OCIPAMA CELILONGISO 51
OCISUNGO 132 Kaliye Tuvamuamue
Ndomo o Sokiya Uvala Umue Weca Esivayo ku Yehova
“Pole, ovina viosi vi sokiyiwe ciwa loku lingiwa lesumbilo.”—1 VA KOR. 14:40.
OCIMÃHO CELILONGISO
Tu konomuisa ndomo Akristão vana va laika oku kuela, va pondola oku eca esivayo ku Yehova keteke liuvala wavo.
1-2. Nye Yehova a ku yonguila keteke liuvala wove?
ANGA hẽ o kasi oku lipongiyila oku kuela? Nda oco, o sesamẽla epandiyo! Citava okuti o kasi oku linga asokiyo alua oco o lipongiyile eteke liaco liuvala. Yehova o yongola okuti o sanjukila eteke liuvala wovea loku kuata esanju kovaso yoloneke.—Olosap. 5:18; Ocis. ca Sal. 3:11.
2 Ci kuete esilivilo lialua okuti uvala wove weca esivayo ku Yehova. Momo lie kuenda o ci linga ndati? Ocipama cilo, ca pongiyiwila oco ci kuatise capiãla enene omanu vana va kasi oku lipongiyila oku kuela. Pole olonumbi tu ka konomuisa, vi ka kuatisa vosi yetu oku eca esivayo ku Yehova eci tu lalekiwa kocipito cimue cuvala ale ceci vana va laika oku kuela va tu pinga ocisimĩlo cimue catiamẽla kesokiyo liuvala wavo.
MOMO LIE UVALA WOVE U SUKILILA OKU ECA ESIVAYO KU YEHOVA?
3. Nye vana va laika oku kuela va sukila oku linga poku sokiya ocipito cavo cuvala kuenda momo lie?
3 Akristão vana va laika oku kuela, va sukila oku pokola kolonumbi via Yehova vina eye a tumbika Vondaka yaye. Momo lie? Momo Yehova, eye Usovoli wolohuela kuenda eye wa tokekisa ohueli yatete okuti Adama la Eva. (Efet. 1:28; 2:24) Omo liaco, vana va laika oku kuela va sukila oku likolisilako oco okuti ocipito cavo cuvala, ceca esivayo ku Yehova.
4. Esunga lipi likuavo vana va laika oku kuela va kuete lioku eca esivayo ku Yehova keteke liuvala wavo?
4 Kuli asunga akuavo a kuete esilivilo o sukila oku kapako poku sokolola ndomo Yehova a liyeva catiamẽla kovina o linga poku sokiya uvala wove. Yehova eye Isiove wo kilu haeye Ekamba liove lia velapo. (Va Hev. 12:9) Ocili okuti, ove o yongola oku amamako oku kuata ukamba uwa laye. Omo liaco, ku yongola oku sumuisa Yehova Ekamba liove, keteke liuvala wove ale keteke likuavo. (Osa. 25:14) Eci o sokolola kovina viosi Yehova a ku lingila levi a ka ku lingila kovaso yoloneke, ku tava hẽ okuti eye o sukila oku sivayiwa keteke liuvala wove?—Osa. 116:12.
UVALA WOVE U PONDOLA NDATI OKU ECA ESIVAYO KU YEHOVA?
5. Embimbiliya li pondola oku kuatisa ndati vana va laika oku kuela oco va nõle olonjila viwa viatiamẽla kocipito cavo cuvala?
5 Embimbiliya ka li tukula ulala umue wovina tu sukila oku linga ale oku yuvula, poku sokiya ocipito cimue cuvala. Pole, vana va laika oku kuela, va pondola oku linga esokiyo liuvala wavo ndomo ci likuata lekalo liavo, ovituwa viopocitumãlo va sangiwa kuenda olonjongole viavo. Handi vali, Akristão vocili va sukila oku pokola kovihandeleko violombiali viatiamẽla kolohuela. (Mat. 22:21) Nda okuti vana va laika oku kuela va pokola kolonumbi Viembimbiliya poku sokiya ocipito cavo cuvala, ovo va ka eca esivayo ku Yehova loku u sanjuisa. Oco hẽ, olonumbi vipi ovo va sukila oku pokola?
6. Momo lie ci kuetele esilivilo okuti vana va laika oku kuela va pokola kovihandeleko viombiali viatiamẽla kuvala?
6 Pokola kovihandeleko viombiali. (Va Rom. 13:1, 2) Kolofeka vialua, omanu vana va laika oku kuela va sukila oku pokola kovihandeleko vimue via tumbikiwa lombiali osimbu ka va kuelele. Ovo va sukila oku kũlĩha ovihandeleko viaco kofeka va sangiwa. Nda okuti kua kũlĩhĩle ovihandeleko viaco, citava okuti o pinga ekuatiso kakulu vekongelo.b
7. O pondola oku sokiya ndati ocipito cimue cuvala ceca ulamba ku Yehova?
7 Kolela okuti ocipito cove cuvala ceca ulamba ku Yehova. (1 Va Kor. 10:31, 32) Likolisilako oco okuti uvala wove, u situlula epako liespiritu lia Suku okuti lioluali halioko. (Va Gal. 5:19-26) Ndomo ci likuata lonumbi Yembimbiliya yatiamẽla koku songola, ulume o ka kuela eye o kuete ocikele ca velapo oco okuti uvala wavo u kala epuluvi limue liesanju hawo weca ulamba ku Yehova. Nye ci pondola oku u kuatisa? Omanu valua eci va kuela, va nõlapo okuti ku lingiwa ohundo yimue yuvala ya kunamẽla Vembimbiliya. Nda okuti ohundo yaco ya lingiwa lesumbilo kuenda locisola, ci ka kuatisa omanu vosi oku kuata elomboloko liokuti olohuela ombanjaile yimue ya Yehova. Handi vali, ci ka kuatisavo vana va lalekiwa oku kũlĩha okuti olohuela ocina cimue ci kuete esilivilo lialua. Catiamẽla kondaka yaco, valua va siata oku nõlapo okuti ohundo yaco yi lingiwila Vonjango Yusoma nda ekalo li ecelela. Nda ove o yongola okuti ohundo yuvala wove yi lingiwila Vonjango Yusoma, o sukila oku soneha selo ukanda umue loku weca kocimunga cakulu vekongelo.
8. Nye vana va laika oku kuela va sukila oku linga oco ocipito cavo cuvala ci ece ulamba ku Yehova? (Va Roma 13:13)
8 Tanga Va Roma 13:13. Nda wa nõlipo okuti kuvala wene ku lingiwa ocipito cimue, nye vu sukila oku linga oco ocipito caco ka ci ka situlule espiritu lioluali? Kelimi lio Helasi ondaka ya pongoluiwa okuti ‘ayele,’ ya tiamisiwilile kovipito vina mua kongelele ovinyua vialua vi koluisa kuenda omanu vana va enda oku sika toke koviteketeke. Omo liaco, nda wa sokiyi okuti kocipito cene cuvala ku kala ovinyua vi koluisa, sokololi lutate kueci vu pondola oku linga oco lomue ka kanyue calua.c Nda okuti kua kala ovisikilo, ci lingi lonjila yimue yecelela okuti omanu vana va lalekiwa, va sapela omunu lukuavo kuenda ka va ci lingi loku kaloloka. Handi vali, konomuisi lutate ovisikilo vi ka sikiwa oco ka vi ka kokele ocilondokua komunu umue.
9. Nye vana va laika oku kuela va sukila oku sokolola catiamẽla kolomapalo vi ka lingiwa vokuenda kuocipito?
9 Anga hẽ vu kasi oku sokiya omapalo yimue yi ka lingiwa kocipito cene cuvala? Citava okuti omunu umue wa lalekiwa o yongola oku popia olondaka vimue ku ndombua kuenda ku sandombua. Ocili okuti ovina viaco vi pondola oku koka okuti eteke liaco li kala eteke limue li likasi. Pole, vu sukila oku likolisilako oco okuti ovina viosi vi ka lingiwa kocipito cene cuvala, vi pamisa omanu. (Va Fil. 4:8) Omo liaco, vu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ ovina viaco vi ka lekisa esumbilo komanu? Vi ka eca hẽ esumbilo kocipito cetu cuvala?’ Handi vali, epulilo limue lia velapo vu sukila oku linga lieli: ‘Ovina viaco vi ka eca hẽ esivayo ku Yehova?’ Ocili okuti ciwa oku kongela vocipito cene cuvala olomapalo vimue, pole, kuati utate oco lomue ka ka popie olondaka vimue viovinjembe ale olondaka ka via sungulukile vi pondola oku vetiya omanu oku sokolola kevĩho liukahonga. (Va Efe. 5:3) Nda okuti vakuepata liene kuenda akamba va yongola oku popia cimue vokuenda kuocipito, vu sukila oku kũlĩhĩsa nda okuti ovo va kuete elomboloko liovina va sukila oku popia levi va sukila oku yuvula.
10. Momo lie vana va laika oku kuela va sukilila oku lekisa esuluviko poku sokiya ocipito cavo cuvala? (1 Yoano 2:15-17)
10 Lekisa esuluviko. (Tanga 1 Yoano 2:15-17.) Yehova o sanjuka calua eci afendeli vaye va likolisilako oku eca esivayo kokuaye okuti kokuavo muẽle sio. Ukristão una o lekisa esuluviko, ka pesela olombongo vialua kocipito caye cuvala locimãho coku ‘litunula.’ Onima yipi yi tunda koku linga ocipito cimue cuvala yi lingiwa lonjila yimue ya leluka? Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue ulume o tukuiwa Mike wo ko Noruega. Eye wa popia hati: “Noke liuvala wetu, ka tua kuatele olofuka kuenje eci ca tu kuatisa oku amamako oku talavaya kupange wakundi votembo yosi. Ndaño tua linga ocipito cimue cuvala lonjila yimue ya leluka, pole, ocipito caco ca finile calua kuenda lalimue eteke tu ka ivalako eteke liaco.” Manji umue ukãi o tukuiwa Tabitha wo ko India wa popia hati: “Tua yuvula oku kuata asakalalo alua. Omo lioku sokiya ocipito cimue cuvala lonjila yimue ya leluka, ca ecelela okuti ka tu kuata ovina vialua vioku sokiya ale vioku li tatamisa.”
Ocili okuti Akristão vocili va sangiwa kovitumãlo via litepa, pole, ovo va pondola oku linga uvala umue lonjila yimue ya leluka, ya posoka haiyo yi sanjuisa (Tala ovinimbu 10-11)
11. Vana va laika oku kuela va pondola oku lekisa ndati esuluviko konjila yavo yoku wala kuenda yoku liposuisa? (Talavo oviluvialuvia.)
11 Anga hẽ wa sokiya ale eci o ka wala keteke liuvala wove? Ocili okuti ove o yongola oku wala uwalo umue wa posoka keteke liaco. Ndaño muẽle kosimbu, ndombua kuenda sandombua va enda oku nõla lutate ovowalo avo. (Isa. 61:10) Citava okuti uwalo wa siata oku wala eteke leteke, hawoko o ka wala keteke liuvala wove. Pole, ove o sukila oku wala uwalo umue wa sunguluka. (1 Tim. 2:9) Omo liaco, ku ka ecelele okuti uwalo wove ale ocina cimue cikuavo, oco ci kala ocina ca velapo keteke liuvala wove.—1 Pet. 3:3, 4.
12. Momo lie vana va laika oku kuela va sukilila oku yuvula ovituwa viopocitumãlo va sangiwa okuti ka vi likuata lolonumbi Viembimbiliya?
12 Yuvula ovituwa ka vi li kuata lolonumbi Viembimbiliya. (Esit. 18:4) Ovipito vialua viuvala via siata oku lingiwa koloneke vilo, vi vetiyiwa lovihilahila viatavo esanda kuenda lolondele. Omo liaco, Yehova o tu sapuila okuti tu sukila oku yuvula ovina viaco via vĩha. (2 Va Kor. 6:14-17) Nda okuti vu kuete atatahãi atiamẽla kovituwa ale kovihilahila vimue via siata oku lingiwa kocitumãlo vu sangiwa, lingi akonomuiso atiamẽla kono yovituwa viaco kuenda sandiliyi olonumbi Viembimbiliya vi pondola oku vu kuatisa oku nõla ovina vu pondola oku kongela kocipito cene cuvala.
13. Vana va laika oku kuela va pondola oku setukula ndati ocisimĩlo ca Yehova catiamẽla kolombanjaile?
13 Anga hẽ kocitumãlo o sangiwa ca siata okuti vana va lalekiwa va eca olombanjaile kolondombua? Ocili okuti, omunu lomunu o pondola oku eca ombanjaile yimue, ndomo ci likuata lepondolo liaye. Akristão va vetiyiwa oku kuata ocituwa coku eca kuenda va sanjuka calua poku ci linga. (Olosap. 11:25; Ovil. 20:35) Pole, vana va laika oku kuela va sukila oku yuvula oku kisika omanu vana va lalekiwa oku eca ombanjaile yimue ale oku koka okuti vana va lalekiwa ka va liyevi ciwa omo ka va ecele ombanjaile yimue ya tĩla. Etu tu setukula Yehova poku kuata ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla kolombanjaile. Omo liaco, tu ka ecelela okuti omanu vakuavo va tu ĩha olombanjaile lutima wosi kuenda va ci linga ndomo ci likuata lepondolo liavo.—2 Va Kor. 9:7.
OKU YUVULA OVITANGI KUENDA OKU VI YULA
14. Ovitangi vipi vana va laika oku kuela va siata oku liyaka lavio?
14 Citava okuti poku sokiya uvala umue weca esivayo ku Yehova, vu ka liyaka lovitangi. Ndeci, pamue ka ci leluka oku sokiya ocipito cimue cuvala yi lingiwa lonjila yimue ya leluka. Manji umue ulume o tukuiwa Charlie wo ko Ilhas Salomão wa popia hati: “Kokuetu ka ca lelukile oku nõla omanu tu laleka kocipito cetu cuvala. Etu tu kuete akamba valua kuenda kocitumãlo tu sangiwa, omanu vosi va lavoka oku lalekiwa!” Manji Tabitha wa tukuiwa ale wa popia hati: “Kocitumãlo ndi sangiwa, ca siata calua okuti omanu va pesela olombongo vialua poku linga ocipito cimue cuvala. Pa pita otembo yalua oco olonjali vietu vi tave konjila tua nõla yoku laleka lika eci ci soka 100 komanu.” Manji umue ukãi o tukuiwa Sarah wo ko India wa popia hati: “Omanu vamue va tiamisila calua utima kolombongo va kuete kuenda konjila ndomo va tendiwa lomanu vakuavo. Apalume vange eci va kuela, va pesela olombongo vialua. Kuenje, nda yonguilevo oku pesela olombongo vialua kuvala wange okuti olombongo ovo va pesela ku vala wavo vi sule.” Oco hẽ, nye ci pondola oku kuatisa vana va laika oku kuela oku yula ovitangi ndevi ale ovitangi vikuavo?
15. Momo lie ci kuetele esilivilo oku likutilila catiamẽla kesokiyo liuvala?
15 Likutilili eci catiamẽla kesokiyo liuvala wene. Ene vu sukilila oku likutilila ku Yehova catiamẽla kasakalalo osi vu kasi oku liyaka la-o poku sokiya ocipito cene cuvala. (Va. Flp. 4:6, 7) Vu pondola oku pinga ku Yehova oco a vu kuatisi oku nõla olonjila viwa, oku tulumũha eci vu liyaka lovitangi kuenda oku lekisa utõi nda okuti onjila wa nõli hayoko epata li yongola oku kuama. (1 Pet. 5:7) Osimbu vu limbuka ndomo Yehova a kasi oku tambulula olohutililo viene, ekolelo liene kokuaye li ka livokiya. Manji Tabitha wa tukuiwa ale wa popia hati: “Ame kumue la sandombua yange, tua kuatele usumba woku litatamisa pokati kuenda lepata lietu. Omo liaco, eci tua enda oku sapela catiamẽla kesokiyo liuvala wetu, tua enda oku fetika lohutililo. Poku ci linga, tua limbuka ekuatiso lia Yehova kuenda tua kuata ombembua.”
16-17. Momo lie poku sokiya uvala umue ci kuetele esilivilo oku sapela lonjila yimue yi lekisa esumbilo?
16 Sapeli lonjila yimue yi lomboloka haiyo yi lekisa esumbilo. (Olosap. 15:22) Ene vu ka sukila oku nõla olonjila vialua viatiamẽla kuvala wene. Volonjila viaco mua kongela eteke vu ka kuela, olombongo vu ka pesela, omanu vu ka laleka kuenda ovina vikuavo. Osimbu ka wa nõleli onjila yimue, sapeli eci catiamẽla kolonjila vikuavo vu pondola oku kuama kuenda kolonumbi Viembimbiliya vu sukila oku kapako. Handi vali, vu sukilavo oku kapako alungulo vu ka tambula ku vamanji va loñolõha haevo va pama konepa yespiritu. Poku sapela catiamẽla kolonjongole viene, lekisi ocisola kuenda esunguluko. Ndeci, nda olonjali viene vi yongola okuti vu kongela ocina cimue kocipito cene cuvala, nda citava kapiko epingilo liavo. Momo ndeci ene, eteke liaco epuluvi limue li likasi kokuavo. Nda okuti ka vu pondola oku kapako epingilo liavo, locisola kuenda utate, lombololi esunga liaco. (Va Kol. 4:6) Lesumbilo, sapuili ku vakuepata liene okuti, ocimãho cene ca velapo ceci cokuti uvala wene u kala epuluvi limue liesanju hawo weca esivayo ku Yehova.
17 Nda okuti olonjali viene Halombangiko Via Yehova, pamue ka ci leluka oku sapela lavo catiamẽla kolonjongole viene. Pole, vu pondola oku kuata onima yiwa nda wa lombololi ovisimĩlo viene lonjila yimue yi situlula ocisola. Manji umue ulume o tukuiwa Santhosh wo ko India wa popia hati: “Apata etu a yonguile oku kongela ovihilahila vialua vietavo lio hindu kocipito cuvala wetu. Ame kumue la ndombua yange tua ambata otembo yalua oco tu va lomboluile olonjila tua nõlelepo. Tua tava oku linga ovina vimue apata etu a yonguile okuti ka via ponduile oku sumuisa Yehova. Ndeci, tua pongolola ulala wovikulia tua laikele oku teleka kocipito cetu cuvala, loku ci linga ndomo ovo va yonguile kuenda tua nõlapovo oku yuvula oku sika loku piluka, momo ovo ka va kuete ovituwa viaco.”
18. Nye vu sukila oku linga oco okuti keteke liuvala wene ovina viosi vi tunda ndomo via sokiyiwa? (1 Va Korindo 14:40) (Talavo ociluvialuvia.)
18 Lingi esokiyo liwa. Nda wa lingi esokiyo limue liwa, citava okuti ka vu ka sakalala calua keteke liuvala wene. (Tanga 1 Va Korindo 14:40.) Manji umue ulume o tukuiwa Wayne wo ko Taiwan wa popia hati: “Eci kua kambele oloneke vimue oco ku lingiwe ocipito cetu cuvala, tua liongolola lomanu vana va liecele olumue oku tu kuatisa. Tua sapela eci catiamẽla kasokiyo etu kuenda tua pongiyavo olomapalo vimue via laikele oku lingiwa keteke liuvala oco okuti, ovina viosi vi tunda ndomo tua sokiya.” Handi vali, oco vu lekise esumbilo komanu vana wa laleki, likolisiliko oco okuti ovina viosi vi lingiwa vowola ya sokiyiwa.
Oku pongiya selo ocipito cimue cuvala, ci pondola oku kuatisa okuti ovina viosi vi tunda ciwa ndomo via sokiyiwa (Tala ocinimbu 18)
19. Nye ci pondola oku vu kuatisi oco okuti keteke liuvala wene ovina viosi vi tunda ndomo wa sokiyi?
19 Oku lipongiya selo ci pondola oku vu kuatisi oku yuvula ovitangi vialua. (Olosap. 22:3) Ndeci, nda kocitumãlo vu sangiwa ca siata okuti omanu vana ka va lalekiwile veyavo kocipito cuvala, sokololi kovina vu pondola oku linga oco vu yuvuli ocitangi caco. Sapuili komanu vana wa laleki okuti Halombangiko Via Yehova, ovina vi ka lipita kocipito cuvala wene kuenda ocisimĩlo cene catiamẽla kovituwa vimue via siata kovipito viuvala. Vu pondolavo oku lekisa kokuavo ocipama ci sangiwa vo jw.org losapi hati: “O Que Acontece em um Casamento de Testemunhas de Jeová?” (Nye ci Lipita Kocipito Cimue Cuvala Colombangi Via Yehova?) Handi vali, oco ovina vi tunde ndomo wa sokiyi, vu pondola oku pinga ku manji umue wa pama konepa yespiritu oco a kale ‘usongui wocipito cuvala.’ (Yoa. 2:8) Nda okuti wa sapuili ovina viosi wa sokiyi kusongui wocipito cene cuvala, eye o pondola oku vu kuatisi oco okuti ovina viosi vi tunda ndomo vu yongola loku eca ulamba ku Yehova.
20. Nye vana va laika oku kuela va sukila oku ivaluka catiamẽla keteke liuvala wavo?
20 Citava okuti wa yevi esakalalo lialua noke lioku konomuisa ovina viosi via kongela voku pongiya uvala umue. Pole, ivaluki okuti uvala wene u ka lipita lika veteke limosi kuenda owo u ka kala efetikilo limue liwa lioku vumbila kumosi Yehova. Omo liaco, likolisiliko oku linga cosi ci kasi vepondolo liene oco vu lingi ocipito cimue cuvala lonjila yimue ya leluka hayo yeca esivayo ku Yehova. Koleli kokuaye. Lekuatiso liolonumbi viaye, vu ka tẽla oku pongiya ciwa ocipito cene cuvala. Nda wa ci lingi, lalimue eteke vu ka livela kuenda vu ka ivaluka lika ovina viwa haivio viesanju.—Osa. 37:3, 4.
OCISUNGO 107 Ongangu Yiwa Yocisola
a OLONDAKA VIA LOMBOLUIWA: Kovitumãlo vialua keteke liuvala, ku lingiwa ohongele yimue muna ndombua kuenda sandombua va linga olohuminyo viavo kovaso a Suku. Olondombua vimue vi nõlapo oku linga ocipito cimue cuvala loku laleka epata kuenda akamba. Kuli ovitumãlo vimue okuti ka kua siatele oku lingiwa ovipito viuvala, pole, ci kuete esilivilo okuti vana va laika oku kuela va kapako olonumbi Viembimbiliya keteke liuvala wavo.
b Oco o kũlĩhe olonumbi vikuavo vi lekisa ovina Akristão va sukila oku linga oco va pokole kolonumbi viombiali viatiamẽla kuvala, tanga Utala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe wo 2006 losapi hati: “Uvala wa Sumbiwa Kovaso a Suku Kuenda Komanu.”
c Tala vonumbi jw.org. ovideo losapi hati: Ndi Sukila hẽ Oku Ava Ovinyua vi Koluisa?