Oku Liyaka Kuovitundo Okuti ku Tẽlisa Ovitumasuku Viembimbiliya
Koloneke vilo, omanu va kuete ovisimĩlo via litepa viatiamẽla kopulitika. Ovo ka va tava kovihandeleko vi va kuatisa komuenyo wavo weteke leteke kuenda va situlula ovisimĩlo viavo viatiamẽla kopulitika lungangala. Ci kaile olombiali kuenda vana va tumbika ovihandeleko, la vana va kuete omoko yoku songola, ka va tava kovisimĩlo via vakuavo. Ovina viaco, via siata oku koka ombuanja pokati kovitundo kuenda vi tateka upange wombiali yimue.
Ombuanja yopulitika ya siata oku lingiwa ko Estadus Unidos kuenda ko Grã-Bretanya, (ndeci o Reino Unidus ya kũlĩhiwa calua.) Momo lie? Momo Embimbiliya lia popele ale okuti, pokati kolofeka vivali pa laikele oku kala ombuanja, eci Usoma wokilu wa tumbikiwa la Suku wa laikele oku pongolola ekalo lioluali.
Oku liyaka kuovitundo “konepa ya sulako yoloneke”
Vembimbiliya kelivulu lia Daniele ku sangiwa ocitumasuku cimue. Vocitumasuku caco, Suku wa situlula “ovina vi ka pita konepa ya sulako yoloneke” okuti, ci tiamisiwila kapongoloko a kuete esilivilo komanu kovaso yoloneke.—Daniele 2:28.
Ocitumasuku caco, ci lomboloka onjoi Suku a ecele ku soma yo Bavuluno. Vonjoi yaco, soma wa mola ociñumañuma cimue ca pangiwa lolonepa via litepa. Noke uprofeto Daniele wa lombolola okuti, oku upisa kutue toke kovolu, ociñumañuma caco ca lombolokele o Anglo-Amerikana okuti, ya laikele oku kuata unene walua, pole, ya ponduile oku pua unene waco.a Ociñumañuma ca laikele oku nyõliwa cosi noke liewe limue oku veta kociñumañuma caco. Ewe liaco li lomboloka Usoma wa Suku, ale uviali wa tumbikiwa la Suku. —Daniele 2:36-45.
Ndomo ca tukuiwa vocitumasuku caco, Usoma wa Suku u ka piñainya olombiali viomanu. Usoma waco owo Yesu a longisa kolondonge viaye oku likutilila poku popia ndoco: “Usoma wove wiye.”—Mateo 6:10.
Pi tu pondola oku sanga ocitumasuku Cembimbiliya ci popia catiamẽla koku liyaka kuovitundo? Limbuka okuti, ovolu vociñumañuma, a pangiwa lolonepa “vimue viutale, olonepa vikuavo viotuma.” (Daniele 2:33) Oku tengiwa kuaco kua litepele calua lolonepa vikuavo viociñumañuma, ci lekisa okuti, kua laikele oku kala uviali umue wa litepa lovoviali akuavo. Ndamupi? Ocitumasuku ca Daniele ci lombolola ndoco:
Ndomo ca lomboluiwa vocitumasuku, uviali wa velapo woluali, u lomboloka olomãhi viociñumañuma, ca laikele oku liyaka lovitundo. Ongusu yalio ya laikele oku tepuluka momo omanu va kasi vemẽhi liawo, va linga ovina vi honguisa unene waco.
Oku tẽlisiwa kuocitumasuku ca Daniele koloneke vilo
Olomãhi viociñumañuma vi lomboloka o Anglo-Amerikana yi kasi oku viala koloneke vilo okuti, yi kuete ukamba lo Estadus Unidos kuenda o Grã-Bretanya. Ovina vi kasi oku pita koloneke vilo, vi lekisa ndati uvangi waco?
Olomãhi viociñumañuma via pangiwa “onele yimue utale onele yikuavo otuma,” oku tengiwa kuaco ku pondola oku hongua. (Daniele 2:42) Koloneke vilo, ci kaile o Estadus Unidos kuenda o Grã-Bretanya, via hongua omo lioku litepa kuomanu. Ndeci, ovisoko violofeka violonungi vialio via siata oku li ñualelapo. Omanu va siata oku koka ombuanja oco va tẽlise ovina va yongola. Asongui vana omanu va nõla, ka va tẽla oku tetulula ovitangi viosi. Omo lioku litepa kuomanu, olombiali ka vi tẽla oku linga ovina viosi va likuminya.
Ekalo liolombiali lia tukuiwa kocipama 2 celivulu lia Daniele.
Tu konomuisi elomboloko liovina vimue viocitumasuku ca Daniele kuenda ndomo ci kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo:
Ocitumasuku: “Usoma u ka tepiwa, pole, onepa yimue yusoma waco u ka kõla ndutale.”—Daniele 2:41.
Elomboloko liaco: Ndaño okuti pokati ko Estadus Unidos kuenda o Grã-Bretanya pali oku litepa kuovisoko viopulitika, pole, vi likuete omunga. Momo va siata oku linga ovina vimue okuti, onepa yalua yomanu voluali ya kongeliwamovo ndeci cipita lutale.
Oku Tẽlisiwa
Kunyamo 2023, o Estadus Unidos kuenda o Reino Unidus, via pesela olombongo vialua oco vi kuatise asualali okuti, ci panda 12 kovina via pesiwa ci sule.—Instituto Internacional de Pesquisa para a Paz de Estocolmo.
“Ocisoko ceteyuilo co Reino Unidus, . . . ca mioñoloha oco ci kuate ukamba walua haico cakemãla pokati kolofeka vi vali. . . . Tu lingila kumosi upange, tu kasi kumosi kuenda tu yakela kumosi.”—Strategic Command, U.K. Ministry of Defence, Kupupu 2024.
Ocitumasuku: “Ndeci ovimuine violomãhi via kala onele yimue utale onele yikuavo otuma, usoma u ka kala nẽli u pama nẽli u leñela. ”—Daniele 2:42.
Elomboloko liaco: Ndaño okuti o Estadus Unidos kuenda o Grã-Bretanya yi kuete asualali va pama calua ovo ka va tẽla oku linga ovina viosi va yongola, omo liovopange avo. Nda okuti, omanu valua ka va tavele kolombiali viaco, olonjanja vialua vi liyaka oco vi tẽlise asokiyo avo.
Oku Tẽlisiwa
“Oku litepa kuovisoko viopulitika viombiali yo America ku kasi oku koka okuti, [o Estadus Unidos’] ka yeci ovina omanu va sukila ndeci, oku teyuila olomĩlo ndomo ca sokiyiwa la vakuakukonomuisa vatiamẽla kopulitika.”—“The Wall Street Journal.”
“Ko Grã-Bretanya kua siata oku pita ovitangi vialua vio pulitika, vi tateka upangeb womanu woku amamako oku linga ovina. Omo liaco, olombiali ka vi tẽla oku linga apongoloko a sukiliwa oco vi kuatise omanu.”—Institute for Government.
Ocitumasuku: “Onepa [usoma] ya pama yi ka litenga lomanu; pole ovo ka va ka litokeka pamosi.”—Daniele 2:43.
Elomboloko liaco: Citava okuti, omanu va pondola oku popia cimue kolombiali viavo, pole, onima yaco ka yi sanjuisa olombiali ale vana va nõliwa kocela.
Oku Tẽlisiwa
“Koloneke vilo, omanu ko America va kuete ovisimĩlo via litepa viatiamẽla kopulitika kuenda ku vana va nõliwa.”—Pew Research Center.
“Omanu ka va kolelele vali kolombiali kuenda ku vakuapulitika ndeci ca kala kanyamo akũi atãlo asulako.”—“National Centre for Social Research.”
Ocitumasuku ca Daniele kovaso yoloneke
Ndomo ca lomboluiwa vocitumasuku ca Daniele, o Estadus Unidos kuenda o Grã-Bretanya vi talavayela kumosi oco vi linge uviali wa velapo voluali, eci Usoma wa Suku u ka piñainya olombiali viomanu.—Daniele 2:44.
Vembimbiliya kelivulu Liesituluilo, ku sangiwa ocitumasuku cimue ci lekisa okuti “olosoma vio kilu lieve liosi” vi ka ongoluiwila pamosi oco vi liyake la Yehovac Suku kuyaki wo Harmagedo, “uyaki okuti, u ka pita keteke linene lia Suku Ukuonene Wosi.” (Esituluilo 16:14, 16; 19:19-21) Vuyaki waco Yehova o ka kundula olombiali viosi viomanu. Noke yovina viaco, ka ku ka kala vali onepa la yimue yolosoma ya tukuiwa vociñumañuma cocitumasuku ca Daniele.
Oco o lilongise ovina vikuavo, tanga ocipama losapi “Uyaki wo Harmagedo u Lomboloka Nye?”
Kuatisiwa locitumasuku ca Daniele catiamẽla koku liyaka kuovitundo
Embimbiliya lia tukula lonjila yimue ya suapo catiamẽla koku liyaka kuovitundo ko Estadus Unidos kuenda ko Grã-Bretanya. Oku kũlĩha ovina viaco, ci ka ku kuatisa oku limbuka ovolandu a ka pita kovaso yoloneke.
Ove ka kuata elomboloko liesunga lieci Yesu a yonguilile okuti olondonge viaye ka vi litengi vopulitika. (Yoano 17:16) O ka limbukavo esunga lieci Yesu una wa nõliwa la Suku oco a kaile ombiali Yusoma waye, a popela hati: “Usoma wange ka u pangi onepa koluali lulo.”—Yoano 18:36.
O ka vetiyiwavo poku kolela okuti Usoma wa Suku ndopo u ka malako ovitangi loku nena asumũlũho ka apui kafendeli vaye ndomo eye a ci likuminya.—Esituluilo 21:3, 4.
O pondolavo oku kolela okuti, kovaso yoloneke ovitangi viosi vi kasi oku pita voluali vi ka puako.—Osamo 37:11, 29.
Ocitumasuku ca Daniele, ci lekisa okuti ukamba u kasi pokati ko Estadus Unidos kuenda o Grã-Bretanya, u lomboloka olomãhi viociñumañuma, u ka kala uviali wa sulako voluali oku viala omanu. Noke yovina viaco, Usoma wa Suku u ka viala ongongo yosi oku u pisa kilu!
Oco o sange ovina vikuavo via tiamẽla kueci Usoma wa Suku u ka lingila omanu, tala ovideo losapi, Usoma wa Suku u Lomboloka Nye?
a Tala o kakasia losapi, “Ovoviali Api Oluali a Tukuiwa Vocitumasuku ca Daniele?”
b Upange u lingiwa, “u lomboloka omanu vosi va nõliwa lombiali oco va linge upange waco.”—Merriam-Webster’s Unabridged Dictionary.
c Yehova oyo onduko ya Suku. (Osamo 83:18) Tala ocipama losapi, “Yehova Helie?”