Helie wa Kala Yoano Upapatisi?
Etambululo Liembimbiliya
Yoano Upapatisi wa kala uprofeto wa Suku. (Luka 1:76) Eye wa citiwa kesulilo liocita catete O.Y kuenda wa kala komuenyo toke kocita catete K.K. Suku wo nõla oco a pongiyile onjila Mesiya ale Kristu. Yoano wa ci linga poku kundila esapulo lia Suku ku va Yudea. Ocimãho caye ca kala coku va kuatisa oco va fendele vali Suku.—Marko 1:1-4; Luka 1:13, 16, 17.
Esapulo Yoano a kunda, lia kuatisa omanu va kuavitima via sunguluka oku limbuka okuti Yesu u Nasara eye Mesiya wa likuminyiwile. (Mateo 11:10) Yoano wa vetiya va Yudea oco va likekembele akandu avo kuenda oku papatisiwa okuti, ondimbukiso yoku likekembela. (Luka 3:3-6) Omo okuti wa papatisa omanu valua, wa tukuiwa okuti Yoano Upapatisi ale Ukuakupapatisa. Pole, epapatiso lia velapo a linga lia Yesu.a—Marko 1:9.
Vocipama cilo
Momo lie Yoano Upapatisi a kalela omunu umue o likasi?
Ocitumasuku ca tukula upange waye: Embimbiliya lia popele ale okuti Yehova wa laikele oku tuma omunga, oco yi pongiyile onjila Mesiya. (Malakiya 3:1; Mateo 3:1-3) Eye wa lekisa okuti yuna o ka “nena ku Yehova omanu va pongiyiwa,” ale oku pongiya va Yudea oco va tave kesapulo lia Yesu Kristu, onumiwa ya velapo ya Yehova.—Luka 1:17.
Ceci Yesu a popia catiamẽla ku Yoano: Yesu wa popia okuti “ka kua la kala umue wa velapo Yoano Upapatisi, pole, omunu o sule Vusoma wovailu, wo velapo.” (Mateo 11:11) Omo okuti Yoano ka kaile lika uprofeto, pole, wa kalavo “omunga,” pokati kafendeli va Suku ka pa laikala laumue wa velelepo Yoano. Olondaka via Yesu vi lekisavo okuti, Yoano hayeko wa laikele oku kala Soma Yusoma wa Suku.b Yoano wa fa eci handi Yesu ka yikuile onjila yoku enda kilu. (Va Heveru 10:19, 20) Pole, Yoano o ka kala otembo ka yi pui voluali luokaliye vemẽhi Liusoma wa Suku.—Osamo 37:29; Luka 23:43.
Velie va kala olonjali via Yoano Upapatisi?
Olonjali via Yoano via kala Sakariya kuenda Elisavete. Sakariya wa kala ocitunda co ko Yuda. Oku citiwa kua Yoano kua kala ocikomo, momo ina yaye wa kala osiũle. Handi vali, Elisavete la Sakariya “va kuatele ale anyamo alua.”—Luka 1:5-7, 13.
Helie wa koka olofa via Yoano Upapatisi?
Soma Herode Antipasi wa tuma oku teta utue wa Yoano. Momo lie a ci lingila? Wa ci linga omo lioku vetiyiwa lukãi waye Herodiya. Herode wa popaile okuti wa kala u Yudea. Pole, eye wa kuela la Herodiya kuenda Yoano wo sapuila okuti, olohuela viavo vi lipatãla locihandeleko co ko Yuda. Omo liaco, Herodiya wa kuata onyeño yalua kuenda pocakati comõlaye, wa pinga ku Herode oco a ponde Yoano.—Mateo 14:1-12; Marko 6:16-19.
Anga hẽ Yoano la Yesu va enda oku lisokisa omunu lukuavo?
Sio. Embimbiliya ka li popi okuti va enda oku lisokisa omunu lukuavo. (Yoano 3:25-30) Yoano wa popia okuti eye wa kala oku pongiyila Mesiya onjila, okuti oku lisokisa laye sio. Yoano wa popia hati: “Ame ndi papatisa lovava . . . okuti, eye o situluiwa ko Isareli.” Eye wa amisako hati: “U Omõla a Suku.” (Yoano 1:26-34) Yoano wa kuata esanju lialua eci a yeva okuti Yesu wa kala oku litunda ciwa kupange waye woku kunda.
a Yesu “ka lingile ekandu.” (1 Petulu 2:21, 22) Omo liaco, Yesu ka papatisiwile oco a likekembele, pole, wa ci linga oco a linge ocipango ca Yehova. Vocipango caco, mua kongelele oku eca omuenyo waye oco a tu yovole.—Va Heveru 10:7-10.
b Tala ocipama losapi, “Helie Wenda Kilu?”