Oboresorọ Odjekẹ ri Baibol Vwọ Ghanre

1-2. (a) Diesorọ a sa vwọ tanẹ Baibol na krotọ re? (b) Idjerhe vọ yen avwanre je sa vwọ mrẹ erere nẹ Baibol na rhe nonẹna?

NONẸ-AKPỌ yen Baibol na herọ ree. A ton esio rọyen phiyọ omarẹ ikpe 3,500 re wanre, o de re omarẹ ikpe 2,000 re wanre. Dede nẹ o krotọ re, jẹ “ota rẹ Ọghẹnẹ” rọhẹ evunrẹ rọyen je vọn vẹ ẹgba nonẹna. (Hib. 4:12; 2 Tim. 3:16, 17) Iduduru rẹ ihwo soseri nẹ odjekẹ ri Baibol na vwẹ ukẹcha kẹ ayen vwo bru emamọ erhiẹn rọ nẹrhẹ ayen yerin akpọ omavwerhovwẹn nonẹna.

² Kẹ, diesorọ a je sa vwọ reyọ uchebro rọhẹ ọbe nana rọ herọ ọke grongron re na vwo ruiruo nonẹna? E jẹ a mrẹ erọnvwọn ivẹ re sorọ. Ẹsosuọ, obọ rẹ Ọmemama rọ ma ghwanre, rọ dia “Ọghẹnẹ ro jeghwo” na ọyen ovuẹ ri Baibol na nurhe. (1 Tim. 4:10; Rom 16:26, 27) Ọrivẹ, obo re si Baibol na wan vwẹ odjekẹ buebun phia ri kpo awanree. Ihwo buebun mrẹ erere nẹ odjekẹ nana o toro ọke ayen vwo yerin yẹrẹ ebẹnbẹn rẹ ayen hirharokuu.

3. Enọ vọ yen a cha kpahenphiyọ vwẹ uyono nana?

³ Die yen odjekẹ ri Baibol? Diesorọ e vwọ ghanre kẹ avwanre nonẹna? Mavọ yen e se vwo vughe odjekẹ siẹrẹ e de se Baibol na? A cha kpahenphiyọ enọ yena vwẹ uyono nana. A je cha mrẹ oborẹ Jesu vwẹ ukẹcha kẹ ihwo vwọ mrẹ oborẹ odjekẹ ri Baibol ghanre te.

DIE YEN ODJEKẸ RI BAIBOL?

4. Die yen odjekẹ ri Baibol?

⁴ Odjekẹ ri Baibol eyen iyono kiriguo re mu irhi rẹ Ọghẹnẹ kpahen. Ọkievo, vwevunrẹ urhi na e se vwo ẹruọ rẹ oboresorọ ra vwọ vwẹ odjekẹ na phia. (Mat. 22:37) Ẹkẹvuọvo, odjekẹ yen ma ghanre vwọ vrẹ irhi. Ọ dia kẹdia kẹdia eje yen irhi da vwẹ ukẹcha phiaa. A sa vwẹ irhi mu fikirẹ ẹdia evo re vwomaphia. Ẹkẹvuọvo, odjekẹ ri Baibol nẹrhẹ a riẹn ẹro rẹ Jihova vwo nẹ emu vwẹ ẹdia sansan. Odjekẹ se dje oboresorọ ra vwọ vwẹ urhi vwo mu. O vwo oboresorọ Jihova vwọ reyọ kurhi kurhi vwo mu. Ẹkẹvuọvo a sa reyọ odjekẹ re mu irhi nana kpahen vwo ruiruo vwẹ ẹdia sansan kidie i wenee. (Une 119:111) Irhi se wene, ẹkẹvuọvo odjekẹ wenee, i ji kpo awanree.—Aiz. 40:8.

5. Djudje rẹ ofẹnẹ rọhẹ uvwre rẹ irhi kugbe odjekẹ? (Ni ifoto na.)

⁵ E se vwo vwo ẹruọ rẹ ofẹnẹ rọhẹ uvwre rẹ irhi kugbe odjekẹ, e jẹ a fuẹrẹn udje nana. Oni sa vuẹ ọmọ rọyen otete nẹ, ‘Wo djobọte erhanre naa.’ Ọyena urhi yẹrẹ iji. Ẹkẹvuọvo, odjekẹ yẹrẹ ọhọ rẹ oboresorọ ro vwo jurhi na yen: Wo djobọte obo re rhoraa, kidie ọ sa torhẹ owẹ. Ọ dia erhanre ọvo yen odjekẹ yena shekpaheen. O ji shekpahen kemu kemu rọ rhora rọ sa torhẹ ohwo kerẹ ayọni ra vwo kpa emwa, ogba rọ nẹrhẹ ame tuabọ kugbe erọnvwọn efa tiọyen. Ọ sa reyọ odjekẹ yena vwo ruiruo vwẹ asan efa, ọ dia uwevwin ọvoo. Uyota nẹ, ọmọ na vwọ ghwanra na, ọ cha reyọ erhanre vwo ruiruo. Ẹkẹvuọvo, ọ je cha jomaotọ siẹrẹ ọ da reyọ erhanre vwo ruiruo rere o vwo jẹ oma ẹwan. Ọtiọyena, urhi na se wene, ẹkẹvuọvo odjekẹ re muro kpahen na wenee.

DIESORỌ ODJEKẸ RI BAIBOL VWỌ GHANRE NONẸNA?

6. (a) Die yen Jihova vwọ kẹ avwanre womarẹ Baibol na? (b) Idjerhe vọ yen Jihova vwo brọghọ phiyọ avwanre oma?

⁶ Jihova kẹ avwanre irhi sansan rere a sa vwọ kẹnoma kẹ imuoshọ, kidie o vwo ẹguọnọ rẹ avwanre. (Jems 2:11) Vwọba, ọ je vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo vwo ẹruọ rẹ odjekẹ yẹrẹ oboresorọ ọ vwọ vwẹ irhi na vwo mu. Vwẹ Baibol na, ọ kẹ avwanre odjekẹ ri shekpahen ẹdia sansan vwẹ akpeyeren rẹ Baibol na djunute kiriguoo. Odjekẹ ri Baibol nẹrhẹ avwanre bru emamọ erhiẹn vwẹ akpeyeren ji ruẹ obo ri yovwirin. Womarẹ odjekẹ rọ vwọ kẹ avwanre na, Jihova brọghọ phiyọ avwanre oma je kẹ avwanre ọmuvwiẹ re vwo bru erhiẹn ri che djephia nẹ e vwo ẹguọnọ rọyen vẹ iwan rọyen.—Gal. 5:13.

7. Mavọ yen e se vwo djudje rẹ oborẹ odjekẹ ri Baibol ghanre te? (Ni ifoto na.)

⁷ Re vwo djudje rẹ oborẹ odjekẹ ri Baibol vwẹ ukẹcha kẹ avwanre wan, roro kpahen eka rehẹ idjerhe re vwẹ ukẹcha kẹ ihwo re gua imoto. Buebun rẹ eka nana nẹrhẹ ihwo re djẹ imoto riẹn irhi ri suẹn idjerhe re sa nẹrhẹ e gboja kẹ ayen siẹrẹ ayen rhe nene ayeen. Eka nana se dje oborẹ ohwo rọ djẹ imoto na cha djẹ gan te yẹrẹ ọke ro fori nẹ ọ vwọ mugbo vwẹ idjerhe na. Ẹkẹvuọvo, eka efa je herọ rọ nẹrhẹ ohwo rọ djẹ imoto na riẹn imuoshọ rehẹ idjerhe na. Kerẹ udje, a sa vwẹ eka tiọyena vwọ riẹn sẹ idjerhe na ghworiẹ yẹrẹ eranvwe wanvrẹ. Siẹrẹ ohwo rọ tẹn ona rẹ imoto ẹdjẹ da mrẹ eka tiọyena, kọ jomaotọ je reyọ iroro ro fiotọ vwo ruiruo rere ọ sa vwọ kẹnoma kẹ imuoshọ. Kerẹ udje, siẹrẹ osio da rhọ yẹrẹ evwru de mu, ohwo rọ djẹ imoto cha vwẹ ememerha djẹ. Ọtiọyen yen ọ je pha nẹ dede nẹ Inenikristi kẹnoma kẹ kuruemu kuruemu re vwọso Baibol na, ọtiọyen ayen ji ruẹ kpahen kiroro kiroro vẹ irueru re sa nẹrhẹ ayen chọ urhi rẹ Ọghẹnẹ. Ọtiọyena, a guọnọre nẹ ayen reyọ iroro ro fiotọ vwo ruiruo.

8. Vwo nene obo rehẹ Rom 12:1, 2, die yen a sa hiẹ guọnọ siẹrẹ e de se Baibol na, kẹ die yen ọnana se mu avwanre vwo ru?

⁸ O ji vwo erere efa ri no cha siẹrẹ a da hiẹ guọnọ odjekẹ ri Baibol sansan ji ru nene ayen. Kerẹ udje, e nẹrhẹ avwanre vwo ẹruọ rẹ ẹro rẹ Jihova vwo nẹ erọnvwọn. Siẹrẹ avwanre de se Baibol na, kẹ avwanre davwẹngba rere a sa vwọ mrẹ obo re se yono norhe. A sa nọ oma rẹ avwanre oboresorọ Jihova vwọ vwẹ odjekẹ nana vwọba Ota rọyen kugbe obo ra sa vwọ mrẹ erere nẹ ayen rhe. Vwẹ idjerhe ọtiọna, ke se vwo imuẹro rẹ “ọhọre rẹ Ọghẹnẹ rọ pha yoyovwin, ro fo ẹreyọ, rọ je gba” kugbe obo ra sa vwọ reyọ “ẹgba iroro” vwo ru obo re vwerhen Jihova oma.—Se Rom 12:1, 2.a

9. Ọrhọ yen erere ọfa ra mrẹ e de yeren akpọ nene odjekẹ ri Baibol? (Hibru 5:13, 14)

⁹ E de yeren akpọ vwo nene odjekẹ ri Baibol, ọ cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwọ dia Inenikristi ri tedje. Oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ ọ ri Jihova cha ghwotọphiyọ siẹrẹ e de yeren akpọ nene odjekẹ ri Baibol na. (Se Hibru 5:13, 14.) Imitete sa guọnọ irhi yẹrẹ iji buebun rere ayen sa vwọ riẹn obo ro fori nẹ ayen ru vwẹ ẹdia sansan. Oshọ re vwo gboja kẹ ayen sa nẹrhẹ ayen nene irhi na. Ẹkẹvuọvo, Jihova nẹ avwanre kerẹ imitetee ukperẹ ọtiọyen imiragua. Ọ vwẹroso nẹ avwanre che bru erhiẹn ri shephiyọ ọhọre rọyen, oma vwerhọn siẹrẹ e de ru ọtiọyen.—Une 147:11; Isẹ 23:15, 26; 27:11.

MAVỌ YEN E SE VWO VUGHE ODJEKẸ RI BAIBOL?

10. Mavọ yen e se vwo vughe odjekẹ sansan ri Baibol?

¹⁰ Avwanre de se Baibol na, a cha mrẹ odjekẹ sansan re cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo vughe iroro ri Jihova kugbe oborẹ oma ruo. Avwanre ji se vwo oniso rẹ odjekẹ ri Baibol siẹrẹ a da riẹn oboresorọ a vwọ vwẹ irhi evo vwo mu. Ẹruọ rẹ avwanre vwo kpobarophiyọ ye, ke che vughe Jihova phiyọ. Ẹkẹvuọvo, ofori nẹ a rẹ vwọ kẹ ukẹcha rere e se vwo vwo ẹruọ rẹ iroro rẹ Ọghẹnẹ, ji roro kokodo vwọ kpahen oborẹ avwanre se. (Isẹ 2:10-12) Avwanre sa nọ oma rẹ avwanre enọ kerẹ: ‘Diesorọ Ọghẹnẹ vwọ vwẹ urhi nana vwo mu? Ọ da dianẹ Jihova vwo omavwerhovwẹn kpahen uruemu nanaa, mavọ yen oma che ruo kpahen uruemu ọfa rọ họhọ ọyena? Die yen mi yono nẹ ikuegbe ri Baibol nana rhe, kẹ mavọ yen me sa vwọ reyọ vwo ruiruo vwẹ akpeyeren?’ Ugege avwanre ghwe vwo vwo oniso oboresorọ a vwọ vwẹ irhi na vwo mu kugbe oborẹ Baibol na yonori nu, avwanre ki se bru emamọ erhiẹn vwẹ akpeyeren, erhiẹn re vẹ ọhọre ri Jihova shephiyọ ọvo.

11. Mavọ yen Jesu vwo dje obo ra sa vwọ mrẹ odjekẹ ri Baibol sansan vughe vwẹ ota rọ tare vwẹ Enu rẹ Ugbenu na? (Ni ifoto na.)

¹¹ Jesu vuẹ avwanre obo ra sa vwọ mrẹ odjekẹ ri Baibol sansan vughe vwẹ ota rọ tare vwẹ Enu rẹ Ugbenu na. E jẹ a fuẹrẹn idje erha. Vwẹ ẹdia ọvuọvo, urhi na yen Jesu ke djunute. Vwọba, ọ da je vuẹ avwanre odjekẹ yẹrẹ oboresorọ ra vwọ vwẹ urhi na vwo mu. E de roro kpahen oboresorọ a vwọ vwẹ irhi na vwo mu, ka cha mrẹ obo ra sa vwọ reyọ odjekẹ na vwo ruiruo vwẹ akpeyeren nonẹna. Vwẹ ọke vuọvo na, a cha mrẹ oborẹ odjekẹ sansan nana se vwo fierere kẹ avwanre.

12. Ọrhọ yen odjekẹ ọvo re mu urhi rọhẹ Matiu 5:21, 22 kpahen? (Ni ifoto na.)

¹² Se Matiu 5:21, 22. “Wo hwe ohwo-o.” Ọrhọ yen Odjekẹ ọvo rẹ mu urhi nana kpahen? Jihova guọnọre nẹ a vwẹ uruemu, iroro, yẹrẹ ota avwanre vwo djephia nẹ e vwo utuoma kpahen ihwo efaa. Jesu djere phephẹn nẹ ohwo rha tobọ dẹ ozighi dedee, ẹkẹvuọvo o de vwo utuoma kpahen oniọvo rọyen, o gbe vwọso urhi nana nure. Ohwo rọ hanrha oniọvo rọyen ekan yẹrẹ ro se si ‘ophu ro muẹ kpahọn’ nẹ evuun, a je cha “reyọ vwo guẹdjọ.” Vwọrẹ uyota, enana erọnvwọn yẹrẹ iruemu re nẹrhẹ ihwo dẹ ozighẹ.—1 Jọn 3:15.

13. Mavọ yen a sa vwọ reyọ odjekẹ rọhẹ Matiu 5:21, 22 vwo ruiruo vwẹ akpeyeren? (Ni ifoto na.)

¹³ Mavọ yen a sa vwọ reyọ odjekẹ rọhẹ Matiu 5:21, 22 vwo ruiruo nonẹna? Ofori a vwọ kẹnoma kẹ ophu kugbe uruemu re vwo phi eta phiyọ evun. (Liv. 19:18; Job 36:13) Diesorọ? Kidie iruemu nana sa so utuoma vwevunrẹ ubiudu rẹ avwanre, ọ da nẹrhẹ a ta erharhe eta ji ru obo re brare. (Isẹ 10:12) Ọnana churobọ si iguegun yẹrẹ e vwo miovwo odẹ rẹ ihwo efa. (Isẹ 20:19; 25:23) Odjekẹ ri Jesu vwọphia tavwen a ke mrẹ ena ra vwọ ghwa iyẹnrẹn nonẹna, sa vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi vwọ riẹn imuoshọ re herọ siẹrẹ a da reyọ erọnvwọn nana vwo ruiruo. Ọtiọyen ọ je hepha nẹ ofori a vwọ kẹnoma kẹ erharhe eta re vwo miovwo odẹ rẹ ohwo.

14. Ọrhọ yen odjekẹ ọvo re mu urhi rọhẹ Matiu 5:27, 28 kpahen? (Ni ifoto na.)

¹⁴ Se Matiu 5:27, 28. “Wo gbe igberadja-a.” Ọrhọ yen Odjekẹ ọvo rẹ mu urhi nana kpahen? Vwọ vrẹ ọfanrhiẹn, Jihova ji vwo utuoma kpahen iroro re sa nẹrhẹ ohwo gbe ọfanrhiẹn. Jesu djere fiotọ nẹ ọshare rọ rọvwọnre de ni aye vẹ ẹwẹn ro vwo nene vwerhẹn, je o ru umwemwu nure. Ọtiọyena ofori nẹ avwanre kẹnoma kẹ iroro rẹ ọfanrhiẹn ọkieje, ọ da tobọ dianẹ ọ guọnọ ẹgbaẹdavwọn rẹ avwanre. (Mat. 5:29, 30) Odjekẹ nana ji churobọsi Inenikristi re je rọvwọọn.

15. Mavọ yen a sa vwọ reyọ odjekẹ rọhẹ Matiu 5:27, 28 vwo ruiruo nonẹna? (Ni ifoto na.)

¹⁵ Mavọ yen a sa vwọ reyọ odjekẹ rọhẹ Matiu 5:27, 28 vwo ruiruo nonẹna? E jẹ a kẹnoma kẹ urhurusivwe rẹ ọfanrhiẹn. (2 Sam. 11:2-4; Job 31:1-3) Onenikristi ro tedje kẹnoma kẹ koka koka rẹ ughe rẹ ihoho rẹ ihwo re banphiyọ. O roro nẹ ọyen di ni ughe rẹ ihoho rẹ ihwo re banphiyọ ọvo, ọtiọyena ọyen ruẹ emuọvo rọ chọree. E jẹ o guomariase nẹ ọ ghwa dia ihoho rẹ ihwo re banphiyọ re ma bra yen ọyen nirii. Ifonu, ikọmputa, ifimu, yẹrẹ ifoto herọ vwẹ ọke ri Jesuu. Dedena, Jesu vwẹ odjekẹ phia kpahen ẹro rẹ Jihova vwo nẹ evuẹ re phiẹ phiyọ ekuakua tiọyena. Ọnana nẹrhẹ avwanre riẹn nẹ Jihova vwo omavwerhovwẹn kpahen uruemu rẹ ọke nana ra vwọ reyọ evuẹ vẹ ifoto rẹ rhanriẹn urhurusivwe rẹ ọfanrhiẹn vwo rhe ihwo yẹrẹ re vwo nẹ vwẹ intanẹtii. Ohwo rọ rọvwọnre de nene odjekẹ nana, ọ sa vwẹ ukẹcha kẹ vwọ fuevun kẹ ọrivẹ rẹ orọnvwe rọyen. (Mal. 2:15) Ọnana je sa vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi eje re rọvwọnre kugbe e re je rọvwọọn vwọ kẹnoma kẹ kemu kemu re sa nẹrhẹ ayen gbe ọfanrhiẹn.—Isẹ 5:3-14.

16. Ọrhọ yen odjekẹ ọvo re mu urhi rọhẹ Matiu 5:43, 44 kpahen? (Ni ifoto na.)

¹⁶ Se Matiu 5:43, 44. “Vwo ẹguọnọ rẹ ọrivẹ wẹn.” Ọrhọ yen Odjekẹ ọvo rẹ mu urhi nana kpahen? Jihova guọnọre nẹ avwanre nẹ ihwo eje kerẹ irivẹ rẹ avwanre ji dje ẹguọnọ kẹ ayen. Ọ da ohwo mamọ nẹ ihwo ri Ju rẹ ọke ri Jesu niro nẹ ihwo ri Ju ọvo yen irivẹ rayen, ọtiọyena kohwo kohwo rọ dia ohwo ri Juu kẹ ọvweghrẹn. Ẹkẹvuọvo Jesu riẹnre nẹ ọ dia ọnana yen oboresorọ ra vwọ vwẹ urhi nana vwo muu. Ọ riẹnre nẹ Ọsẹ rọyen rọhẹ obodjuvwu guọnọre nẹ avwanre ni ihwo eje kerẹ irivẹ rẹ avwanre, o torori sẹ ohwo na ohwo obiebi yẹrẹ oyiboo.—Mat. 5:45-48.

17. Erere vọ yen no cha a da reyọ odjekẹ rọhẹ Matiu 5:43, 44 vwo ruiruo vwẹ akpeyeren? (Ni ifoto na.)

¹⁷ Mavọ yen a sa vwọ reyọ odjekẹ rọhẹ Matiu 5:43, 44 vwo ruiruo nonẹna? Ẹguọnọ rẹ irivẹ cha nẹrhẹ a kẹnoma kẹ oseghe vẹ ifovwin rehẹ akpọ na. (Aiz. 2:4; Maika 4:3) O che mu avwanre vwo nene ihwo ri nẹ ẹkuotọ efa, ẹga efa kugbe ekuruemu sansan rhe yerin kugbe vworẹ ufuoma. (Iruo 10:34, 35) Ọ je cha nẹrhẹ avwanre reyọ vwo ghovwo ihwo ri gbe avwanre vẹ ihwo rẹ avwanre vwo ẹguọnọ kpahen ku.—Mat. 18:21, 22; Mak 11:25; Luk 17:3, 4.

VWO OWENVWE WO VWO YEREN AKPỌ NENE ODJEKẸ RI BAIBOL

18. (a) Die yen avwanre vwo vwẹ ẹwẹn re vwo ru? (b) Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana?

¹⁸ Mavọ yen ọ vwerhen oma te nẹ Jihova nẹ avwanre kerẹ imitetee ukperẹ ọtiọyen imiragua! Ọ guọnọre nẹ avwanre reyọ odjekẹ ri Baibol na vwo ruiruo siẹrẹ avwanre de bru erhiẹn nọke ra ruọke, kidie e cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre. (1 Kọr. 14:20) Ọtiọyena ovwan de bru erhiẹn, ovwan davwẹngba vwo “vwo ọmrẹvughe rẹ oborẹ ọhọre ri Jihova hepha.” (Ẹfe. 5:17) Ukpe ra vwọ djoshọ nẹ Jihova che gboja kẹ avwanre, ẹguọnọ rẹ avwanre vwo kpahọn cha nẹrhẹ avwanre bru erhiẹn re vẹ ọhọre rọyen shephiyọ. Jẹ o ji vwo orọnvwọn ọfa rọ cha vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo ru ọnana. Ọyehẹ ẹwẹn rẹ obrorhiẹn rẹ avwanre. A cha ta ota kpahọn vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana.