ULANDU WOMUENYO
Yehova wa tu Kuatisa Oku Lekisa Esunguluko Kuenda Oku Kuata Esanju Kovikele Viosi Tua Tambula
LEKISA esunguluko kuenda kuata esanju kovikele viosi o tambula. Elungulo eli li pondola oku molẽha ndu okuti ka li kuete elomboloko, pole, hacoko ca lipita lohueli Mats kumue lukãi waye Ann-Catrin Kassholm vo kofeka yo Suecia okuti va tambula ovikele vialua. Ndamupi kuenda elungulo liaco lia va kuatisa ndati?
Manji Mats kumue lukãi waye Ann-Catrin, va pindisiwa Kosikola yo Gileada kunyamo wo 1979 kuenje oko va tambula elungulo eli pocakati culongisi umue o tukuiwa Jack Redford. Vokuenda kuanyamo alua, manji Mats kumue lukãi waye Ann-Catrin, va tumiwa oco va ka talavaye kolofeka vimue ndeci, ko Irã, ko Maurício, ko Mianmar, ko Tanzânia, ko Uganda kuenda ko Zaire. Elungulo eli, lia va kuatisa olonjanja viosi va tambula ocikele cimue cokaliye. Tu eceleli okuti ovo muẽle va ci lombolola.
A manji Mats, citava hẽ oku tu sapuilako ndomo ove wa kũlĩha ocili?
Manji Mats: Isiange wa kala kofeka yo Polonia vokuenda Kuyaki Wavali wa Lipita Voluali kuenda eye wa enda oku mola ombambe yalua Ketavo Liokatolika. Ndaño lovina viaco, eye wa enda oku popia hati: “Ocili ci pondola oku sangiwa kuenda citava okuti ci kasi kocitumãlo cimue!” Vokuenda kuotembo nda limbuka okuti isiange wa kuatele esunga. Ame nda enda oku landa alivulu alua osimbu, kuenje limue pokati kalivulu aco elivulu limue lievala li vumbula, losapi hati A Verdade Que Conduz à Vida Eterna (Ocili ci Tuala Komuenyo ko Pui). Osapi yaco ya ndi vetiya calua kuenda kuteke waco nda tanga elivulu liaco liosi. Keteke lia kuamamo nda limbuka okuti nda sanga ocili!
Tunde kunyamo wo 1972, nda fetika oku tanga alivulu alua akuavo Olombangi via Yehova kuenda nda sanga atambululo kapulilo osi nda kuatele atiamẽla Kembimbiliya. Ame nda liyeva ndulume una ukualomĩlu wa tukuiwa volusapo lua Yesu okuti, noke yoku sanga omota yondongo ya tĩla calua, wa enda kuenda wa landisa ovina viosi a kuata kuenje wa yi landa. Cimuamue haico nda linga okuti, nda “landisa” ovimãho viange viosi vioku pindisiwa kosikola yimue ya velapo oco ndi linge ondotolo, locimãho coku landa “omota” yocili nda sanga. (Mat. 13:45, 46) Ame nda papatisiwa keteke 10 yosãi ya Cembanima yunyamo wo 1972.
Noke yolosãi vimue, olonjali viange kuenda manjange ulume umalẽhe, va tavavo kocili kuenda va papatisiwa. Kosãi Yevambi Linene yunyamo wo 1973, nda fetika upange wakundi votembo yosi. Pokati kakundi votembo yosi vakuambili vovekongelo lietu, pa kala manji umue ukãi wa posoka haeye o sole Yehova o tukuiwa Ann-Catrin. Tua lisola calua kuenje tua kuela kunyamo wo 1975. Noke yanyamo akuãla, tua enda volupale luo Strömsund okuti ocitumãlo cimue ca posoka vofeka yo Suecia, kuna kua kala omanu valua va yonguile oku lilongisa Embimbiliya.
Manji Ann-Catrin: Isiange wa lilongisa ocili osimbu a kala oku malusula osikola ya velapo ko Estocolmo. Kotembo yaco, ame nda kuatele lika olosãi vitatu, pole, eye wa enda oku ngambata kolohongele kuenda kupange woku kunda. Ina yange ka ci solaile kuenda wa kala oku seteka oku lekisa okuti Olombangi Via Yehova ka va kaile vakuacili, pole, eye ka ci tẽlele. Kuenje vokuenda kuotembo eye wa papatisiwavo. Eci nda kuata 13 kanyamo, nda papatisiwa kuenda eci nda tẽlisa 16 kanyamo, nda linga ukundi wotembo yosi. Noke yoku talavaya volupale lumue lu tukuiwa Umea, muna mua kala esukila lialua liakundi, nda nõliwa oku talavaya ndukundi o likasi.
Noke lioku kuela la manji Mats, tua kuata esanju lialua omo lioku kuatisa omanu valua oku kũlĩha ocili. Umue pokati kavo, ufeko umue o tukuiwa, Maivor, una wa likala oku tiamẽla kolomapalo kuenda wa talavaya kumosi la manjange ukãi umalẽhe ndukundi wotembo yosi. Kavali kavo va pindisiwa kosikola yo Gileada kunyamo wo 1984 kuenda va kasi oku talavaya ndolomisionalia kofeka yo Equador.
Vokuenda kuovikele wa tambuli ndolomisionaliu, nye ca ku kuatisi oku lekisa esunguluko kuenda oku kuata esanju kovikele viosi wa tambuli?
Manji Mats: Tua tambula ovikele viokaliye olonjanja vialua. Pole, ocina cimue ca tu kuatisa oku lekisa esunguluko kapongoloko aco, oku kuama ongangu ya Yesu ca piãla enene ocituwa caye cumbombe. (Va Kol. 2:6, 7) Ndeci, ka tua endaile oku kevelela okuti vamanji vo pocitumãlo ovo va likisa lovituwa vietu, pole, tua enda oku likolisilako oku kuata elomboloko liovina ovo va enda oku linga, ovituwa viavo kuenda onjila yavo yoku sokolola. Eci tua enda oku setukula ongangu ya Yesu, tua liyevaile “nduti wa kũlĩwa ocipepi lolono viovava” kuenje ca lelukile kokuetu oku kuata esanju kovikele vietu.—Osa. 1:2, 3.
Eci tua enda oku nyula akongelo, tua sukilile oku linga ovongende alua
Manji Ann-Catrin: Ndomo tua ci kũlĩha, uti umue oco u kule ciwa noke lioku sondoluiwa kocitumãlo cikuavo, u sukila owuya kuenda utanya. Cimuamue haico okuti, Yehova olonjanja viosi wa kala ‘ndutanya’ kokuetu. (Osa. 84:11) Yehova wa tu ĩha epata limue konepa yespiritu okuti, vamanji vakuacisola calua. Ndeci, eci tua tumiwa kofeka yo Irã kolupale luo Teerã, tua kala vekongelo limue litito. Pole, vamanji vaco va kuatele ocituwa coku yekisa kuenda ca tu ivaluisa ocituwa coku yekisa Akristão vo kosimbu va enda oku lekisa. Tua sola calua ocikele cetu kofeka yaco, pole, kosãi Yevambi Linene yunyamo wo 1980, ombiali ya tateka upange Wolombangi Via Yehova kuenje ya tu sapuila okuti tu sukila oku tunda vofeka yaco lonjanga. Noke, tua tumiwa kofeka yo Zaire (okuti cilo yi tukuiwa okuti o Kongu) vo Afrika.
Ovolandu awa tua kuata eci tua kala ko Zaire kunyamo wo 1982
Eci va tu sapuila okuti tua tumiwa vo Afrika, nda lila calua. Ovolandu nda yevele atiamẽla kolonyõha kuenda kovovei, a ndi saluisa calua. Pole, ohueli yimue ya kala ekamba lietu okuti, ya tumiwile ale vo Afrika vokuenda kuanyamo alua, ya tu sapuila ndoco: “Ko ka kuati usumba. Ene handi ka wa kũlĩhĩli o Afrika, pole, vu ka sola calua oku kalako. Eci oco muẽle ca lipita! Vamanji kofeka yaco vakuacisola calua. Kuenje eci tua sukilile oku siapo o Zaire noke lianyamo epandu omo upange wetu wa tatekiwile, nda komõha calua poku likutilila ku Yehova hati: “Linga ohenda ecelela okuti tu amamako oku kala kulo.”
Asumũlũho api wa kuati kupange wa Yehova?
Ekãlu tua enda oku lala ko Tanzania, kunyamo wo 1988
Manji Mats: Amue pokati kasumũlũho tua kuata, ukamba uwa tua linga lolomisionaliu vio kolofeka vikuavo. Handi vali, kovikele vimue tua kuata esanju lioku songola alilongiso alua Embimbiliya okuti olonjanja vimue omunu lomunu wa enda oku endisa eci ci soka 20 kalilongiso! Lalimue eteke ndi ka ivalako ocisola kuenda ocituwa coku yekisa vamanji vo Afrika va lekisa kokuetu. Vokuenda kupange wetu woku nyula akongelo kofeka yo Zaire, tua enda oku pekela vekãlu lietu kuenda vamanji va enda oku tu ĩha cosi tua sukilile ndaño okuti va kala calua olohukũi. (2 Va Kor. 8:3) Epuluvi limue tua solaile calua, ceci ame lukãi wange Ann-Catrin tua enda oku sapela catiamẽla kovina via li pita letu vokuenda kueteke loku eca olopandu ku Yehova omo liekuatiso liaye.
Manji Ann-Catrin: Kokuange, limue pokati kesumũlũho nda kuata, oku kũlĩha vamanji valua vokoluali luosi. Tua lilongisa alimi alua okaliye oku kongelamo o Farsi, o Fransesi, o Luganda lo Suaíli kuenda tua lilongisavo ovituwa vialua via litepa. Handi vali, tua kuatisavo omanu valua oku kula konepa yespiritu, tua linga akamba vawa kuenda tua talavayela kumosi “lutima umuamue” kupange wa Yehova.—Sof. 3:9.
Nda kuatavo esumũlũho lioku mola oviluvo vialua via litepa haivio via posoka via Yehova. Olonjanja viosi eci tua enda oku tava ocikele cimue cokaliye kupange wa Yehova, ca kala ndoku linga ungende umue okuti Yehova eye wa tu Songuila. Eye wa tu longisa ovina vialua okuti lika wetu nda lalimue eteke tua vi kũlĩha.
Oku kundila omanu va litepa kocikanjo co Tanzania
Ovitangi vipi wa liyaki lavio kuenda wa vi yuli ndati?
Manji Mats: Vokuenda kuanyamo, tua kuatiwa lovovei alua oku kongelamo omalaria. Ukãi wange Ann-Catrin wa sukilile oku pelaliwa olonjanja vialua. Tua sakalalelevo lolonjali vietu via kala oku kuka. Omo liaco, tu ecavo olopandu ku vamanjetu vosonde va tu kuatisa oku tata olonjali vietu. Ovo va ci linga locisola, lepandi kuenda lesanju. (1 Tim. 5:4) Ndaño okuti tua kala ocipãla, tua enda oku likolisilako oku kuatisa olonjali vietu. Pole, olonjanja vimue tua kuataile ovisimĩlo ka via sungulukile ndeci, esumuo kuenda oku livetela evelo momo tua yonguile oku linga vali calua oco tu va kuatise.
Manji Ann-Catrin: Kunyamo wo 1983 eci tua kala ko Zaire, nda vela calua omo liokolera. Kuenje ndotolo wa sapuila kulume wange Mats hati: “Vu sukila oku tunda vofeka lonjanga yalua!” Keteke lia kuamamo tua enda kofeka yo Suesia lombalãu yimue yoku ambata ovikuata, momo oyo lika ya kalako kepuluvi liaco.
Mats: Etu tua lila calua momo tua simĩle okuti tu liwekapo oku kala olomisionaliu. Ndaño ndotolo wa simĩle okuti ukãi wange ka ponduile oku kaya, pole eye wa kaya. Kuenje noke liunyamo umosi, tua tiukila vali kofeka yo Zaire. Onjanja eyi tua tumiwa kekongelo limue litito lielimi lio Suaili volupale luo Lubumbashi.
Manji Ann-Catrin: Eci tua kala volupale luo Lubumbashi ame ndemina, pole, vocipikipiki oñaña yetu ya fa osimbu ka ya citiwile. Ndaño okuti oku cita omõla ka ca kale vesokiyo lietu, pole, tua yeva esumuo lialua eci oñaña yetu ya fa. Vokuenda kuotembo yaco ka ya lelukile, Yehova wa tu ĩha ombanjaile yimue ka tua lavokaile. Etu tua kuata alilongiso alua Embimbiliya okuti kosimbu ci sule. Noke yolosãi vimue, etendelo liakundi vekongelo lietu okuti lia kala lika 35, lia livokiya eci ci soka 70 kuenda etendelo liomanu va endaile kolohongele lina lia sokele lika 40, lia livokiya eci ci soka 220 komanu. Etu tua litumbikile calua kupange woku kunda kuenda asumũlũho Yehova a tu ĩha, a linga ndelembeleko kokuetu ca piãla enene kokuange. Pole, toke cilo tua siata oku sokolola koñaña yetu kuenda oku sapela catiamẽla kokuayo. Tu lavoka lesanju oku mola ndomo Yehova a ka sakula evalo li kasi vutima wetu.
Manji Mats: Noke liotembo yimue, ukãi wange Ann-Catrin wa fetika oku yeva ekavo lialua. Handi vali, kotembo yaco ame nda limbukiwavo okuti ñasi luvei wo kanser kuenda nda sukilile oku pelaliwa. Pole, cilo ñasi ciwa kuenda ukãi wange Ann-Catrin o kasi oku likolisilako kupange wa Yehova.
Tua limbuka okuti hetuko lika tu kasi oku liyaka lovitangi. Noke liuyaki wa pita kofeka yo Ruanda kunyamo wo 1994, tua ka nyulile vamanji va kala kocilombo coku tilila uyaki. Eci tua pitĩlako tua limbuka ekolelo, lepandi ovo va kuatele kuenda ocituwa cavo coku yekisa ndaño lekalo liavo ka lia lelukile. Eci ca tu longisa okuti, Yehova o kuete unene woku kuatisa afendeli vaye kovitangi viosi va liyaka lavio.—Osa. 55:22.
Manji Ann-Catrin: Ocitangi cikuavo tua liyaka laco ceci tua endele koku tumbikiwa kuo Filiale yo Uganda kunyamo wo 2007. Eci ohongele yaco ya pua, tua linga ungende locimunga cimue ci soka 25 colomisionaliu kuenda epata lio Betele oco tu ende ko Nairobi, ko Kenia. Osimbu ka tua pitĩlile kongave yo Kenia, ekãlu limue linene lia tusula vekãlu lietu. Ongendisi kuenda vamanji vatãlo va fa vepuluvi liaco. Manji umue ukãi wa fila kosipitali. Tu lavoka lesanju epuluvi tu ka lisanga vali lakamba vaco!—Yovi 14:13-15.
Vokuenda kuotembo ndeya oku kaya ketimba. Pole, ame lulume wange kuenda vakuetu tua supuluka vokalela, tua enda oku yeva esakalalo lialua omo liocilunga caco. Kokuange asakalalo aco a enda oku iya luteke okuti, ca enda oku ndi pasula kuenda nda enda oku yeva utima oku tukoka. Ca enda oku ndi kokela usumba walua. Pole, oku likutilila ku Yehova kuenda oku tanga ovisonehua Viembimbiliya tu sole calua loku vi sokolola, ca tu kuatisa oku tulumũha. Tua tambulavo ekuatiso liolondotolo. Cilo, ka tua sakalalele vali calua kuenda olonjanja viosi tua siata oku pinga ku Yehova oco a tu kuatise oku lembeleka omanu vana va kasi oku liyakavo lovitangi ndevi vietu.
Poku lombolola ndomo wa siati oku yula ovitangi ka via lelukile, ene wa popi okuti Yehova wa siata oku vu ambati “ndasala owisu.” Eci ci lomboloka nye?
Manji Mats: Etu tua vangula ondaka yaco omo liolusapo lumue luelimi luo Suaili lu popia hati: “Tumebebwa kama mayai mabichi”. Ci lomboloka okuti: “Etu tua ambatiwa ndasala owisu.” Ndeci omunu umue ambata asala lutate walua oco ka a ka tetuke, cimuamue haico okuti, Yehova locisola calua wa siata oku tu kuatisa kovikele viosi tu tambula. Olonjanja viosi tua kuata ovina tua sukilile. Onjila yimue tua limbuka ocisola kuenda ekuatiso lia Yehova, pocakati Cosungu Yolombangi Via Yehova, yina ya siata oku lekisa okuti ya tu kapako calua.
Manji Ann-Catrin: Ndi yongola oku lombolola epuluvi limue tua limbuka ocisola ca Yehova komuenyo wetu. Eteke limue va ndi telefonalela loku ndi sapuila okuti isiange ko Suecia wa tualiwa kosipitali kuenda o vela calua. Kotembo yaco, oco ulume wange Mats a kala oku kaya kuvei wo malaria. Etu ka tua kuatele olombongo vioku endako lombalãu. Omo liaco, tua nõlapo oku landisa ekãlu lietu. Pole, vepuluvi liaco, vamanji vavali va tu telefonalela. Watete, ohueli yimue ya yeva ocitangi cetu kuenje ya yonguile oku feta opasasi yomunu umosi. Wavali, manji umue ukãi wa kuka okuti wa solekele olombongo vokasia yimue a sonehelemo hati: “Komunu umue o sukila ekuatiso.” Yehova wa tetulula ocitangi cetu vakukutu amue atito!—Va Hev. 13:6.
Eci vu sokolola kovolandu wa lipiti la-o vokuenda kueci ci soka 50 kanyamo kupange wotembo yosi, nye wa lilongisiliko?
Kocikele cetu cokaliye kofeka yo Mianmar
Manji Ann-Catrin: Ame nda lilongisako okuti, ongusu yetu yi tunda ‘koku tula utima kuenda oku kuata ekolelo.’ Eci tu kolela ku Yehova, eye o tu yakelako. (Isa. 30:15; 2 Asa. 20:15, 17) Omo lioku likolisalako kupange wa Yehova kovikele vietu, tua tambula asumũlũho alua okuti nda tua nõlele onjila yikuavo nda ka tua a kuatele.
Manji Mats: Ulandu wa velapo nda lilongisa, woku kolela ku Yehova kovitangi viosi tu liyaka lavio kuenda oku mola ndomo eye a tu kuatisa. (Osa. 37:5) Yehova olonjanja viosi wa ndi kuatisa, ndomo eye a likuminya. Toke etaili tua siata oku mola ekuatiso lia Yehova kocikele cetu cokaliye ko Betele yo Mianmar.
Tu yongola okuti, vamanji valua amalẽhe va kuete onjongole yoku vokiya upange va lingila Yehova, va limbuka ocisola cimuamue eye a siata oku lekisa kokuetu. Tua kolela okuti, amalẽhe vaco va ka limbuka ocisola caco nda ovo va ecelela okuti Yehova o va kuatisa oku lekisa esunguluko kuenda oku kuata esanju kovikele viosi va tambula.