicayo gilubo kacel ki jami mukene ma Luparicayo giye iye. Onongo pe giye bene i kom nicer nyo i kom lumalaika dok gidag Yecu adada.—Mat 16:1; Tic 23:8.

  • Luparicayo.

    Gubedo jo ma onongo gingene adada ma gitye i te dini pa Lujudaya i cencwari me acel. Pe gubedo jo ma a ki i doggola pa lulamdog, ento onongo gilubo Cik pa Moses kore ki kore, dok guketo pwony me tekwaro pa dano lamal. (Mat 23:23) Onongo gikwero gin mo keken ma kubbe ki tekwaro pa Lugrik, dok macalo jo ma gipwonyo Cik kacel ki tekwaro pa Lujudaya, onongo gitye ki twero madwong i kom dano. (Mat 23:2-6) Jo mogo i kingi onongo bene gitye lumemba me Lukiko pa Lujudaya. Onongo pol kare gipyem ki Yecu ka odok i kom lubo Cik me Cabat, pwony me tekwarogi, ki dong pingo Yecu ribbe ki lubalo kacel ki lujog mucoro. Luparicayo mogo gudoko Lukricitayo, kadiwa Caulo me Taruco.—Mat 9:11; 12:14; Mar 7:5; Luka 6:2; Tic 26:5.

N

  • Nino me Ngolo Kop.

    Obedo nino nyo kare ma Lubanga ngolo kwede kop i kom gurup pa jo mogo, rok mapatpat, nyo dano ducu. Twero bedo kare ma kineko iye dano ma kingolo kop me to i wigi, nyo nino me ngolo kop bene twero miyo jo mukene kare me larre ki dong nongo kwo ma pe tum. Yecu kacel ki lukwenane guloko i kom “Nino me Ngolo Kop” ma bitimme i anyim ma kwako jo makwo wa ki jo ma guto con.—Mat 12:36.

O

  • Odok makur.

    Man obedo odok mutwo ma kikwanyo ki i kom yadi mogo ma kilwongogi ni Boswellia ma ginonge i Afrika ki Acia. Ka kitye ka wangone, ngwece duny makur. Onongo tye i kin jami ma kitiyo kwedgi me yubo odok eceta maleng ma kiwango i kema ki dong lacen i ot pa Lubanga. Onongo bene kiketo i gityer me moko kwon, ki dok i rek acel acel me mugati me aketa i nyim Rwot, i Kabedo Maleng.—Nia 30:34-36; Levi 2:1; 24:7; Mat 2:11.

T

  • Talanto.

    Man obedo lapim ma pek loyo ma Luibru onongo gitiyo kwede me pimo jami nyo cente. Pekke onongo romo kilo 34.2. Talanto pa Lugrik onongo dok tidi, ma pekke romo kilo 20.4.—1Tekwaro 22:14; Mat 18:24.

  • Tim tarwang.

    Kigonyo ki i nyig lok me leb Grik ni por·neiʹa, dok i Baibul kitiyo ki nyig lok man me lok i kom tim me buto ma Lubanga okwero woko. Man kwako tim me abor, tim me malaya, tim me buto i kin jo ma pe gunyomme, buto i kin co ki co nyo mon ki mon, ki dong buto ki lee. Kitiyo ki nyig lok man i Niyabo me lok i kom malaya mo ma cung pi dini goba ma nyinge “Babilon Madit.” Dok man nyuto kit ma en mer kwede ki luloc lobo pi nongo twero kacel ki lonyo.—Yabo 14:8; 17:2; 18:3; Mat 5:32; Tic 15:29; Gal 5:19.

  • Twon can madit atika.

    Yecu oloko i kom “twon can madit atika” ma onongo bitimme i Jerucalem ki dok ma lacen bitimme i kom dano ducu i kare me ‘binone ki deyo’ i anyim. (Mat 24:21, 29-31) Paulo otito ni Lubanga bilweny i kom “jo ma pe ngeyo Lubanga, ki i kom jo ma pe gilubo lok me kwena maber” madok i kom Yecu Kricito. Dok can meno obedo gin ma tye atir i wang Lubanga. Niyabo cura 19 nyuto ni Yecu aye bitelo wi mony me polo ka gicito ka lweny i kom ‘lee mager ki luker me lobo man ki monygi.’ (2Tec 1:6-8; Yabo 19:11-21) Kinyuto ni “lwak dano mapol ata” aye gibibwot ki i can meno.—Yabo 7:9, 14.

W

  • Wod pa dano.

    Lok man nonge tyen ma romo 80 i Jiri angwen-ni. Kitiyo kwede i kom Yecu Kricito dok nyuto ni kit ma kinywale anywala-ni, en odoko dano ento pe obedo lamalaika ma oruko kom pa dano. Lok man bene onyuto ni Yecu aye bicobo lok pa lanebi ma kicoyo i Daniel 7:13, 14. I Ginacoya me leb Ibru, kitiyo ki lok man i kom Ejekiel ki Daniel, me nyuto apokapoka ma tye i kin co magi ma gubedo lulok pi Lubanga-ni ki Lubanga ma omiyo botgi kwena me atita.—Ejek 3:17; Dan 8:17; Mat 19:28; 20:28.

Y

  • Yat me aunauna.

    Nyig lok me leb Grik ni stau·rosʹ, gonnye ni yat nyo tal ma ocung atir, calo ma kiguro Yecu iye-ni. Pe tye gin mo ma nyuto ni nyig lok me leb Grik man onongo obedo yatariya, calo ma onongo lukampiri gitiyo kwede macalo lanyut me dinigi pi cencwari mapol ma Kricito peya obino i lobo. “Yat me aunauna” aye gonyo nyig lok me leb Grik meno kakare, pien Yecu otiyo ki nyig lok ni stau·rosʹ me nyuto aunauna, deno can, kacel ki lewic ma lulub kore onongo gibikemme kwede.—Mat 16:24; Ibru 12:2.

    Gin akwana i leb Acholi (1996-2026)
    Kat Woko
    Dony i Iye
    • Acholi
    • Nywakki
    • Jami ma imito
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik pi Tic Kwede
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Dony i Iye
    Nywakki