Ofori nẹ Ẹga Vwobọ Vwẹ Oseghe rẹ Usuon?

Vwẹ akpọneje, ihwo buebun ri se oma rayen Inenikristi rhoma muomaphiyọ irueru rẹ oseghe rẹ usuon. Evo biẹcha ihwo ri mu ekpeti rẹ usuon kidie ayen guọnọ asan rẹ ayen da kpare ẹga vẹ iruemu rayen kpenu. Ẹkẹvuọvo ihwo ri sivwẹn oseghe rẹ usuon me rha reyọ ive rayen kpahen oborẹ ihwo ma ta ota kpahan kerẹ iruemu rẹ ihwo vẹ obo re phia vwẹ ekogho na vwo dẹ ẹwẹn rẹ ihwo ri kpo ẹga reyọ. Ọyen obo ra mrẹ phẹrephẹre nonẹna nẹ ilori rẹ ẹga mu ekpeti rẹ usuon. Vwẹ ẹkuotọ evo, ẹga ro se oma rọyen “Inenikrisit” se titi te ẹdia re de se ẹga yena ẹga rẹ orere yẹrẹ ẹkuotọ na.

Die yen wo rorori? Ofori nẹ odibo ri Jesu Kristi phi oma phiyọ oseghe rẹ usuon? Wọ sa mrẹ ẹkpahọnphiyọ na siẹrẹ wọ da fuẹrẹn udje ri Jesu. Jesu tare nẹ, “Mẹ kẹ ovwan oniru nure, rere ovwan ji ru rhe obo ri mi ru kẹ ovwan na.” (Jọn 13:15) Udje vọ yen Jesu phiyotọ siẹrẹ a da ta ota kpahan oseghe rẹ usuon?

Jesu vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuon?

Ẹjo. Jesu vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuon rẹ akpọ na-a.

Jesu guọnọ ogangan rẹ usuon rẹ oseghe-e. Ọ senre nẹ ọyen cha dia osun rẹ usuon rẹ ihworakpo, ọke rẹ Eshu rọ dia Idẹbono na vwọ “vwẹ uvie rẹ akpọ na ejobi vwọ nẹ.” (Matiu 4:8-10)a Vwẹ ọkeọfa, ihwo evo re mrẹrẹ nẹ Jesu vwo omamọ iruemu re sa nẹrhẹ ọ dia omamọ rẹ ovie ke guọnọ gba vwo vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuon. Baibol na da niyẹnrẹn rọyen nẹ: “Rọ vwọ riẹn nẹ ayen cha vwẹ ogangan reyọ vwo mu ovie, Jesu da rhoma sioma reyọ kpo obo igbenu itete na ọye ọvo.” (Jọn 6:15) Jesu ru oborẹ ihwo na guọnọre nẹ o ru na-a. Ukperẹ ọtiọyen, ọ senre nẹ ọyen che se vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuo-on.

Jesu ka ẹbẹre vuọvo rẹ eta ri shekpahen oseghe-e. Kerẹ udje, vwẹ ọke ri Jesu, ivun miovwon ihwo ri Ju fikirẹ osa uyovwin rẹ ayen hwa kẹ usuon ri Rom, ayen no nẹ ọnana oshenyẹ. Ayen vwọ guọnọ riẹriẹ Jesu phiyọ ota na, ọ ka ẹbẹre vuọvo rẹ oseghe na-a, sẹ ofori nẹ a hwosa uyovwin yẹrẹ a yan jovwo-o. Ọ da vuẹ ayen: “A vwẹ emu rẹ Siza kẹ Siza, re a vwẹ emu rẹ Ọghẹnẹ” kẹ Ọghẹnẹ. (Mak 12:13-17) Jesu phi oma phiyọ ota rẹ oseghe rẹ usuon yena-a, ẹkẹvuọvo o djephia nẹ a sa hwosa uyovwin kẹ ogangan rẹ usuon ri Rom ro mudia kẹ Siza. Vwẹ ọke vuọvo na, Jesu djephia nẹ o vwo asan rẹ ọghọ re muẹ kẹ igomẹti bare. Ofori nẹ ohwo vwẹ emu rẹ Ọghẹnẹ ro churobọ si ẹmienyo vẹ ẹga ra vwọ kẹ, vwọ kẹ Igomẹti-i.—Matiu 4:10; 22:37, 38.

Jesu bicha ji yono ihwo efa kpahen usuon rẹ odjuvwu, kọyen Uvie rẹ Ọghẹnẹ. (Luk 4:43) Jesu phi oma phiyọ oseghe rẹ usuo-on, kidie ọ riẹnre nẹ usuon rẹ ihworakpọ che se wene akpọ na kpo oborẹ Ọghẹnẹ guọnọre nẹ ọ dia-a, ẹkẹvuọvo Uvie rẹ Ọghẹnẹ ọvo yen se ruo. (Matiu 6:10) Jesu vwo eruọ rọyen nẹ Uvie rẹ Ọghẹnẹ che sun womarẹ usuon rẹ ihworakpọ-ọ, ẹkẹvuọvo o che wene ayen.—Daniẹl 2:44.

Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ phi oma phiyọ eta rẹ oseghe rẹ usuon?

Ẹjo. Idibo ri jesu nene iji rọyen rọ tare nẹ, ayen dia ẹbẹre ọvo “rẹ akpọ na-a.” (Jọn 15:19) Ayen nene udje rọyen ji siomanẹ usuon rẹ oseghe rẹ akpọ na. (Jọn 17:16; 18:36) Ukperẹ ayen vwo phi oma phiyọ oseghe rẹ usuon, kẹ ayen ruiruo rẹ Jesu jurhi rọyen kẹ ayen nẹ ayen ru—eghwoghwo vẹ eyono kpahen Uvie rẹ Ọghẹnẹ.—Matiu 28:18-20; Iruo 10:42.

Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ phi emienyo rẹ Ọghẹnẹ phiyọ ẹdia rẹsosuọ vwẹ akpeyeren rayen, ẹkẹvuọvo ayen je riẹn nẹ ofori rẹ ayen vwo muọghọ kẹ ogangan rẹ usuon. (Iruo 5:29; 1 Pita 2:13, 17) Ayen yọnrọn irhi je hwesa uyovwin. (Rom 13:1, 7) Dede nẹ ayen phi oma phiyọ eta rẹ oseghe rẹ usuo-on, jẹ ayen mrerere vwo nẹ irhi vẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ igomẹti vwo mu.—Iruo 25:10, 11; Filipae 1:7.

Inenikristi rẹ awanre vẹ oseghe rẹ usuon—oborẹ ẹbe re ghwẹ evuẹ tare

“Inenikristi senre nẹ ayen che ru erọnvwọn evo rẹ emotọ ri Rom ruẹ-ẹ. . . . Ayen che mu ekpeti rẹ usuo-on.”—On the Road to Civilization—A World History, aruọbe 238.
“O vwo emu vuọvo kakaka rọ cha nẹrhẹ avwanre roro nẹ Jesu vwo ẹwẹn ro vwo vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuon yẹrẹ iruo rẹ isodje-e, ọtiọyen . . . idibo rọyen je hepha.”—Jesus and Judaism, aruọbe 231.
“Vwọ kẹ Onenikristi, ẹga rọyen churobọ si oseghe rẹ usuo-on. Ẹga na ghanre kẹ vrẹ oseghe rẹ usuon; Jesu yen ọ cha sẹro rẹ evun-ẹfuọn rọyen kẹ, ukperẹ Siza.”—Caesar and Christ, aruọbe 647.
“[Ọyinkọn] Pọl reyọ uturhi ro rhere kerẹ ọmotọ ri Rom vwo ruiruo rere ọ sa vwọ mrẹ ochọnvwe rẹ aguare vwọ kẹ emotọ ri Rom, ẹkẹvuọvo o bicha eta rẹ oseghe rẹ usuon yẹrẹ riẹriẹ ihwo phiyọ-ọ. . . . Dede nẹ ayen riẹnre nẹ ofori rẹ ayen vwo muọghọ kẹ ihwo rehẹ ẹdia rẹ usuon, Inenikristi rẹ awanre segbuyota nẹ ọ chọre rẹ ayen vwo vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuon.”—Beyond Good Intentions—A Biblical View of Politics, aruẹbe 122-123.
“Inenikrisiti na buebun ji segbuyota nẹ ọ chọre rẹ ayen vwọ reyọ ọfisi ro churobọ si oseghe rẹ usuon. . . Rhi duvwun omarẹ ọtonphiyọ rẹ ẹgbukpe ujorin rerha na, Hippolytus da tanẹ, ọ da dianẹ ohwo re vwo mu ẹdia womarẹ oseghe rẹ usuon guọnọ dia Onenikrisiti, o che wontọ nẹ ẹdia rọ hepha na tavwen.”—A History of Christianity, Volume I, aruọbe 253.

Nonẹna Inenikristi dia ẹbẹre ọvo rẹ akpọ na-a

Baibol na djerephia nẹ Jesu vẹ idibo rọyen rẹ awanre vwobọ vwẹ oseghe rẹ usuo-on. Fikirẹ ọnana, kerẹ Inenikristi, Iseri ri Jihova vwẹ akpọneje je kẹnoma kẹ oseghe rẹ usuon karekare. Kerẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuo, ayen ruiruo ri Jesu vwọ kẹ ayen—ayen ghwoghwo ‘iyẹnrẹ esiri rẹ Uvie na.’—Matiu 24:14.

a Ọke rẹ Jesu vwọ sen, ọ je riẹn dẹn nẹ Eshu vwo ogangan rọ vwọ vwẹ ekuakua yena kẹ ohwo. Ọke vwọ yan obaro, Jesu de se Eshu “osun rẹ akpọ” na.—Jọn 14:30.