Photo by Stringer/Getty Images
AMAMAKO OKU LAVULULA!
Uyaki ko Oriente Medio—Nye Embimbiliya li Popia?
Omanu voluali luosi, va sakalala calua omo liuyaki u kasi oku pita ko Estadus Unidos, ko Isareli kuenda ko Irão. Anga hẽ oku liyaka kuaco ku ka sulila vuyaki umue walua mu ka kongela olofeka vialua? Anga hẽ olombiali vi tẽla muẽle oku malako uyaki waco loku nena ombembua ya kolapo?
Vana va siata oku tanga ovitumasuku Viembimbiliya, pamue va lipula nda uyaki u kasi oku pita ko Oriente Medio, u pondola oku kala efetikilo liuyaki wo Hamargedo, wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo.
Nye Embimbiliya li popia?
Anga hẽ olombiali vi ka malako uyaki u kasi oku pita ko Oriente Medio?
Embimbiliya li popia okuti: “Ko ka kapi ekolelo liene kolombuale, ndaño komõla omunu, una ka tẽla oku nena epopelo.”—Osamo 146:3.
Otembo yi ka lekisa nda olombiali vi ka tẽla muẽle oku nena ombembua ko Oriente Medio. Embimbiliya li lekisa okuti ka kuli usongui laumue wo pulitika, ombiali yomunu ale ocimunga comanu va pondola oku malako uyaki loku nena ombembua ya kolapo. Suku eye lika o ka “nena esulilo liovoyaki kilu lieve liosi.”—Osamo 46:9.
Oco o lilongise ovina vikuavo, tanga Utala Wondavululi losapi: “Um Mundo Sem Guerra–Como?”
Anga hẽ Uyaki u Kasi Oku Pita ko Oriente Medio u Kasi Oku Tẽlisa Ocitumasuku Cimue?
Embimbiliya li popia okuti: “Vu ka yeva eci catiamẽla kovoyaki. . . . . Ofeka yi ka katukila ofeka kuenda usoma u katukila usoma.”—Mateo 24:6, 7.
Uyaki u kasi oku pita ko Oriente Medio, uvangi wokuti ondimbukiso “yesulilo lioluali” kuenda uvangi u lekisa okuti, tu kasi muẽle “koloneke via sulako.” (Mateo 24:3; 2 Timoteo 3:1) Ovoyaki tu lete koloneke vilo, a lekisa okuti ndopo Suku o ka malako uyaki lovitangi viosi omanu va siata oku liyaka lavio.
Oco o lilongise ovina vikuavo, tanga ocipama losapi: “Nye Ceca Uvangi Wokuti tu Kasi “Koloneke Via Sulako,” Ale “Kotembo ya Sulako?”
Anga hẽ o Harmagedo yi ka fetikila ko Oriente Medio?
Embimbiliya li popia ndoco: “Asapulo a vĩha ongoluila olosoma pamosi pocitumãlo okuti kelimi lio Heveru ci tukuiwa Harmagedo.”—Esituluilo 16:16.
Uyaki wo Harmagedo, huyakiko wolombiali viomanu u ka fetikila ko Oriente Medio. Pole, uyaki umue wolombiali viomanu la Suku u ka pita voluali luosi.
Oco o lilongise ovina vikuavo, tanga ocipama losapi: “Uyaki wo Harmagedo u Lomboloka Nye?”
Nye ci pondola oku tu kuatisa oku liyaka lasakalalo koloneke vilo via tĩla?
Embimbiliya li popia ndoco: “Ko ka sakalali locina cimue, pole, kovina viosi lolohutililo kuenda apingilo kumue loku eca olopandu, apingilo ene a kũlĩhĩwe la Suku.”—Va Filipoi 4:6.
Yehovaa Suku o tu laleka oku likutilila kokuaye. Eye o yevelela olohutililo vietu kuenda o tu kuatisa oku liyaka lasakalalo, momo wa tu kapako. (1 Petulu 5:7) Yehova ka tu kuatisa lika oku limbuka esunga lieci ku kasilili ovoyaki, pole, o lekisavo eci a ka linga oco a maleko evalo kuenda ohali.—Esituluilo 21:3, 4.
Oco o lilongise ovina vikuavo vi lekisa ndomo Suku a siata oku tu kuatisa, tanga ocipama losapi: “Anga hẽ Ndi Pondola Oku Sanga Olondaka Vielembeleko Vembimbiliya?.”
a Yehova onduko ya Suku.—Osamo 83:18.