Die Yen Babilọn Rode?

Ẹkpahọnphiyọ ri Baibol na

Ọbe rẹ Ẹvwọphia djisẹ rẹ “aye ọvo” rọ dia “igberadja rode” ro vwo odẹ na “igbunu: ‘Babilọn Rode na.’” (Ẹvwọphia 17:1, 3, 5) Aye nana mudiaphiyọ okugbe rẹ ẹga rẹ efian, rọ dia ihwo re “vwẹ efian vwo wene uyota rẹ Ọghẹnẹ.”a (Rom 1:25) Dede nẹ ẹga yena eje fẹnẹre vwẹ idjerhe sansan, jẹ ayen eje suẹn ihwo ghwrẹ rere ihwo vwo jẹ Ọghẹnẹ rẹ uyota na Jihova ẹga.—Urhi Rivẹ 4:35.

Obo re se vwo vughe Babilọn Rode

1. Babilọn Rode ọyen obo re vwo ru udje. E si ọbe rẹ Ẹvwọphia na “vwọrẹ eka,” ọtiọyena a sa ta nẹ Babilọn Rode ọyen obo re vwo ru udje, ọ dia aye ghevweghee. (Ẹvwọphia 1:1) Vwọba, aye na “chidia enu rẹ ame buebun,” ro mudiaphiyọ “ihwo kugbe otu buebun kugbe ẹgborho kugbe ẹrẹnvwe.” (Ẹvwọphia 17:1, 15) Aye ghevweghe che se ru ọtiọyeen.

2. Babilọn Rode mudiaphiyọ ukoko rẹ akpọ na eje. E sere “orere rode na ro vwo uvie vwẹ enu rẹ ivie rẹ akpọ na.” (Ẹvwọphia 17:18) Ọtiọyena, o vwo ẹgba vwẹ enu rẹ akpọ na eje.

3. Babilọn Rode dia ukoko rẹ ekiẹchuọ yẹrẹ usuoon, ọyen ukoko rẹ ẹga. Babilọn rẹ awanre ọyen orere ra da ga ẹga, asan rẹ uruemu rẹ ‘orhan’ vẹ “ẹbọ” da vwẹ owọ muotọ. (Aizaya 47:1, 12, 13; Jerimaya 50:1, 2, 38) Ihwo rẹ orere na tobọ ga ẹga rẹ efian re vwọso Jihova rọ dia Ọghẹnẹ rẹ uyota na. (Jẹnẹsis 10:8, 9; 11:2-4, 8) Isun ri Babilọn dje oma rayen gegerege phiyọ ihwo re rho vrẹ Jihova vẹ ẹga rọyen. (Aizaya 14:4, 13, 14; Daniẹl 5:2-4, 23) Ọtiọyena, a riẹn Babilọn Rode phiyọ aye ro “nene emekashe rẹ Idẹbono ruẹ kuẹgbe.” Ọnana djerephia nẹ Babilọn Rode ọyen ukoko rẹ ẹga.—Ẹvwọphia 18:23.

   Babilọn Rode cha sa dia ukoko rẹ usuoon kidie “ivie rẹ akpọ na” vwere oghwọrọ rọyen. (Ẹvwọphia 17:1, 2; 18:9) Ọ je cha sa dia ukoko rẹ ekiẹchuọọ kidie Baibol na phi ofẹnẹ phiyọ vẹ “ineki rẹ akpọ na.”—Ẹvwọphia 18:11, 15.



A reyọ ifoto na vwo nẹ British Museum

4. Babilọn Rode ghwe fo ẹga rẹ efian ra vwerọ vwo dje na. Ẹga rẹ efian mu ihwo vwọ ga eghẹnẹ rẹ efian ukpe ro vwo yono ihwo oborẹ ayen se vwo sikẹrẹ Jihova rọ dia Ọghẹnẹ rẹ uyota na. Baibol na dje uruemu yena phiyọ ọfanrhiẹn rẹ ẹwẹn. (Livitikọs 20:6; Eyanno 34:15, 16) A mrẹ iyono kerẹ eghẹnẹ erha ri kuomagbe dia ọvo, erhi ghwẹẹ, kugbe ema ra reyọ vwọba ga ẹga vwẹ Babilọn rẹ awanre, iyono nana jehẹ ẹga rẹ efian nonẹna. Ẹga rẹ efian ji gbe nene ẹguọnọ rẹ akpọ na. Baibol na dje uruemu ri jẹ evun-ẹfuọn nana phiyọ igberadja rẹ ẹwẹn.—Jems 4:4.

   Efe rẹ ẹga rẹ efian vwori vẹ obo ro dje efe na phia wan ghwa họhọ oborẹ Baibol na djisẹ ri Babilọn Rode. Baibol na tare nẹ o “ku ewun ro vwo ikọlọ rẹ ipọpo kugbe ọ rẹ ọvwavware phiyọ” je “ghwẹ oro kugbe eragha kugbe ivie eghanghanre phiyọ.” (Ẹvwọphia 17:4) Babilọn Rode ọyen esiri “rẹ erọnvwọn ri tuẹn ohwo oma rẹ akpọ na,” yẹrẹ iyono vẹ iruemu ri brọghọ phiyọ Ọghẹnẹ omaa. (Ẹvwọphia 17:5) Ihwo rẹ ẹga rẹ efian na yen “ihwo kugbe otu buebun kugbe ẹgborho kugbe ẹrẹnvwe” ri biẹcha Babilọn Rode.—Ẹvwọphia 17:15.

Babilọn Rode yen so ughwu “rẹ ihwo eje re hweri vwẹ akpọ na.” (Ẹvwọphia 18:24) Vwẹ ikuegbe rẹ ihworakpọ eje, a mrẹvughe nẹ ẹga rẹ efian yehẹ obuko rẹ ifovwin vẹ ohwekufia re phia vwẹ akpọ na, vwọ vrẹ enana, ayen yono ihwo uyota ro shekpahen Jihova rọ dia Ọghẹnẹ rẹ ẹguọnọ naa. (1 Jọn 4:8) Ọnana rẹ ayen se ru naa, so ughwu kẹ ihwo buebun re.

Ẹro vọ yen Ọghẹnẹ vwo ni Babilọn Rode?

Vwẹ ẹro rẹ Ọghẹnẹ, imwemwu ri Babilọn Rode “ma kpenu te odjuvwu re.” (Ẹvwọphia 18:4, 5) Ophu mu Ọghẹnẹ kpahen ẹga rẹ efian kidie ayen phiẹn ihwo ji gbe oja vwọ kẹ ihwo rayen.

Die yen cha phia kẹ Babilọn Rode?

Baibol na tare nẹ “Ọghẹnẹ ghwoghwo ẹdjọeguo rọyen” kpahen Babilọn Rode. (Ẹvwọphia 18:20) Vẹ eta rẹ udje, Baibol na jẹ avwanre riẹn nẹ Ọghẹnẹ che phioba phiyọ ẹga rẹ efian eje. (Ẹvwọphia 18:8) Ọ cha nẹrhẹ eranvwe rọ pha vwavware na—ro mudiaphiyọ ẹko rẹ isun ri vwo ẹgba—vwo hirharoku ẹga rẹ efian je ghwọrọ te otọ riẹriẹriẹ. (Ẹvwọphia 17:16, 17) “Ọtiọyen e che do Babilọn rọ dia orere rode na phiyotọ siẹvuọvo, a rha cha mrẹ ọfa-a.” (Ẹvwọphia 18:21) Ọtiọyena, ihwo re guọnọ ru obo ri je Ọghẹnẹ che “vrẹn nẹ ohri rayen,” womarẹ ayen cha vwọ hẹriẹ oma vwo nẹ ẹga rẹ efian.—2 Kọrẹnt 6:14-17.